Uticaj klimatskih promjena naglo se povećao – primjeri za to su veliki požari u Australiji i Californiji te urušavanje ledenjaka na polovima i nezapamćeno povećanje temperature u Sibiru - od kada je prije pet godina sačinjen Pariski klimatski sporazum 12. decembra 2015 koji je stupio na snagu nešto manje od godinu dana kasnije 4. novembra 2016.
Države potpisnice, njih 174 plus države Evropske unije (EU) kao jedne strane, stavile su 175 potpisa obavezujući se da će preduzeti mjere za ograničavanje globalnog zagrijavanja smanjenjem emisije gasova na manje od dva stepena Celzijusa. Međutim Ujedinjene nacije (UN) upozorile su da se očekuje porast od tri stepena Celzijusa temperature Zemlje u 21. vijeku.
Na obilježavanju pete godišnjice Pariskog klimatskog sporazuma u subotu 12. decembra generalni sekretar UN-a, Antonio Guteress, bivši premijer Portugala, pozvao je na proglašenje "vanrednog klimatskog stanja".
Govoreći na otvaranju virtualnog Samita o klimatskim ambicijama, povodom obilježavanja pet godina od Pariskog klimatskog sporazuma, Guterres je upozorio da postojeće obveze država nisu "dovoljne" da ograniče porast temperature na 1,5 stepeni Celzijusa.
"Ako ne promijenimo pravac djelovanja, mogli bismo krenuti ka katastrofalnom porastu temperature za više od tri stepena u ovom vijeku", rekao je Guterres. "Zbog toga danas pozivam sve lidere širom svijeta da proglase vanredno stanje u svojim zemljama dok se ne postigne neutralnost emisija ugljenika", dodao je Guterres kako prenosi agencija Reuters.
Očekuje se da će više od 75 šefova država najaviti ciljeve za veća smanjenja emisije gasova i izraziti spremnost da pomognu ugroženim nacijama da se nose sa sve učestalijim klimatskim katastrofama, piše France 24.
Zastoj u napretku
Ali napredak u rješavanju klimatske krize je zastao i pored niza naučnih izvještaja koji upozoravaju na opasnosti ako se ne preduzmu snažnije mjere dok raste nezadovoljstvo javnosti zbog stanja na planeti.
Zagovarači borbe protiv klimatskih promjena ukazali su na jaz između brzine akcije i ciljeva Pariskog sporazuma u ograničavanju porasta globalne temperature dovoljno brzo da se izbjegnu katastrofalni uticaji.
"Otapanje vječnog leda; šumski požari; (…) suše koje uništavaju živa bića; poplave koje su podsjetile mnoge od nas da nemamo bijega", navela je na samitu Selina Neirok Leem s Maršalovih ostrva, kao glavne indikatore porasta klimatske krize.
"Pozivamo kompanije i vlade širom svijeta da učinimo sve što je u našoj moći kako bi 2021. Godina postala godina preokreta", rekao je izvršni direktor Apple Inc Tim Cook.
- Povratak Grete Tunberg i protesta mladih zbog klime posle pauze oko korona virusa
- Težak početak evropskog Zelenog dogovora
UN kažu da emisije gasova moraju padati 7,6 procenata godišnje do 2030. kako bi se održala temperatura od 1,5 stepeni Celzijusa. Tokom 2020. zbog mjera zatvaranja i ograničenog kretanja zbog pandemije izazvane korona virusom, prema navodima UN-a emisije gasova su opale za rekordnih sedam posto.
Ipak, Guterres je istakao da vlade propuštaju šansu da ekonomski oporavak bude i ‘zeleni’ oporavak.
Generalni sekretar UN-a je rekao da su paketi za ekonomski oporavak nakon pandemije COVID-19 prilika za djelovanje na klimatske promjene - ali rekao je da su zemlje G20 do sada potrošile 50 posto više poticaja na sektore povezane s fosilnim gorivima nego na čistiju energiju.
