Političko povlačenje ili taktika za opstanak na vlasti? To pitanje prati objavu koju je Aleksandar Vučić, predsednik Srbije, izneo pred hiljadama svojih pristalica okupljenih na subotnjem mitingu u centru Beograda.
Vučić im je rekao da će "još samo nekoliko nedelja biti predsednik" države.
Ako se to desi, povukao bi se nešto manje od godinu dana pre nego što mu i po zakonu istekne predsednički mandat - u maju 2027. Vučić je dva puta biran za predsednika države, a pošto Ustav ne dozvoljava treći mandat, ponovo se ne bi mogao kandidovati.
Međutim, to nije prvi put da je najavljivao povlačenje.
U javnosti je nudio povlačenje u situacijama manjih i većih politikih kriza. Poslednjih godinu i po dana suočen je sa jednom od najozbiljnijih, u talasu protesta sa zahtevima da se zaustavi korupcija i raspišu vanredni izbori.
Do sada je te pozive na izbore odbijao. Profesor beogradskog Fakulteta političkih nauka (FPN) Dušan Spasojević ocenjuje da bi se u njegovoj poslednjoj objavi mogla čitati njegova namera za prelazak na mesto premijera Srbije.
"Njegov eventualni dolazak na poziciju premijera samo bi ga ustavno stavilo tamo gde on već jeste - ključna politička figura koja donosi sve odluke u zemlji", kazao je Spasojević za Radio Slobodna Evropa.
Spasojević smatra da postoji više "računica" koje su mogle opredeliti Vučića da najavi svoju ostavku.
"Jedna je to što više ne može da se kandiduje za predsednika i mora da se kandiduje za neku drugu poziciju, pa bi onda eventualno zajedno održavanje predsedničkih i parlamentarnih izbora, omogućilo njemu da u punoj meri učestvuje u kampanji", kazao je Spasojević.
Vučić je na mitingu Beogradu, članovima svoje stranke kazao da će im pomoći da dobiju narodno poverenje na parlamentarnim izborima.
Nije, međutim, rekao kad će oni biti raspisani, niti na koji način planira da se uključi u izbornu trku.
"Druga računica može biti to da Vučić smatra da će kandidat SNS-a teško pobediti na narednim predsedničkim izborima i da unapred pravi neku vrstu odstupnice kako bi prešao na ustavno jaču funkciju", smatra profesor FPN-a.
Vučić u svojim izjavama u prethodnih nekoliko meseci nije isključio mogućnost da se vrati na mesto premijera.
Na pitanja RSE o tome nisu odgovorili ni iz njegove Srpske napredne stranke, ni iz Predsedništva.
Šta ovim poručuje antivladinim demonstrantima?
Vučić se od novembra 2024. suočava se sa masovnim antivladinim protestima. Studentski pokret, koji predvodi te proteste, vlast optužuje za korupciju i zahteva vanredne parlamentarne izbore.
"On im ovim poručuje da je on i dalje akter koji određuje dinamiku procesa – da bi, na primer, mogao da predloži relativno brzo raspisivanje parlamentarnih izbora, pa da može i da ubrza predsedničke izbore, ili da ih spoji ili da ih razdvoji", ukazuje Spasojević.
Od Vučića je sa protesta traženo da poštuje svoja Ustavna ovlašćenja kao predsednik države.
Prema Ustavu Srbije, vlast je podeljena na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, dok je funkcija predsednika uglavnom protokolarna.
Pored ostalog, predsednik predstavlja Srbiju u zemlji i inostranstvu, komanduje vojskom, proglašava zakone, predlaže skupštini kandidata za premijera, daje pomilovanja i odlikovanja.
Antivladini demnostranti više puta su Vučića optuživali za prekoračenje tih ovlašćenja, a na to su ukazivale i brojne nevladine organizacije u Srbiji.
'Pokretanje plana Putin-Medvedev'
Ovaj populistički lider i njegova Srpska napredna stranka su okosnica vlasti od 2012. godine. Vučić je za to vreme bio potpredsednik Vlade, pa premijer, a od 2017. je predsednik države.
"Njegova vlast se od 2012. godine menjala tako da je s protekom vremena sve manje bio zavistan od drugih aktera i politički postajao sve snažniji", ukazuje profesor FPN-a Dušan Spasojević.
Veruje da se njegovom ostavkom u tom smislu ne bi ništa značajno promenilo.
"Deluje mi da je to pokretanje plana Putin-Medvedev ili akcije koje je (nekadašnji crnogorski lider) Milo Đukanović izvodio više puta", dodao je Spasojević.
Aktuelni predsednik Rusije Vladimir Putin neprekidno je na vlasti od 1999. godine. Kako bi izbegao ustavna ograničenja za ostanak na vlasti naizmenično je bio na funkcijama predsednika i premijera države. Dok je Putin bio premijer, predsednik države je bio Dmitrij Medvedev
Po sličnom modelu vladao je i Đukanković. On je tri decenije bio lider tada vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS), višestruki premijer i u dva navrata predsednik Crne Gore.
Spasojević ukazuje da to nije uobičajena praksa u razvijenim evropskim demokratijama.
"Mislim da je ovo ipak deo jedne srpsko-crnogorsko-ruske tradicije koja kaže da moć ide sa liderom, a ne sa sa funkcijom", dodaje.
Vučić ponovo premijer – da li su za to neophodni izbori?
Ukoliko podnese ostavku na mesto predsednika Srbije, raspisivanje parlamentarnih izbora nije neophodno da bi Vučić postao novi premijer.
Vučićevi naprednjaci trenutno imaju većinu u Skupštini Srbije – 136 od ukupno 250 poslanika.
Po Ustavu Srbije, premijera bira parlamentarna skupština na predlog predsednika države.
Ustav ne zahteva da se premijer bira isključivo nakon izbora.
U slučaju ostavke aktuelnog premijera Đura Macuta ili izglasavanja nepoverenja njegovom kabinetu, aktuelni skupštinski saziv može glasati za novog premijera i novu vladu.
To znači da, ukoliko podnese ostavku kako je najavio, Vučić bi mogao da dođe na čelo Vlade Srbije.
Na pitanje da li se takav scenario razmatra, iz vladajuće SNS nisu odgovorili.
Šta nakon ostavke predsednika?
Ukoliko Vučić podnese ostavku kako je najavio, prema zakonu, predsednik parlamentarne skupštine automatski postaje vršilac dužnosti predsednika države i tu funkciju može da obavlja najduže tri meseca.
U ovom slučaju to je Ana Brnabić, koja je u tri mandata bila i premijerka Srbije.
Izbore za predsednika države obavezna je da raspiše tako da se održe najkasnije tri meseca od nastanka ostavke.
"Što bi značilo, hipotetički, ako bi recimo do kraja jula Vučić podneo ostavku, predsedničke izbore bismo imali negde u oktobru", ukazuje Dušan Spasojević.
Odgovore na pitanja da li se i kada mogu očekivati prevremeni predsednički izbori RSE nije dobio ni iz Vučićevog kabineta, ni iz njegove Srpske napredne stranke.