Generalna skupština Ujedinjenih nacija glasala je u ponedjeljak da odbije poziv Rusije koja je tražila da se tokom sedmice održi tajno glasanje o tome hoće li osuditi potez Moskve za aneksijom četiri djelomično okupirane regije u Ukrajini, prenosi Reuters.
Generalna skupština je sa 107 glasova za odlučila da će održati javno glasanje, a ne tajno, o nacrtu rezolucije kojom se osuđuju ruski "nelegalni takozvani referendumi" i "pokušaj nezakonite aneksije".
Diplomate su rekle da će glasanje o rezoluciji vjerovatno biti u srijedu ili četvrtak.
Samo 13 zemalja u ponedjeljak se protivilo održavanju javnog glasanja o nacrtu rezolucije, 39 zemalja bilo je suzdržano, a preostale zemlje, uključujući Rusiju i Kinu, nisu glasale.
Rusija je tvrdila da zapadno lobiranje znači da bi "moglo biti vrlo teško ako se stavovi izražavaju javno".
Tokom sastanka u ponedjeljak, ruski ambasador pri UN-u Vassily Nebenzia doveo je u pitanje pokušaj osude Moskve.
"Kakve to veze ima s mirom i sigurnošću ili pokušajem rješavanja sukoba?" rekao je Nebenzia, opisujući to kao "još jedan korak prema podjelama i eskalaciji, za što sam siguran da nije nešto što apsolutnoj većini država u ovoj prostoriji treba."
Nakon što je Generalna skupština u ponedjeljak odlučila da će održati javno glasanje o nacrtu rezolucije, Rusija je odmah pokušala natjerati tijelo da ponovno razmotri to pitanje, ali u velikoj većini nije uspjela.
Moskva je krenula u aneksiju četiri djelomično okupirane regije u Ukrajini, Donjecka, Luganska, Hersona i Zaporožja, nakon što su, kako kažu, organizovali referendume. Ukrajina i saveznici osudili su glasanje kao nezakonito i prisilno.
Referendumi su održani su između 23. i 27. septembra u dijelovima regiona Zaporožja, Luganska, Donjecka i Hersona koji su pod vojnom okupacijom Moskve. Te okupirane teritorije čine oko 15 posto teritorije Ukrajine.
Nacrt rezolucije Generalne skupštine UN-a poziva države da ne priznaju potez Rusije i ponovno potvrđuje suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine.
Ukrajinski ambasador pri UN-u Sergiy Kyslytsya pozvao je zemlje da brane načela temeljne Povelje UN-a.
"Iza ruskog izaslanstva kada uđe u Generalnu skupštinu ostaje trag krvi, a dvorana je ispunjena mirisom tinjajućeg ljudskog mesa. To je ono što smo tolerirali u Siriji. To je ono što se danas događa u Ukrajini", rekao je Generalnoj skupštini u ponedjeljak, prenosi Reuters.
U najraširenijem napadu od početka rata, Rusija je također u ponedeljak granatirala ukrajinske gradove pri čemu je najmanje 11 osoba poginulo.
Granate su pogodile prometne raskrsnice, parkove i turistička mjesta u centru glavnog grada Kijeva.
Eksplozije su zabilježene i u Lavovu, Ternopilu i Žitomiru u zapadnoj Ukrajini, Dnjepru i Kremenčuku u sredini zemlje, Zaporožju na jugu i Harkivu na istoku. Veliki broj je ozlijeđen, a dijelovi zemlje ostali su bez struje.
Američki državni sekretar Antony Blinken izvršio je pritisak na međunarodnu zajednicu ranije u ponedjeljak da jasno kaže da su postupci ruskog predsjednika Vladimira Putina "potpuno neprihvatljivi".
"Sada je vrijeme da se javno izrazi podrška Ukrajini, nije vrijeme za suzdržanost, umirujuće riječi ili dvosmislenosti pod tvrdnjama o neutralnosti. U pitanju su temeljna načela Povelje UN-a", rekao je Blinken u izjavi.
Rusija je prošli mjesec uložila veto na sličnu rezoluciju u 15-članom Vijeću sigurnosti.
Potezi u Ujedinjenim nacijama odražavaju ono što se dogodilo 2014. nakon što je Rusija aneksirala ukrajinski Krim. Rusija je u Vijeću sigurnosti stavila veto na nacrt rezolucije kojom se protivi referendumu o statusu Krima i poziva zemlje da ga ne priznaju.
Generalna skupština tada je usvojila rezoluciju kojom se referendum proglašava nevažećim sa 100 glasova za, 11 protiv i 58 formalno suzdržanih, dok dvadesetak zemalja nije sudjelovalo.
