Dostupni linkovi

Mediji na Balkanu: Izvan 'crne zone', ali sa hroničnim problemima


Novinari bosanskohercegovačkih medija tokom izvještavanja o pandemiji, 1. april 2020.

Sljedećih deset godina bit će 'odlučujuće' za slobodu medija u svijetu, saopćila je međunarodna organizacija Reporteri bez granica (Reporters sans frontieres, RSF) u svom godišnjem izvještaju ‘Indeks slobode medija 2020.’.

Na prvom mjestu zemalja sa najboljim stanjem medijskih sloboda, već četvrtu godinu za redom nalazi se Norveška. Slijede je i ostale skandinavske zemlje, dok su Sjeverna Koreja, Kina, Saudijska Arabija među najgorim.

Zemlje Zapadnog Balkana nalaze se, gotovo tradicionalno, na listi iznad prvih pedeset rangiranih.

Hronični problemi medija

Prema posljednjem mjerenju Reportera bez granica, sloboda medija u Bosni i Hercegovini, poboljšana je za pet mjesta. Tako umjesto ranijeg 63. mjesta, ovogodišnji ‘Indeks slobode medija’ stavlja BiH na 58. mjesto, što je najbolja pozicija od zemalja Zapadnog Balkana, a kada je riječ o regiji samo je Slovenija, koja se nalazi na 32. mjestu, bolja.

Međutim, u izvještaju se navodi kako je ‘polarizirana politička klima obilježena stalnim verbalnim napadima i nacionalističkom retorikom’ stvorila neprijateljsko okruženje za slobodu medija.

Ispada da je BiH jedna od boljih u regiji, kaže direktor Mediacentra Sarajevo, Boro Kontić.

“Međutim, kada analizirate te podatke, iako smo osvojili pet mjesta na ovoj listi, mi se decenijama nalazimo u tom srednjem dijelu u zemljama sa djelimičnom slobode štampe. Nismo, na sreću, otišli u ovu crnu listu gdje su ove najgore zemlje, gdje se hapse novinari, gdje se zatvaraju mediji, gdje postoji totalna kontrola bilo čega što se objavljuje", navodi Kontić, koji ističe da nema velike razlike da li se zemlja nalazi na 53. 55. ili 60. mjestu.

“U principu ono što su problemi bosanskohercegovačkog novinarstva, oni su dugogodišnji, hronični. Ja bih rekao i oni govore da smo mi daleko od onoga što bi trebali i željeli da budemo: zemlja sa slobodom štampe, da budemo u krugu, izgleda većinom evropskih i civilizovanih zemalja koje prepoznaju da je sloboda štampe stub na kojem počiva svako građansko društvo”, ističe direktor Mediacentra Sarajevo.

Decenijama na istom mjestu

Nakon BiH, Hrvatska je također zabilježila porast u odnosu na godinu ranije za pet pozicija, čime je smještena na 59. mjesto.

Kontić: Problemi u bh. novinarstvu su hronični
Kontić: Problemi u bh. novinarstvu su hronični

Ipak, u ‘Indeksu slobode medija’ se navodi kako ‘novinari koji istražuju korupciju, organizovani kriminal ili ratne zločine, često trpe uznemiravanje. Kleveta je kriminalizirana i vrijeđanje ‘Republike, njenog amblema, nacionalne himne ili zastave’ je kažnjivo sa do tri godine zatvora.’

Komentarišući ovogodišnji izvještaj, Kontić navodi kako se zemlje Zapadnog Balkana obično nalaze u drugom dijelu, među zemljama iznad broja 50.

“Ako pogledate na tu listu, oni su je napravili tako da je u osam posto zemalja ocijenjena dobra situacija, 18 posto zadovoljavajuća. To je manje od 30 posto zemalja, odnosno to su zemlje ispod broja 50. To je zapravo gdje se računa da je situacija dobra i zadovoljavajuća. Sve ovo iznad je loše i mi smo nažalost u tom drugom dijelu. Prema tome, jedna druga analiza koja govori gdje je naša pozicija, govori da se mi zapravo decenijama nismo pomakli iz pozicije u kojoj smo”.

Trajna zabrinutost za slobodu medija

Iako je i Kosovo zabilježilo porast od pet pozicija, Izvještaj navodi kako je na Kosovu pristup informacijama često 'ograničen na jednu etničku ili političku grupu, a većina medija izvještava uglavnom o pitanjma koja se tiču njihove nacionalnosti.' Neki od zajedničkih problema su fizički i verbalni napadi na novinare, cyber napadi na online medije kao i nedostatak transparentnosti vlasništva nad medijima.

Flutura Kusari
Flutura Kusari

Flutura Kusari, pravna savjetnica Evropskog centra za slobodu medija i štampe (ECPMF), kaže da, iako pozdravljaju poboljšanje Kosova na RSF ranking listi, ipak ostaju zabrinuti za slobodu medija.

“Radna prava novinara stalno se krše. Nedavno je 20 osoba otpušteno u dnevnim novinama Zeri bez ranijeg obavještenja koje je obavezno prema zakonu, “ navodi Kusari.

Dalje, novinarke su i dalje na meti fizičkih i online napada.

“Postoji kultura nekažnjivosti zločina nad novinarima, među policijom, tužioci i sudije nisu dovoljno istrenirani kako bi znali kako da rukovode novinarskim slučajevima, a javni emiter nalazi se pod političkom kontrolom”, ističe pravna savjetnica Evropskog centra za slobodu medija i štampe.

'Loši trendovi se nastavljaju'

Ovogodišnji izvještaj Albaniju stavlja na dva mjesta ispod prošlogodišnjeg, odnosno na 84. mjesto, dok je Sjeverna Makedonija također ostvarila poboljšanje za tri pozicije tako da se ove godine nalazi na 92. mjestu.

Među najlošije ocijenjenim nalazi se Crna Gora na 105. mjestu, što je nazadovanje za jedno mjesto u odnosu na godinu ranije.

Među nekim od objašnjenja za lošu poziciju Crne Gore, navodi se da se ‘mediji i novinari i dalje nalaze pod pritiskom vlasti i ključni napadi na novinare nisu riješeni.’

“Loši trendovi se, nažalost, nastavljaju”, kaže izvršna direktorica crnogorskog Centra za istraživačko novinarstvo.

“Kao što se kaže u izvještaju RSF, u Crnoj Gori nema napretka ni kada je u pitanju rješavanje slučajeva fizičkog nasilja nad novinarima, što bi moglo da ukazuje na to da iza brojnih brutalnih napada na novinare/ke stoji neka moćna ruka koju štiti ovdašnje pravosuđe i policija”, navodi Tadić, koja pojašnjava da o prirodi režima najbolje govori indeks koji navodi da u ‘autoritarnim režimima mediji ne mogu biti slobodni’.

“Zato nije ni čudo što Crna Gora koja nikada nije smijenila vlast na izborima već godinama drži neslavnu poziciju na indeksu slobode i jedna je od najlošije rangiranih zemalja u Evropi”, dodaje Milka Tadić.

Biti novinar u Srbiji - opasan posao

Od svih zemalja regije, Srbija je doživjela najveći pad od tri mjesta te se sada nalaze na 93. poziciji slobode medija.

U izvještaju se navodi kako je ‘šest godina pod vodstvom Aleksandra Vučića, prvo kao premijera, a potom i predsjednika, Srbija postala zemlja u kojoj je često opasno biti novinar i u kojoj lažne vijesti postaju sve vidljivije i popularnije’.

Dalje navodi se da, iako su vlasti bile uspješne u procesuiranju odgovornih za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije 1999. godine, većina drugih istraga, poput istrage napada na Milana Jovanovića, čija je kuća zapaljena u decembru 2018. godine, nalazi se u zastoju.

