Do skoro redovna praksa, ali sada vanredne parlamentarne izbore vlast u Srbiji vidi u budućnosti.
Možda na proleće, možda tek za godinu dana.
Tako odgovara predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji dolazi iz vladajuće Srpske napredne stranke (SNS), na zahtev studenata u blokadi.
Politikolog Dejan Bursać navodi za RSE da postoji problem ako SNS, koju naziva "izbornom mašinerijom", ne ide na vanredne izbore iako je prethodno stalno to radila.
"Taj problem se zove – izbore ne mogu da dobiju", ocenio je Bursać, viši naučni saradnik Instituta za filozofiju i društvenu teoriju.
"Odnosno izbori su za njih jedan veliki tamni vilajet", dodao je.
Studenti u blokadi objavili su 29. decembra da je gotovo 400.000 građana podržalo njihov zahtev za raspisivanjem vanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji.
Međutim, predsednik Srbije Aleksandar Vučić izrazio je sumnju u tu cifru ocenjujući da nisu skupili "ni sedam odsto" od toga.
Šta su rekli studenti?
Osam meseci od postavljanja zahteva za izborima, studenti u blokadi pozvali su građane da ih podrže svojim potpisom u akciji "Raspiši pobedu".
"Ova akcija nam je dokazala da i nakon više od godinu dana neprestane borbe, volja i snaga ne jenjavaju", naveli su studenti na Instagramu.
Akcija je držana 28. decembra širom Srbije na više od 500 štandova.
Potpisi koje su prikupili neće biti poslati nijednoj instituciji kao formalan zahtev za raspisivanje izbora, niti su to potpisi podrške za studentsku listu.
"Ali je neka vrsta pritiska i značiće u smislu da pokaže da to nije samo studentski zahtev, da je to zahtev svih građana", rekao je za RSE tokom te akcije Nemanja, student Matematičkog fakulteta u Beogradu.
Studenti su naveli da se na na taj način i umrežavaju sa građanima.
Studenti u blokadi pokrenuli su masovne proteste širom Srbije nakon što je 1. novembra 2024. u padu nadstrešnice rekonstruisane Železničke stanice u Novom Sadu stradalo 16 osoba i jedna teško povređena.
Oni insistiraju na krivičnoj i političkoj odgovornosti zbog tragedije u Novom Sadu.
Šta je rekao Vučić?
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da se na cifru koju su studenti objavili o prikupljenim potpisima "samo osmehnuo".
"Taj broj niko nikad neće moći i niko nikad nije skupio", ocenio je Vučić na godišnjoj konferenciji 30 decembra.
Odgovarajući na akciju "Raspiši pobedu", rekao je da je prihvaćen njihov glavni zahtev.
"Ići ćemo uskoro, sledeće godine na izbore. Samo neće biti toliko srećni kada budu prebrojali glasove", naveo je 28. decembra okupljenima ispred Skupštine Srbije.
U danu kada su studenti organizovali akciju prikupljanja potpisa, uveče je ispred parlamenta počelo uklanjanje šatora u kojima su prethodnih meseci boravile pristalice vlasti.
Govoreći o mogućim terminima za održavanje prevremenih izbora, predsednik Srbije je naveo da bi to moglo biti u maju ili decembru 2016.
"Realnije je očekivati da će se to desiti krajem 2026. godine", rekao je on 4. decembra na TV Pink.
Takođe nije isključio ni mogućnost da se na vanrednim parlamentarnim izborima kandiduje za premijera.
"Ukoliko budemo videli da je moguće da se ne kandidujem, a da pobedimo, svakako neću biti. Ako budemo videli da je nemoguće drugačije, moguće je da donesem drugačiju odluku", rekao je on 28. decembra na TV Pink.
Pre nego što je izabran za predsednika Srbije 2017, Vučić je obavljao funkciju premijera.
Ovo mu je drugi predsednički mandat i po Ustavu više nema pravo da se kandiduje za predsednika Srbije.
Zašto su izbori nepoznanica?
Upravo to što Vučić još nije raspisao izbore, politikologu Dejanu Bursaću govori da su izbori ovoga puta nepoznanica za stranku koja je na vlasti od 2012.
Osim te činjenice, Bursać se poziva i na nezavisna istraživanja.
"Čak i u neravnopravnim izbornim uslovima, oni očigledno parlamentarne izbore ne mogu da dobiju", dodao je.