"Ovo je neprihvatljivo", rekao je Guterres. "Milijarde dolara potrebne za oporavak od COVID-a novac je koji posuđujemo od budućih generacija."
Evropska unija, koja planira potrošiti 30 posto svog budžeta od 1,8 hiljada milijardi eura i fonda za oporavak od COVID-19, na klimatske akcije, povećala je u petak, 11. decembra udio novca u cilju smanjenja emisija za najmanje 55 posto do 2030. godine sa nivoa od 1990, prenosi Reuters.
Pozitivni pomaci u gradovima
Više od 50 vodećih gradova svijeta na putu je da pomogne da globalno zagrijavanje ostane ispod 1,5 stepeni Celzijusa i tako utiče na posljedice klimatske krize, navodi se u novom izvještaju C40 mreže gradova, prenosi britanski The Guardian.
Od masovne sadnje drveća u Buenos Airesu do novih mreža javnog prevoza u Mexico Cityju, 54 vodeća svjetska grada sada iznose planove koji će smanjiti emisiju stakleničkih gasova u skladu s Pariskim sporazumom, prema novoj studiji C40 mreža gradova.
Gradonačelnica Pariza Anne Hidalgo, prezentovala je ove podatke iz studije u petak 11. decembra na događaju koji je obilježio petu godišnjicu Pariskog klimatskog sporazuma, navodeći da "pet godina kasnije ponosna sam što vidim da toliko gradova iz cijelog svijeta pokreće svoje planove da globalnu temperaturu održi ispod 1,5 stepeni Celzijusa. Ovo predstavlja važnu prekretnicu u našim naporima da ubrzamo klimatske akcije i pokazuje nevjerovatno vođstvo gradova po ovom pitanju".
Izvještaj C40 mreže gradova pravi proračun da će zbrojeno planovi gradova spriječiti ispuštanje najmanje 1,9 gigatona emisija stakleničkih gasova u atmosferu između 2020. i 2030.
Posljedice izlaska Sjedinjenih Država iz Pariskog sporazuma
Povlačenje Sjedinjenih Američkih Država iz Pariskog sporazuma bio je veliki udarac globalnom naporima u klimatskoj krizi kao drugog najvećeg emitera stakleničkih gasova nakon Kine. Američki predsjednik Donald Trump je 2017. najavio da bi se SAD mogle povući iz sporazuma, a 4. novembra 2019. ova najava je ozvaničena da bi se 4. novembra 2020. desilo i zvanično povlačenje.
Globalno, svake godine proizvodi se više energije iz obnovljivih izvora. Ali analitičari kažu da mnoge zemlje, uključujući Sjedinjene Države, još uvijek slijede energetske strategije kojima se daje prednost i subvencionira fosilno gorivo, navodi magazin Nature.
Bez Sjedinjenih Država, ravnoteža među stranama potpisnicama Pariskog sporazuma mijenja se u korist Kine u vezi s ključnim pitanjima koja tek trebaju biti riješena. Kina bi se posebno mogla oduprijeti pozivima za detaljno praćenje i izvještavanje o tome kako zemlje provode politike i postižu svoje ciljeve, kaže Michael Oppenheimer, istraživač klimatske politike sa Univerziteta Princeton u New Jerseyu. "To loše sluti na djelotvornost Pariškog sporazuma".
Kineski predsjednik Si Đinping, iznenadio je kada je u septembru najavio da će Kina kao najveći svjetski proizvođač emisija stakleničkih gasova postati neutralana do 2060. godine, i otkrio ciljeve za ubrzanje planova korištenja obnovljive energije iz vjetra i sunčeve energije.
"Kina uvijek poštuje svoje obveze", rekao je Si.
Ali Kina nije pokazala znakove odazivanja na pozive Guterresa i aktivista za ukidanje finansiranja novih elektrana na ugalj, glavnog izvora emisija stakleničkih gasova.
Facebook Forum