Ambasada Ukrajine u Beogradu osudila je plasiranje ruske propagande u izbornoj kampanji u Srbiji pozivajući učesnike da se uzdrže od korišćenja ruske agresije na Ukrajinu kao sredstva u izbornoj kampanji.
U saopštenju se dodaje da učesnici izborne kampanje treba da budu svesni posledica koje takve izjave mogu imati po razvoj ukrajinsko-srpskih odnosa.
"Pokušaji da se ničim izazvana agresija Rusije, koja je odnela desetine hiljada života i prouzrokovala patnju miliona ljudi, predstavi kao borba za duhovne i istorijske vrednosti koje se dele sa srpskim narodom, predstavljaju ciničnu manipulaciju usmerenu na pridobijanje izborne podrške kroz zloupotrebu pitanja osetljivih za srpsko društvo", navedeno je.
Podseća se i da je takva retorika u direktnoj suprotnosti sa stavom rukovodstva Srbije o poštovanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine.
Ambasada Ukrajine je reagovala na izjavu Slobodana Dimitrijevića, predsednika Srpsko-ruskog pokreta na predizbornom skupu Socijalističke partije Srbije, dosadašnje članice vladajuće koalicije u Srbiji.
Dimitrijević je na tom skupu 11. oktobra poklonio lideru SPS-a Ivici Dačiću ikonu navodeći da je iz Kijevsko-pečerske lavre.
On je tada Kijevsko-pečersku lavru nazvao svetim ruskim mestom rekavši "gde se Rusi bore protiv svega onoga protiv čega smo se borili i mi".
Ukrajinska ambasada je saopštila da se posvećenost ruske države pravoslavnim vrednostima jasno ogleda u bombardovanju Kijevsko-pečerske lavre 15. juna 2026. koje je prouzrokovalo znatnu štetu na Uspenskoj sabornoj crkvi.
Kijevsko-pečerska lavra ili Pečerski manastir osnovana je u 11. veku i nalazi se na popisu svetske baštine UNESKO-a.
Ukrajinska ambasada navodi da je Kijevsko-pečerska lavra od osnivanja postala duhovno središte kako za Ukrajinu, tako i za ceo pravoslavni svet.
Hiljadu godina razaranja i obnove: Kijevsko-pečerska lavra
To je najnovija ratna šteta nanesena Uspenskoj katedrali u Kijevsko-pečerskoj lavri tokom burne, gotovo hiljadu godina duge historije ovog manastira.
Manastirski kompleks osnovan je u 11. vijeku na brdu s kojeg se pruža pogled na rijeku Dnjepar. Između 1096. i 1416. godine, Lavru su u više navrata pljačkali i palili kumanski osvajači, a kasnije mongolski osvajači i pripadnici Zlatne horde.
Manastirski kompleks obuhvata i katakombe u kojima se nalaze mumificirani ostaci svetaca koje poštuju pravoslavni hrišćani, uključujući Nestora Ljetopisca, monaha kojem se pripisuje autorstvo nad "Povijest minulih ljeta" (Prvom kijevskom hronikom).
Tokom Ukrajinsko-sovjetskog rata, proboljševički militanti pogubili su mitropolita Ruske pravoslavne crkve u blizini zidina Lavre početkom 1918. Nakon što su Sovjeti preuzeli vlast nad Ukrajinom, država je konfiskovala dragocjenosti manastira, a kompleks je pretvoren u muzej.
Nekoliko sedmica nakon što je ova fotografija snimljena, Uspenska katedrala uništena je u eksploziji za koju se naveliko vjeruje da su je uzrokovale mine koje su ostavile sovjetske snage (Crvena armija) u povlačenju.
Manastir je djelovao pod nadležnošću Ukrajinske pravoslavne crkve (UPC), koja je bila povezana s Moskvom. UPC je prekinula veze s Moskovskim patrijarhatom u maju 2022. godine i osudila opštu invaziju na Ukrajinu. Kijevske vlasti optužuju UPC da i dalje održava veze s Rusijom.
Policija je izvršila pretres manastira ubrzo nakon što se u novembru 2022. pojavio video-snimak na kojem se vidi kako vjernici u jednoj od crkvi u kompleksu pjevaju patriotsku rusku pjesmu koja završava stihom: "Zvonjava [crkvenih zvona] plovi, plovi nad Rusijom, Majka Rusija se budi."
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da su ruski dronovi "namjerno ciljali" dio grada u kojem se nalazi manastirski kompleks. Arhimandrit Avramije, namjesnik u Lavri, rekao je za RSE da je ovaj udar djelovao kao da vas je "neprijateljski metak pogodio pravo u srce".
Rusija poriče da je ciljala manastir i tvrdi da je šteta nastala uslijed djelovanja zalutale ukrajinske protivvazdušne odbrane, ali za te tvrdnje nije ponudila dokaze. U ruskim vazdušnim napadima širom Ukrajine pogođeni su brojni stambeni objekti, civilna infrastruktura i kulturna dobra, ostavljajući za sobom veliku materijalnu štetu i ljudske žrtve.
Vlasti Srbije priznaju teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine, ali Srbija je među retkim evropskim zemljama koja nije uvela sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.
Zvanični Beograd nastavio je da održava bliske odnose sa Kremljom uprkos pozivima Brisela da se, kao Srbija kao država kandidat za članstvo u Evrpskoj uniji, uskladi sa spoljnom politikom Unije.
Na vanrednim parlamentarnim izborima 25. oktobra učestvuju i proruske stranke.
Želite podijeliti informacije sa nama? Kontaktirajte nas na:
Možete nam poslati dokaze ili informacije koje mogu pomoći našim istraživanjima. Ovdje pročitajte smjernice za povjerljivu komunikaciju.