Prema septembarskom istraživanju nevladine organizacije za posmatranje izbora Crta, studentsku listu podržava 44 odsto građana, dok je za blok predvođen Vučićem bilo 32 odsto.
To istraživanje je pokazalo i da dve trećine građana vide raspisivanje prevremenih izbora kao način izlaska iz krize.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u septembru da bi studentska lista imala oko 20 odsto podrške, ali na štetu opozicionih partija.
Međutim, krajem oktobra je pozivajući se na novo omnibus istraživanje rekao za Informer da je studentska lista prvi put u padu i da se "sve okrenulo".
Studenti u blokadi saopštili su da se neće kandidovati, ali da će odlučivati ko će se naći na listi koju će podržati.
Ta lista nazvana je u javnosti "studentskom".
Zahtev za izborima istakli su početkom maja 2025, pet meseci nakon početka blokada fakulteta i protesta poručujući da ulaze u "novu fazu borbe" jer vlast nije ispunila njihove zahteve.
Zvaničnici to odbacuju tvrdeći da su zahtevi ispunjeni, pre svega objavljivanje dokumantacije o padu nadstrešnice i pokretanje pravnog procesa protiv osumnjičenih.
Zašto vlast ne ide na izbore?
Srpska napredna stranka je tokom protekle decenije išla četiri puta na vanredne parlamentarne izbore - 2014, 2016, 2022 i 2023.
"Iako ni u jednom od ova četiri slučaja nije imala valjan razlog za to. Nije bilo nekakvih kriza u koaliciji i slično, nego su samo želeli da sebi produže mandat za četiri godine", kaže politikolog Dejan Bursać.
Samo u junu 2020, u vreme pandemije korona virusa, održani su redovni parlamentarni izbori.
Sada vlast prevremene izbore izbegava već mesecima, a Bursać razlog vidi u rejtingu studentske liste.
Njen rejting, iako još nije objavljena, Bursać vidi u delimičnom otklonu od opozicije čime su, kako kaže, probudili apstinente i privukli i građanske i desne birače.
Osim toga, zahtev za prevremenim izborima dolazi u nepovoljnom trenutku za vlast kada se suočava sa nekoliko spoljno-političkih izazova.
Naime, usled američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS), uvedenim zbog većinskog ruskog vlasništva i zaustavljanja dotoka sirove nafte, obustavljen je rad Rafinerije.
"Jasno je da nijedna vlada neće na izbore u situaciji dolazećeg ekonomskog kolapsa. Verujem da će Vučić sačekati neki rezultat u vezi NIS-a, kakav god", navodi Bursać.
Predsedništvo Srbije i Srpska napredna stranka nisu odgovorili na upit RSE zbog čega vlast do sada nije prihvatila zahtev za raspisivanjem prevremenih parlamentarnih izbora.
Pre nekoliko meseci predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je za Frankfurter algemajne cajtung (FAZ) da će izbora biti kada se završe pripreme za EXPO.
Na pitanje zbog čega ne raspiše prevremene parlamentarne izbore kada ih demonstranti traže, a to je radio četiri puta u protekloj deceniji, on je rekao da prethodno moraju da se završe pripreme za Expo 2027 u Beogradu, a da će izbori biti 2026.
Specijalizovana izložba EXPO biće održana u Beogradu od maja do avgusta 2027.
Šta sa opozicijom?
Politikolog Dejan Bursać kaže da razume strateški izbor studenta u blokadi da ne sarađuju sa opozicijom.
"Ali to ne znači da opozicija ne treba da izađe na izbore", dodaje.
On smatra da treba da postoji kooridnacija između studentske liste i opozicije u smislu kontrole izbora, sprečavanja nepravilnosti i međusobnog nenapadanja.
"Ali isto tako opozicija bi na te izbore morala da izađe sa jasnim planom i ne u šest ili sedam kolona", naveo je.
Do sada su Demokratska stranka i desničarski pokret Dveri najavili podršku studentskoj listi i stavljanje svojih resursa na raspolaganje.
Pokret Kreni–Promeni i Zeleno-levi front (ZLF) izrazili su spremnost za saradnju i podršku u organizaciji zajedničke liste.
Pokret slobodnih građana (PSG) smatra da bi jedinstvena opoziciona lista bila korisna za podršku studenatima.