Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Finski seizmolog: Zemljotresi se ne mogu predvidjeti


Spasavanje meštana u epicentru zemljotresa - Tumane na zapadu Albanije

Kada se zemljotres desi mogu se poduzeti neke radnje kako bi se spriječila šteta od naknadnih potresa, ali generalno zemljotresi se ne mogu predvidjeti, kaže u razgovoru za Radio Slobodna Evropa, Toni Veikkolainen, seizmolog finskog Instituta za seizmologiju, Univerziteta u Helsinkiju.

U seriji zemljotresa koji su u utorak 26.11. pogodili Albaniju, najmanje 29 osoba je poginulo a više od 650 je povrijeđeno.

Prvi zemljotres desio se u utorak u 3.50 časova, jačine 6,3 Rihterove skale, a epicentar je bio 10 km sjeverno od Drača na Jadranskom moru, 40 kilometara od Tirane. Zatim su usljedili i ostali manji zemljotresi. Još jedan jak jačine 5,4 dogodio se u 7.10 ujutro.

Kako je saopšteno iz Euromediteranskog seizmološkog centra (EMSC), posljednji zabilježeni zemljotres u utorak je jačine 4,7 stepeni po Rihteru, sa epicentrom u Jadranskom moru, 42 kilomentra sjeverozapadno od Tirane, te samo 19 kilometara zapadno od mjesta Mamurras, također u Albaniji.

Prethodno su se dva snažna potresa koja su pogodila Albaniju osjetila u utorak rano ujutro i u BiH, te na Kosovu, u Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i u ostalim zemljama na Balkanu.

Osim Albanije, zemljotres jačine 5,4 stepena ​pogodio je i Bosnu i Hercegovinu u 10.19 sati u utorak, sa epicentrom u okolini Nevesinja.

U razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE), finski seizmolog pojašnjava zbog čega je ovo područje podložno zemljotresima, koje zemlje Evrope su podložne zemljotresima kao i to da li se zemljotresi mogu predvidjeti ili ne.

RSE: U utorak smo svjedočili razarajućem zemljotresu u Albaniji. Koliko je ovo područje podložno zemljotresima?

Veikkolainen: Ovo područje je vrlo sklono zemljotresima. Ove godine, 21. septembra također je bio zemljotres, nije bio jak poput ovog, nije bilo smrtnih slučajeva ali je preko 100 osoba povrijeđeno. U ovom području kroz historiju je bio veliki broj jakih zemljotresa jer je ovo područje blizu granice tektonskih ploča između Euroazije i Jadranskog mora.

RSE: Koliko dugo potresi mogu trajati?

Veikkolainen: Mogu trajati čak nekoliko dana. Naknadni potresi koji dolaze nakon prvog zemljotresa mogu biti i veće magnitude. Ovaj zemljotres je bio jačine 6,4 stepena a šokovi koji su uslijedili nakon toga su bili veći od četiri stepena.

RSE: Kakva je situacija sa drugim balkanskim zemljama po pitanju seizmoloških ploča?

Veikkolainen: Zapravo to je veoma problematično područje za zemljotrese, uključujući Grčku. Bio je zemljotres na grčkom arhipelagu, u blizini otoka Kreta, slične magnitude od 6 stepeni, ali to je bio zemljotres na dubini. Ovaj zemljotres u Albaniji je bio plitak i generalno, plitki zemljotresi nanesu najviše štete infrastrukturi.

RSE: Koje druge zemlje u Evropi su na riziku od zemljotresa?

Veikkolainen: Naročito zemlje u južnom dijelu Balkana poput Albanije, Sjeverne Makedonije, Grčke, Bugarske i naravno Turske na istoku. Dalje, Italija, ako se sjećate zemljotresa u centru Italije koji je uništio cijeli grad. Dalje, Španija i Portugal. Ali centralna i sjeverna Evropa su seizmološki mnogo stabilnije, nema toliko aktivnosti.

RSE: Kakvo je objašnjenje, zašto se zemljotresi dešavaju?

Veikkolainen: Dešavaju se kada se energija otpusti. Energija je zarobljena i akumulira se i onda se oslobodi u blizini, odnosno na granici tektonskih ploča mnogo češće no u sredini ploča.

RSE: Mogu li se zemljotresi predvidjeti?

Veikkolainen: Zemljotresi se ne mogu predvidjeti. U vulkanskim područjima postoje neki uređaji koji mogu izmjeriti vulkanske gasove ali je malo toga što možete učiniti da predvidite zemljotrese. Jednom kada se zemljotres desi, neke mjere mogu biti napravljene da se spriječi šteta od naknadnih potresa.

RSE: Koje su to mjere kojim bi se mogle izbjeći veće posljedice?

Veikkolainen: Kako bi ublažili posljedice naknadnih potresa postoje radnje poput sklanjanja ljudi iz tog područjai slično. Naravno, ljudske žrtve su najstrašnija stvar ovdje. Možete ponovo izgraditi zgrade ali ne možete vratiti živote izgubljene u zemljotresu.

RSE: Šta preporučujete ljudima da rade u slučaju zemljotresa?

Veikkolainen: Generalno, najbolje bi bilo da ne budete na mjestima koja mogu izazvati dodatna oštećenja.
Trebate ostati što bliže zemlji ili na nižim spratovima i pratiti instrukcije odgovornih institucija.

Noćna potraga za preživelima, građani traže utočište na stadionu
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:13 0:00

XS
SM
MD
LG