Pored toga, broj napada na medije je u porastu, vlasti tolerišu široko rasprostranjene lažne vijesti, a zabilježili su i loš tretman zviždača iz Krušika, fabrike oružja u Valjevu, Aleksandra Obradovića.

I Flutura Kusari navodi kako se u Srbiji novinarstvo smatra opasnim poslom.

“Online prostor je jedini koji je dostupan nezavisnim novinarima, dok su televizijski kanali politički kontrolisani”.

Kao i Reporteri bez granica i Evropski centar za slobodu medija i štampe zabrinut je zbog hapšenja zviždača Aleksandra Obradovića.

“Umjesto da bude hvaljen zbog otkrivanja korupcije, njegov život je postao loš nakon progona državnih vlasti”, navodi Kusari i dodaje da nedavno hapšenje novinarke Ane Lalić također izazova dodatnu zabrinutost.

Dinko Gruhonjić iz Nezavisnog društva novinara Vojvodine smatra da je ovaj pad Srbije na rang listi Reportera bez granica potpuno očekivan te da je ranije trebao biti zabilježen.

“Trenutna vlast čini sve da od novinara napravi političke neprijatelje, da ih proglasi nekakvom opozicijom. Valjda zato što su nezavisni novinari jedini glas razuma u društvu, a i jedini dovoljno hrabri da nešto i napišu”.

Gruhonjić dodaje da je sadašnja vlast u Srbiji poznata kao vlast koja, kako je rekao, mrzi slobodne medije.

“Zato što je njen glavni nosilac Aleksandar Vučić, inače netalentovani novinar koji valjda zbog toga i nas ne podnosi. U vanrednom stanju se to sve ogolilo, imali smo i hapšenje naše koleginice Ane Lalić i to je jednostavno bila stvar koja je pokazala da vlast ne može da se obuzda i pokazala je pravi odnos prema novinarima", navodi Gruhonjić.

U međuvremenu, predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, izjavio je u utorak 21. aprila da će uskoro biti donijeta sudska presuda za slučaja novinara iz Grocke Milana Jovanovića, kome je u decembru 2018. godine zapaljena kuća.

Milan Jovanović: 'Neće me naterati da prestanem sa istraživanjem'
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:26 0:00

Komentarišući izvještaj Reportera bez granica prema kojem je Srbija pala za tri Vučić je rekao, prenosi Beta, da je to, koliko je razumio, zbog slučaja Jovanovića.

„Biće uskoro presuda za slučaj Milana Jovanovića. Moramo da ga rešimo što pre. Naše pravosuđe ima svoj posao i ono zna kako treba urade to – ja ne mogu da im se mešam. Sad znamo o čemu je reč. Reč je o malom padu i reč je pojedinačnom slučaju“, rekao je predsjednik Srbije.

Mediji u doba pandemije

Izvještaj Reportera bez granica ‘Indeks slobode medija 2020.’ pokazuje da će naredna decenija biti odlučujuća za novinarstvo, sa pandemijom COVID-19 koja samo naglašava brojne krize koje prijete pravu na slobodno izvještavanje, nezavisne i pouzdane informacije.

“Ulazimo u odlučujuću deceniju za novinarstvo koja je povezana sa krizama koje će uticati na budućnosti”, rekao je generalni sekretar Reportera bez granica Cristophe Deloire.

“Pandemija korona virusa pokazuje negativne faktore koji prijete pravu na pouzdane informacije, te je sama po sebi pogoršavajući faktor. Kako će sloboda informacija, pluralizam i odgovornost izgledati 2030.? Odgovor na to pitanje biće odlučen danas”, navodi se u izvještaju.

U izvještaju se dalje navodi da postoji jasna povezanost između suzbijanja medijske slobode kao odgovora na pandemiju korona virusa i položaja država na listi Reportera bez granica. Kina koja se nalazi na 177. mjestu i Iran koji je pao za tri mjesta na 173. uveliko su cenzurisali informacije o širenju korona virusa u svojim zemljama.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG