Dostupni linkovi

Ambasada Ukrajine u Srbiji poziva da se ne širi ruska propaganda u izbornoj kampanji

Uspenska katedrala u Kijevsko-pečerskoj lavri u Kijevu pogođena je 15. juna 2026. 
u ruskim napadima dronovima i projektilima na lokacije širom Ukrajine.
Uspenska katedrala u Kijevsko-pečerskoj lavri u Kijevu pogođena je 15. juna 2026. u ruskim napadima dronovima i projektilima na lokacije širom Ukrajine.

Ambasada Ukrajine u Beogradu osudila je plasiranje ruske propagande u izbornoj kampanji u Srbiji pozivajući učesnike da se uzdrže od korišćenja ruske agresije na Ukrajinu kao sredstva u izbornoj kampanji.

U saopštenju se dodaje da učesnici izborne kampanje treba da budu svesni posledica koje takve izjave mogu imati po razvoj ukrajinsko-srpskih odnosa.

"Pokušaji da se ničim izazvana agresija Rusije, koja je odnela desetine hiljada života i prouzrokovala patnju miliona ljudi, predstavi kao borba za duhovne i istorijske vrednosti koje se dele sa srpskim narodom, predstavljaju ciničnu manipulaciju usmerenu na pridobijanje izborne podrške kroz zloupotrebu pitanja osetljivih za srpsko društvo", navedeno je.

Podseća se i da je takva retorika u direktnoj suprotnosti sa stavom rukovodstva Srbije o poštovanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine.

Ambasada Ukrajine je reagovala na izjavu Slobodana Dimitrijevića, predsednika Srpsko-ruskog pokreta na predizbornom skupu Socijalističke partije Srbije, dosadašnje članice vladajuće koalicije u Srbiji.

Dimitrijević je na tom skupu 11. oktobra poklonio lideru SPS-a Ivici Dačiću ikonu navodeći da je iz Kijevsko-pečerske lavre.

On je tada Kijevsko-pečersku lavru nazvao svetim ruskim mestom rekavši "gde se Rusi bore protiv svega onoga protiv čega smo se borili i mi".

Ukrajinska ambasada je saopštila da se posvećenost ruske države pravoslavnim vrednostima jasno ogleda u bombardovanju Kijevsko-pečerske lavre 15. juna 2026. koje je prouzrokovalo znatnu štetu na Uspenskoj sabornoj crkvi.

Kijevsko-pečerska lavra ili Pečerski manastir osnovana je u 11. veku i nalazi se na popisu svetske baštine UNESKO-a.

Ukrajinska ambasada navodi da je Kijevsko-pečerska lavra od osnivanja postala duhovno središte kako za Ukrajinu, tako i za ceo pravoslavni svet.

Hiljadu godina razaranja i obnove: Kijevsko-pečerska lavra

Stanovnici Kijeva probudili su se 15. juna i zatekli najvjerniji vjerski spomenik svog grada u plamenu, nakon što je Rusija <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/ruski-napadi-ukrajina-poginuli-manastir-kijev/33780611.html" target="_self" class="wsw__a"><strong>pokrenula veliki napad</strong></a> dronovima i projektilima na lokacije širom Ukrajine.<br><br>To je najnovija ratna šteta nanesena Uspenskoj katedrali u Kijevsko-pečerskoj lavri tokom burne, gotovo hiljadu godina duge historije ovog manastira.
1/12 Stanovnici Kijeva probudili su se 15. juna i zatekli najvjerniji vjerski spomenik svog grada u plamenu, nakon što je Rusija pokrenula veliki napad dronovima i projektilima na lokacije širom Ukrajine.

To je najnovija ratna šteta nanesena Uspenskoj katedrali u Kijevsko-pečerskoj lavri tokom burne, gotovo hiljadu godina duge historije ovog manastira.
Požar koji je izbio 15. juna, usred ruske invazije na Ukrajinu, najnovija je ratna rana nanesena Kijevsko-pečerskoj lavri, staroj nekoliko vijekova, koja je najprepoznatljiviji vjerski simbol ukrajinske prijestolnice.
Više sadržaja Prikaži manje
Crtež Kijevsko-pečerske lavre iz 1651. godine. Naziv "lavra" označava manastirski kompleks koji uključuje ćelije za pustinjake, dok riječ "pečerska" znači "pećinska", po mreži pećina koje se nalaze u sklopu kompleksa.<br><br>Manastirski kompleks osnovan je u 11. vijeku na brdu s kojeg se pruža pogled na rijeku Dnjepar. Između 1096. i 1416. godine, Lavru su u više navrata pljačkali i palili kumanski osvajači, a kasnije mongolski osvajači i pripadnici Zlatne horde.
2/12 Crtež Kijevsko-pečerske lavre iz 1651. godine. Naziv "lavra" označava manastirski kompleks koji uključuje ćelije za pustinjake, dok riječ "pečerska" znači "pećinska", po mreži pećina koje se nalaze u sklopu kompleksa.

Manastirski kompleks osnovan je u 11. vijeku na brdu s kojeg se pruža pogled na rijeku Dnjepar. Između 1096. i 1416. godine, Lavru su u više navrata pljačkali i palili kumanski osvajači, a kasnije mongolski osvajači i pripadnici Zlatne horde.
Požar koji je izbio 15. juna, usred ruske invazije na Ukrajinu, najnovija je ratna rana nanesena Kijevsko-pečerskoj lavri, staroj nekoliko vijekova, koja je najprepoznatljiviji vjerski simbol ukrajinske prijestolnice.
Više sadržaja Prikaži manje
Dvorište unutar manastira iz 1902. godine, kada je Kijev bio grad u sastavu Ruskog Carstva.<br><br>Manastirski kompleks obuhvata i katakombe u kojima se nalaze mumificirani ostaci svetaca koje poštuju pravoslavni hrišćani, uključujući Nestora Ljetopisca, monaha kojem se pripisuje autorstvo nad "Povijest minulih ljeta" (Prvom kijevskom hronikom).
3/12 Dvorište unutar manastira iz 1902. godine, kada je Kijev bio grad u sastavu Ruskog Carstva.

Manastirski kompleks obuhvata i katakombe u kojima se nalaze mumificirani ostaci svetaca koje poštuju pravoslavni hrišćani, uključujući Nestora Ljetopisca, monaha kojem se pripisuje autorstvo nad "Povijest minulih ljeta" (Prvom kijevskom hronikom).
Požar koji je izbio 15. juna, usred ruske invazije na Ukrajinu, najnovija je ratna rana nanesena Kijevsko-pečerskoj lavri, staroj nekoliko vijekova, koja je najprepoznatljiviji vjerski simbol ukrajinske prijestolnice.
Više sadržaja Prikaži manje
Ulaz u manastirski kompleks iz 1918. godine.<br><br>Tokom Ukrajinsko-sovjetskog rata, proboljševički militanti pogubili su mitropolita Ruske pravoslavne crkve u blizini zidina Lavre početkom 1918. Nakon što su Sovjeti preuzeli vlast nad Ukrajinom, država je konfiskovala dragocjenosti manastira, a kompleks je pretvoren u muzej.
4/12 Ulaz u manastirski kompleks iz 1918. godine.

Tokom Ukrajinsko-sovjetskog rata, proboljševički militanti pogubili su mitropolita Ruske pravoslavne crkve u blizini zidina Lavre početkom 1918. Nakon što su Sovjeti preuzeli vlast nad Ukrajinom, država je konfiskovala dragocjenosti manastira, a kompleks je pretvoren u muzej.
Požar koji je izbio 15. juna, usred ruske invazije na Ukrajinu, najnovija je ratna rana nanesena Kijevsko-pečerskoj lavri, staroj nekoliko vijekova, koja je najprepoznatljiviji vjerski simbol ukrajinske prijestolnice.
Više sadržaja Prikaži manje
Njemački vojnik na zvoniku Kijevsko-pečerske lavre u septembru 1941. godine, tokom nacističke okupacije Kijeva.<br><br>Nekoliko sedmica nakon što je ova fotografija snimljena, Uspenska katedrala uništena je u eksploziji za koju se naveliko vjeruje da su je uzrokovale mine koje su ostavile sovjetske snage (Crvena armija) u povlačenju.
5/12 Njemački vojnik na zvoniku Kijevsko-pečerske lavre u septembru 1941. godine, tokom nacističke okupacije Kijeva.

Nekoliko sedmica nakon što je ova fotografija snimljena, Uspenska katedrala uništena je u eksploziji za koju se naveliko vjeruje da su je uzrokovale mine koje su ostavile sovjetske snage (Crvena armija) u povlačenju.
Požar koji je izbio 15. juna, usred ruske invazije na Ukrajinu, najnovija je ratna rana nanesena Kijevsko-pečerskoj lavri, staroj nekoliko vijekova, koja je najprepoznatljiviji vjerski simbol ukrajinske prijestolnice.
Više sadržaja Prikaži manje
Ruševine preostale nakon eksplozije u novembru 1941. godine koja je uništila Sabornu crkvu. Ova fotografija je snimljena 1942. godine, kada je Kijev još uvijek bio pod nacističkom okupacijom. Crvena armija je ponovo zauzela grad krajem 1943. godine.
6/12 Ruševine preostale nakon eksplozije u novembru 1941. godine koja je uništila Sabornu crkvu. Ova fotografija je snimljena 1942. godine, kada je Kijev još uvijek bio pod nacističkom okupacijom. Crvena armija je ponovo zauzela grad krajem 1943. godine.
Požar koji je izbio 15. juna, usred ruske invazije na Ukrajinu, najnovija je ratna rana nanesena Kijevsko-pečerskoj lavri, staroj nekoliko vijekova, koja je najprepoznatljiviji vjerski simbol ukrajinske prijestolnice.
Više sadržaja Prikaži manje
Fotografija manastira iz 1977. godine, koja je preživjela Drugi svjetski rat. Uništena Saborna crkva (izvan kadra, lijevo na ovoj slici) ostala je neobnovljena tokom cijelog sovjetskog poslijeratnog perioda.
7/12 Fotografija manastira iz 1977. godine, koja je preživjela Drugi svjetski rat. Uništena Saborna crkva (izvan kadra, lijevo na ovoj slici) ostala je neobnovljena tokom cijelog sovjetskog poslijeratnog perioda.
Požar koji je izbio 15. juna, usred ruske invazije na Ukrajinu, najnovija je ratna rana nanesena Kijevsko-pečerskoj lavri, staroj nekoliko vijekova, koja je najprepoznatljiviji vjerski simbol ukrajinske prijestolnice.
Više sadržaja Prikaži manje
Nakon što je Ukrajina stekla nezavisnost od Sovjetskog Saveza 1991. godine, Uspenska katedrala (prikazana ovdje 2013.) obnovljena je na vrijeme za proslavu Dana nezavisnosti Ukrajine 2000. godine.
8/12 Nakon što je Ukrajina stekla nezavisnost od Sovjetskog Saveza 1991. godine, Uspenska katedrala (prikazana ovdje 2013.) obnovljena je na vrijeme za proslavu Dana nezavisnosti Ukrajine 2000. godine.
Požar koji je izbio 15. juna, usred ruske invazije na Ukrajinu, najnovija je ratna rana nanesena Kijevsko-pečerskoj lavri, staroj nekoliko vijekova, koja je najprepoznatljiviji vjerski simbol ukrajinske prijestolnice.
Više sadržaja Prikaži manje
Sunčeva svjetlost prodire kroz unutrašnjost Crkve refektorije Kijevsko-pečerske lavre.<br><br>Manastir je djelovao pod nadležnošću Ukrajinske pravoslavne crkve (UPC), koja je bila povezana s Moskvom. UPC je prekinula veze s Moskovskim patrijarhatom u maju 2022. godine i osudila opštu invaziju na Ukrajinu. Kijevske vlasti optužuju UPC da i dalje održava veze s Rusijom.
9/12 Sunčeva svjetlost prodire kroz unutrašnjost Crkve refektorije Kijevsko-pečerske lavre.

Manastir je djelovao pod nadležnošću Ukrajinske pravoslavne crkve (UPC), koja je bila povezana s Moskvom. UPC je prekinula veze s Moskovskim patrijarhatom u maju 2022. godine i osudila opštu invaziju na Ukrajinu. Kijevske vlasti optužuju UPC da i dalje održava veze s Rusijom.
Požar koji je izbio 15. juna, usred ruske invazije na Ukrajinu, najnovija je ratna rana nanesena Kijevsko-pečerskoj lavri, staroj nekoliko vijekova, koja je najprepoznatljiviji vjerski simbol ukrajinske prijestolnice.
Više sadržaja Prikaži manje
Ukrajinski vojnici prolaze pored monaha u Kijevsko-pečerskoj lavri u martu 2023.<br><br>Policija je izvršila pretres manastira ubrzo nakon što se u novembru 2022. pojavio video-snimak na kojem se vidi kako vjernici u jednoj od crkvi u kompleksu pjevaju patriotsku rusku pjesmu koja završava stihom: "Zvonjava [crkvenih zvona] plovi, plovi nad Rusijom, Majka Rusija se budi."
10/12 Ukrajinski vojnici prolaze pored monaha u Kijevsko-pečerskoj lavri u martu 2023.

Policija je izvršila pretres manastira ubrzo nakon što se u novembru 2022. pojavio video-snimak na kojem se vidi kako vjernici u jednoj od crkvi u kompleksu pjevaju patriotsku rusku pjesmu koja završava stihom: "Zvonjava [crkvenih zvona] plovi, plovi nad Rusijom, Majka Rusija se budi."
Požar koji je izbio 15. juna, usred ruske invazije na Ukrajinu, najnovija je ratna rana nanesena Kijevsko-pečerskoj lavri, staroj nekoliko vijekova, koja je najprepoznatljiviji vjerski simbol ukrajinske prijestolnice.
Više sadržaja Prikaži manje
U martu 2023. godine, Ministarstvo kulture Ukrajine raskinulo je ugovor o zakupu koji je UPC-u omogućavao korištenje dijela manastira, ali su sveštenici ove crkve odbili naredbu o iseljenju. Prema podacima iz juna 2026. godine, u Lavri je i dalje ostao veliki broj sveštenika i monaha UPC-a.
11/12 U martu 2023. godine, Ministarstvo kulture Ukrajine raskinulo je ugovor o zakupu koji je UPC-u omogućavao korištenje dijela manastira, ali su sveštenici ove crkve odbili naredbu o iseljenju. Prema podacima iz juna 2026. godine, u Lavri je i dalje ostao veliki broj sveštenika i monaha UPC-a.
Požar koji je izbio 15. juna, usred ruske invazije na Ukrajinu, najnovija je ratna rana nanesena Kijevsko-pečerskoj lavri, staroj nekoliko vijekova, koja je najprepoznatljiviji vjerski simbol ukrajinske prijestolnice.
Više sadržaja Prikaži manje
Mjesto udara drona na Uspensku katedralu, snimljeno 15. juna 2026. Slike s terena prikazuju velika oštećenja na krovu bogomolje, koja je zapaljena tokom noćnog napada, dok je njena unutrašnjost pretrpjela mala oštećenja.<br><br>Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da su ruski dronovi "namjerno ciljali" dio grada u kojem se nalazi manastirski kompleks. Arhimandrit Avramije, namjesnik u Lavri, rekao je za RSE da je ovaj udar djelovao kao da vas je "neprijateljski metak pogodio pravo u srce".<br><br>Rusija poriče da je ciljala manastir i tvrdi da je šteta nastala uslijed djelovanja zalutale ukrajinske protivvazdušne odbrane, ali za te tvrdnje nije ponudila dokaze. U ruskim vazdušnim napadima širom Ukrajine pogođeni su brojni stambeni objekti, civilna infrastruktura i kulturna dobra, ostavljajući za sobom veliku materijalnu štetu i ljudske žrtve.
12/12 Mjesto udara drona na Uspensku katedralu, snimljeno 15. juna 2026. Slike s terena prikazuju velika oštećenja na krovu bogomolje, koja je zapaljena tokom noćnog napada, dok je njena unutrašnjost pretrpjela mala oštećenja.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da su ruski dronovi "namjerno ciljali" dio grada u kojem se nalazi manastirski kompleks. Arhimandrit Avramije, namjesnik u Lavri, rekao je za RSE da je ovaj udar djelovao kao da vas je "neprijateljski metak pogodio pravo u srce".

Rusija poriče da je ciljala manastir i tvrdi da je šteta nastala uslijed djelovanja zalutale ukrajinske protivvazdušne odbrane, ali za te tvrdnje nije ponudila dokaze. U ruskim vazdušnim napadima širom Ukrajine pogođeni su brojni stambeni objekti, civilna infrastruktura i kulturna dobra, ostavljajući za sobom veliku materijalnu štetu i ljudske žrtve.
Požar koji je izbio 15. juna, usred ruske invazije na Ukrajinu, najnovija je ratna rana nanesena Kijevsko-pečerskoj lavri, staroj nekoliko vijekova, koja je najprepoznatljiviji vjerski simbol ukrajinske prijestolnice.
Više sadržaja Prikaži manje
Prethodni slajd
Naredni slajd

Vlasti Srbije priznaju teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine, ali Srbija je među retkim evropskim zemljama koja nije uvela sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.

Zvanični Beograd nastavio je da održava bliske odnose sa Kremljom uprkos pozivima Brisela da se, kao Srbija kao država kandidat za članstvo u Evrpskoj uniji, uskladi sa spoljnom politikom Unije.

Na vanrednim parlamentarnim izborima 25. oktobra učestvuju i proruske stranke.

Želite podijeliti informacije sa nama? Kontaktirajte nas na:

Možete nam poslati dokaze ili informacije koje mogu pomoći našim istraživanjima. Ovdje pročitajte smjernice za povjerljivu komunikaciju.

Povezani sadržaji
​
XS
SM
MD
LG