Nakon dramatične završnice prvog dijela priče o referendumu u RS, postavlja se pitanje - šta sada? Evropa, a s njom i Amerika, čekaju da entitetski predsjednik Milorad Dodik ispuni obećanje i poništi odluku o referendumu, što bi otvorilo prostor dijalogu o reformi sudstva i drugim otvorenim pitanjima.
Nakon posjete Bosni i Hercegovini visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Catherine Ashton sastala se u Washingtonu sa američkom državnom tajnicom Hillary Clinton. Obje su izrazile zabrinutost zbog situacije u Bosni i Hercegovini i poručile da je Dejtonski mirovni sporazum tu da ostane.
„Vratili smo se, dakle, dejtonskim korjenima, čija odbrana je ključni uspjeh nedavne banjalučke operacije“ – ustvrdila je to prije par dana prilikom susreta s američkom državnom sekretarkom Hillary Clinton, evropska visoka predstavnica Catherine Ashton.
„Otišla sam prošle sedmice da predsjedniku Dodiku učinim savršeno jasnim: Dayton je tu da ostane. Očekivanje je sada da će on u potpunosti odigrati svoju ulogu kao bh. političar, kako bi pomogao da se cijela zemlja pokrene naprijed. A za ljude u toj zemlji bi bilo veoma važno da se vlada što je prije moguće formira i preuzme svoje odgovornosti. Visoka nezaposlenost, pored ostalog, je veliki izazov, zato im treba vlada koja će ih voditi u budućnost”, kazala je Ashton, dok je američka državna sekretarka, Hillary Clinton izjavila:
“Iskazala sam zabrinutost u vezi sa političkom blokadom u Bosni i Hercegovini, kao i potezima koji bi mogli da umanje Daytoni stabilnost države. U punoj mjeri podržavamo autoritet visokog predstavnika gospodina Inzka, i željeli bismo da ljudi u zemlji ostvare svoje potrebe - efikasnu vladu i evropsku budućnost.“
Dvije opcije
Direktor za Zapadni Balkan Evropskog vanjskog servisa, Miroslav Lajčak komentariše:
Miroslav Lačak, april 2011.
“Za mnoge u Bosni i Hercegovini ovo je bila, vjerovatno, prva prilika da vide da je proces evropskih integracija pravi put i ispravan način rješavanja problema kakve imaju. Riječ je, dakle, o strukturnom dijalogu kakav će voditi Evropska komisija sa ove strane, sa Bosnom i Hercegovinom, kao državom i uz učešće entiteta. Na agendi su: reforma sudstva, što znači : strategija bh. pravosuđa, državna strategija obrade ratnih zločina, funkcioniranje pravosudnih institucija na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou i u Distriktu Brčko. Mislim da je naša poruka bila jasna i važna: da su visoka predstavnica EU, Evropska unija i njen servis za vanjske poslove na proaktivnoj strani, da smo sposobni da rješavamo probleme, nudimo evropska rješenja, pokazujući da Unija ima kapacitet da bude vodeći međunarodni partner u Bosni i Hercegovini. Očito, sada očekujemo i da predsjednik Dodik ispuni svoje obećanje. Po tome mjerimo sporazum postignut u Banjaluci, al on je veoma jasno naglasio da će ono što je obećao biti i ispunjeno . Takođe je visoka predstavnica Ashton u Sarajevu gospodinu Lagumdžiji ukazala da se sada, kada referendum više nije prijetnja, treba fokusirati na formiranje vlasti na državnom nivou. Nije na nama da kažemo ko treba a ko ne treba da bude u vladi, ali jeste veoma važno da zemlja konačno dobije vlast koja će prezentovati ambicioznu agendu i provući je kroz Parlament. Bio sam prošle sedmice u Evropskom parlamentu gdje su brojni parlamentarci tražili od gospođe Ashton da pokaže liderstvo, da vodi, da ulazi u probleme i predlaže rješenja. Po mome ličnom viđenju - ona je to i pokazala u Bosni i Hercegovini.”
Za one koji se sjećaju evropskih diskusija započetih 21. februara ove godine, a okončanih tačno mjesec dana poslije ministarskim zaključcima o Bosni i Hercegovini, sada izgleda kao davna prošlost situacija u kojoj su Evropljani, iako u BiH ni tada nisu imali sagovornika u obliku državne vlade, uputili jasnu poruku šta se od zemlje očekuje a šta zauzvrat može dobiti. Bila je to do sada najjasnija izjava o evropskim perspektivama, sročena sa ciljem da da poticaj da se okonča proces izbora državne vlade i parlamenta.
„Kada smo o situaciji u Bosni i Hercegovini razgovarali sa državama članicama i međunarodnim partnerima, bilo je jasno da pred nama stoje dvije opcije. Jedna je da se nađe rješenje, ali tu je jasno rečeno da se referendum mora skinuti s dnevnog reda, da nismo voljni tražiti rješenje pod prijetnjom referenduma. Druga opcija je bila konfrontacija - korištenje bonskih ovlasti visokog predstavnika u Sarajevu, kao i moguća primjena seta restriktivnih mjera - kako je bilo predviđeno odlukom ministara vanjskih poslova Evropske unije. Raspoloženje koje je prevagnulo među evropskim članicama bilo je da pokušamo naći rješenje, izbjegavajući eskalaciju, ali rješenje koje bi bilo bazirano na čvrstim principima, a ne na bilo kakvoj uslovljenosti od strane Republike Srpske ili bilo koga drugog”, kazao je Lajčak.
Biće zanimljivo vidjeti već u ponedjeljak, kada se u Briselu okupe ministri vanjskih poslova Evropske unije, kakav će ton popratiti izvještaj koji će o Bosni i Hercegovini podnijeti visoka predstavnica Ashton.
Šta god da kažu, imaće to manje smjernica nastavka puta evropskih integracija, a više brige za osnovne preduslove kakvi se na tom putu podrazumijevaju - državnu vladu, parlament, instrumente sposobne da Bosance i Hercegovce vode do obećane budućnosti.
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.
(Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
Nakon posjete Bosni i Hercegovini visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Catherine Ashton sastala se u Washingtonu sa američkom državnom tajnicom Hillary Clinton. Obje su izrazile zabrinutost zbog situacije u Bosni i Hercegovini i poručile da je Dejtonski mirovni sporazum tu da ostane.
„Vratili smo se, dakle, dejtonskim korjenima, čija odbrana je ključni uspjeh nedavne banjalučke operacije“ – ustvrdila je to prije par dana prilikom susreta s američkom državnom sekretarkom Hillary Clinton, evropska visoka predstavnica Catherine Ashton.
„Otišla sam prošle sedmice da predsjedniku Dodiku učinim savršeno jasnim: Dayton je tu da ostane. Očekivanje je sada da će on u potpunosti odigrati svoju ulogu kao bh. političar, kako bi pomogao da se cijela zemlja pokrene naprijed. A za ljude u toj zemlji bi bilo veoma važno da se vlada što je prije moguće formira i preuzme svoje odgovornosti. Visoka nezaposlenost, pored ostalog, je veliki izazov, zato im treba vlada koja će ih voditi u budućnost”, kazala je Ashton, dok je američka državna sekretarka, Hillary Clinton izjavila:
“Iskazala sam zabrinutost u vezi sa političkom blokadom u Bosni i Hercegovini, kao i potezima koji bi mogli da umanje Daytoni stabilnost države. U punoj mjeri podržavamo autoritet visokog predstavnika gospodina Inzka, i željeli bismo da ljudi u zemlji ostvare svoje potrebe - efikasnu vladu i evropsku budućnost.“
Dvije opcije
Direktor za Zapadni Balkan Evropskog vanjskog servisa, Miroslav Lajčak komentariše:
“Za mnoge u Bosni i Hercegovini ovo je bila, vjerovatno, prva prilika da vide da je proces evropskih integracija pravi put i ispravan način rješavanja problema kakve imaju. Riječ je, dakle, o strukturnom dijalogu kakav će voditi Evropska komisija sa ove strane, sa Bosnom i Hercegovinom, kao državom i uz učešće entiteta. Na agendi su: reforma sudstva, što znači : strategija bh. pravosuđa, državna strategija obrade ratnih zločina, funkcioniranje pravosudnih institucija na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou i u Distriktu Brčko. Mislim da je naša poruka bila jasna i važna: da su visoka predstavnica EU, Evropska unija i njen servis za vanjske poslove na proaktivnoj strani, da smo sposobni da rješavamo probleme, nudimo evropska rješenja, pokazujući da Unija ima kapacitet da bude vodeći međunarodni partner u Bosni i Hercegovini. Očito, sada očekujemo i da predsjednik Dodik ispuni svoje obećanje. Po tome mjerimo sporazum postignut u Banjaluci, al on je veoma jasno naglasio da će ono što je obećao biti i ispunjeno . Takođe je visoka predstavnica Ashton u Sarajevu gospodinu Lagumdžiji ukazala da se sada, kada referendum više nije prijetnja, treba fokusirati na formiranje vlasti na državnom nivou. Nije na nama da kažemo ko treba a ko ne treba da bude u vladi, ali jeste veoma važno da zemlja konačno dobije vlast koja će prezentovati ambicioznu agendu i provući je kroz Parlament. Bio sam prošle sedmice u Evropskom parlamentu gdje su brojni parlamentarci tražili od gospođe Ashton da pokaže liderstvo, da vodi, da ulazi u probleme i predlaže rješenja. Po mome ličnom viđenju - ona je to i pokazala u Bosni i Hercegovini.”
Za one koji se sjećaju evropskih diskusija započetih 21. februara ove godine, a okončanih tačno mjesec dana poslije ministarskim zaključcima o Bosni i Hercegovini, sada izgleda kao davna prošlost situacija u kojoj su Evropljani, iako u BiH ni tada nisu imali sagovornika u obliku državne vlade, uputili jasnu poruku šta se od zemlje očekuje a šta zauzvrat može dobiti. Bila je to do sada najjasnija izjava o evropskim perspektivama, sročena sa ciljem da da poticaj da se okonča proces izbora državne vlade i parlamenta.
„Kada smo o situaciji u Bosni i Hercegovini razgovarali sa državama članicama i međunarodnim partnerima, bilo je jasno da pred nama stoje dvije opcije. Jedna je da se nađe rješenje, ali tu je jasno rečeno da se referendum mora skinuti s dnevnog reda, da nismo voljni tražiti rješenje pod prijetnjom referenduma. Druga opcija je bila konfrontacija - korištenje bonskih ovlasti visokog predstavnika u Sarajevu, kao i moguća primjena seta restriktivnih mjera - kako je bilo predviđeno odlukom ministara vanjskih poslova Evropske unije. Raspoloženje koje je prevagnulo među evropskim članicama bilo je da pokušamo naći rješenje, izbjegavajući eskalaciju, ali rješenje koje bi bilo bazirano na čvrstim principima, a ne na bilo kakvoj uslovljenosti od strane Republike Srpske ili bilo koga drugog”, kazao je Lajčak.
Biće zanimljivo vidjeti već u ponedjeljak, kada se u Briselu okupe ministri vanjskih poslova Evropske unije, kakav će ton popratiti izvještaj koji će o Bosni i Hercegovini podnijeti visoka predstavnica Ashton.
Šta god da kažu, imaće to manje smjernica nastavka puta evropskih integracija, a više brige za osnovne preduslove kakvi se na tom putu podrazumijevaju - državnu vladu, parlament, instrumente sposobne da Bosance i Hercegovce vode do obećane budućnosti.
Na vratima Evrope
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.
(Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
