Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Špirić zaboravio u kojoj ulozi nastupa


Nikola Špirić, Foto: Midhat Poturović
Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, obraćajući se pred Vijećem sigurnosti UN-a, najviše kritika uputio je predstavnicima vlasti RS-a ocjenjujući da su stvorili problem na državnom nivou.

Za razliku od Inzka, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić u svom govoru naglasak je stavio na obaveze koje BiH ispunjava na putu prema EU.

Istovremeno, Špirić je negirao ocjene visokog predstavnika da je RS kočničar procesa u BiH.

Analitičari ocjenjuju kako je Špirićev istup izašao iz okvira funkcije koju obnaša, te da je time BiH ostavila lošu sliku u Vijeću sigurnosti UN-a, s obzirom na činjenicu da od 1. januara naredne godine postaje nestalnom članicom Vijeća sigurnosti svjetske organizacije.

Valentin Inzko
Inzko je po drugi put pred Vijećem sigurnosti UN-a jasno imenovao krivce za opstrukciju reformi u Bosni i Hercegovini. Inzko se nije libio da kaže da je napredak u Bosni i Hercegovini blokiran zbog neriješene političke debate prozivajući političare iz Republike Srpske za opstrukciju reformi u zemlji:

„Rukovodstvo RS nije shvatilo da državni i entitetski organi umaju odvojene i posebno definirane mandate i da i jedni i drugi moraju raditi svoj posao bez međusobnog uplitanja. Uporne opstrukcije koje dolaze od nekih političara iz reda srpskog naroda doprinijele su odgađanju provedbe krupnih reformi uključujući i one koje bi osigurale ukidanje viznog režima za građane BiH. RS stvorila je problem na državnom nivou, a onda kritizirala državu zbog postojanja problema.“

Nakon Inzkovog viđenja situacije u Bosni i Hercegovini uslijedio je neuobičajen istup predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Nikole Špirića. On je Inzkov govor nazvao površnim i neprofesionalnim, za što je okrivio lokalne saradnike visokog predstavnika za koje misli da ga savjetuju.

Osim toga što se nije složio s ocjenom bosanskohercegovačkih političkih prilika koje je iznio Valentin Inzko, Špirić je zaboravio u kojoj ulozi nastupa braneći interese Republike Srpske i njenog premijera Milorada Dodika:

„Navodi i ocjene koje se odnose na premijera RS Milorada Dodika upućuju na zaključak da bi on trebao da sačeka dok ostali u BiH politički odrastu.“

NE U INTERESU CJELINE

Špirićev govor u Bosni i Hercegovini nije iznenadio bosanskohercegovačke političare. Tako predsjednik SDA Sulejman Tihić u prvi plan stavlja činjenicu da Špirićev istup nije bio usaglašen u Vijeću ministara, ali i da je njime potvrdio kako je Bosni i Hercegovini i dalje potrebna Kancelarija visokog predstavnika:

„Sigurno da nije dobro da iznosi svoj lični stav jer Vijeće sigurnosti traži stav države BiH, stav Vijeća ministara, a ne stav Nikole Špirića ili stav SNSD-a ili stav jednoga entiteta. To na određeni način jasno šalje poruku i kakva smo mi država, koliko smo još uvijek neuređeni i koliko je neophodno da se izvrše ustavne promjene i da još uvijek ostane OHR u BiH.“
Sulejman Tihić: Sigurno da nije dobro da iznosi svoj lični stav jer Vijeće sigurnosti traži stav države BiH

U Špirićevoj stranci, Savezu nezavisnih socijaldemokrata, ne žele da ulaze u detalje onoga što je rekao, ali ni u ocjene koje je iznio visoki predstavnik. Ipak, visoki funkcioner u stranci Lazar Prodanović kaže kako se često dešava da međunarodni zvaničnici jednostrano predstavljaju situaciju u BiH, te da je neko u Njujorku trebao da brani i interese Republike Srpske:

„Niko nije drugi imao mogućnosti da iznese taj stav i često formiranje javnih stavova o tome kakvo je stanje u BiH podložno je samo stavu jednih.“

Zamjenik predsjednika HDZ-a 1990 Martin Raguž:

„Umjesto da svi skupa stvorimo ambijent i pokažemo političku odgovornost i zrelost da možemo samostalno odlučivati u ime zemlje i prići ka tranziciji OHR-a u ulogu specijalnog predstavnika EU, to pokazuje da se uvijek vodi politička borba na način da se određeni politički ciljevi interpretiraju i na vanjsko-političkom planu parcijalno, a ne u interesu cjeline.“

LAŽNI MANIRI

Bosanskohercegovački analitičari smatraju da je Špirićev govor po ko zna koji put potvrdio unutrašnje podjele u Bosni i Hercegovini. Istovremeno, ističu i da je zalaganjem samo za interese Republike Srpske predsjedavajući Vijeća ministara BiH izašao iz okvira funkcije koju obnaša i time poslao lošu sliku o zemlji. Govori Tanja Topić:

„Mislim da mi imamo jako loš imidž generalno kao država BiH vani. Tome smo sami doprinijeli, tako da ovo nije ništa novo i nije ništa drugačija slika od onoga što smo već zadnjih nekoliko godina prikazali u svijetu.“

Dopisnik Radija Slobodna Evropa iz Vašingtona Kemal Kurspahić:

„I mislim da je ovo jedan u nizu takvih incidenata. Mislim da on ostavlja loš utisak o sposobnosti BiH da konstruktivno doprinosi raspravama o međunarodnim odnosima kad ne može saslušati jedan službeni izvještaj. Inzko je u obavezi da podnosi izvještaj UN-u kao visoki predstavnik i polemika s njim na način koji uvodi partikularne, pojedinačne, zasebne interese unutar države na međunarodnu scenu jednostavno je nepristojna.“
Dino Abazović: To samo pokazuje koliko mi imamo provincijalne političare koji nikako ne mogu da razdvoje instituciju i funkciju koju sami predstavljaju

Osim dijela govora u kojem predsjedavajući Vijeća ministara brani interese svoje političke stranke i entiteta iz kojeg dolazi, ne treba zanemariti i činjenicu da je Nikola Špirić predstavnike zemalja članica Vijeća sigurnosti bukvalno bombardovao brojkama o tome koliko je tačaka dnevnog reda bilo na sjednicama, koliko zakona je usvojeno, ko je bio, a ko nije na sjednicama i slično. Time je ilustrovao nepripremljenost bosanskohercegovačkih političara u međunarodnim istupima doprinoseći lošem imidžu kojeg ostavljaju u svijetu. O tome sociolog Dino Abazović kaže:

„To samo pokazuje koliko mi imamo provincijalne političare koji nikako ne mogu da razdvoje instituciju i funkciju koju sami predstavljaju od dijela države iz kojeg dolaze, od partikularnih politika koje predstavljaju, od svojih kadrovskih, politikantskih stavova, tako da u tom smislu čak štaviše mislim da je ovo na jedan način pravo lice stvari, nešto što je ranije očigledno bilo zatomljivano, prikrivano nekim lažnim manirima.“

Prvog januara naredne godine Bosna i Hercegovina postaće nestalnom članicom Vijeća sigurnosti UN-a. Pravila koja nalažu da u toj funkciji država mora imati jasno definisane i jedinstvene stavove o svim pitanjima u svijetu Bosna i Hercegovina teško da će ispuniti. Jer, ako prvi čovjek bh. vlade pred tom institucijom ne zastupa državu već entitet, postavlja se pitanje na koji način će uopšte funkcionisati bosanskohercegovačka delegacija u Njujorku i čije interese brane diplomate i bh. političari u svijetu.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG