Uz navode o blagoslovu ruskog patrijarha i podršci visokog zvaničnika državne dume osnovana je još jedna ruska manjinska stranka u Srbiji.
Jedanaesta po redu – iako je ruska manjinska zajdenica tek 16. po brojnosti u Srbiji i broji nešto više od 10.000 pripadnika.
Zastupnik novoosnovane Stranke rusko-srpskog jedinstva (SRSJ) je Rade Savić iz Smedereva.
Na sajtu stranke navodi se da je njen cilj zalaganje za izgradnju prosperitetne Srbije, odustajanje od kandidature za članstvo u Evropskoj uniji, te "jačanje savezništva" sa "ruskom braćom".
O položaju ruske nacionalne manjine u Srbiji, međutim, nema reči.
"Ako je iskustvo bilo kakav učitelj najverovatnije da nemaju nikakve veze sa Rusijom, niti sa ruskom zajednicom u Srbiji", ocenjuje za RSE Vuk Vuksanović, predavač iz spoljne politike i velike strategije na Odeljenju za ratne studije londonskog King's Collegea.
Stranka rusko-srpskog jedinstva registrovana je nekoliko dana pre raspisivanja izbora i odmah krenula u prikupljanje potpisa za listu za učešće.
Nisu odgovorili na pitanja RSE o svom manjinskom statusu, nastupu na izborima, te eventualnim vezama sa Rusijom.
Vuksanović smatra da se u ovom slučaju vidi tendencija da se "zloupotrebljava činjenica što neka stranka, da bi bila karakterisana kao manjinska, ne mora da u svom članstvu, niti na listi za parlamentarne izbore ima predstavnike te konkretne etničke grupacije".
"Dovoljno je da u svom programu i statutu navedu da se zalažu za prava te zajednice", napominje.
Manjinske partije, prema zakonu, na izborima u Srbiji imaju lakši put do mesta u parlamentu, kako bi nacionalne manjine mogle ravnopravno da učestvuju u političkom životu.
Lakše se registruju, lakše kandiduju na izborima i za njih ne važi opšti izborni prag od tri odsto.
"Pojava koja je uočena već godinama unazad je da na svakim izborima mi imamo zloupotrebe tih izbornih pravila", ukazuje za RSE Dragan Popović, direktor nevladinog Centra za praktičnu politiku.
I on smatra da u slučaju nove stranke koja se deklariše kao ruska manjinska, postoje indicije o zloupotrebama izbornih pravila i povlašćenog položaja koji uživaju manjinske stranke.
"U nedostatku pouzdanih informacija možemo da spekulišemo, ali meni se stvarno čini da su u pitanju ipak domaći 'preduzetnici' koji pre svega rade u sopstvenu korist, a verovatno imaju i pomoć srpskih vlasti", ocenjuje.
To nije jedina ruska manjinska stranka koja se sprema za izbore. Republička izborna komisija (RIK) proglasila je 17. septembra listu Ruske stranke, koja se ranije suočavala sa optužbama opozicije i dela nevladinih organizacija da je satelit vlasti, te da je njen nastup kao manjinske stranke zloupotreba izbornih zakona.
RSE nije dobio komentar na ove optužbe ni od njih, kao ni od vladajuće Srpske napredne stranke.
Šta je poznato o novoj partiji?
Sedište Stranke rusko-srpskog jedinstva registrovano je u Beogradu.
Na njenom čelu je sportista Rade Savić, svetski i evropski šampion Srbije u powerliftingu.
Među članovima su i inženjer mašinstva iz Smedereva Slobodan Davidović, pravnik iz Beograda Stefan Maljković, profesorka sporta i fizičkog vaspitanja Slavica Stijović iz Severne Mitrovice na Kosovu, kardiolog Marko Šamanović.
Inače, lider ove stranke Rade Savić je i zastupnik Udruženja građana Zapadne Srbije, koje postoji od maja 2025.
Prema podacima Agencije za privredne registre (APR) to udruženje se bavi, pored ostalog, zaštitom životne sredine, humanitarnim radom, promocijom sporta.
Registrovano je u Smederevu.
Navodi o vezama u Rusiji
Iz Stranke rusko-srpskog jedinstva saopštili su 20. septembra da su njihovi predstavnici bili u Jekaterinburgu, u centralnoj Rusiji, povodom obeležavanja godišnjice ubistva ruske carske porodice Romanov.
Ova godišnjica, inače, obeležava se svake godine u julu mesecu.
Iz stranke su naveli da su tokom boravka imali "nekoliko susreta i razgovora" sa vođom ultra-nacionalističke Liberalne Demokratske partije Rusije (LDPR) Leonidom Sluckim, koji je i predsednik komiteta za spoljne poslove ruske Dume.
"Tokom susreta razgovarano je o jačanju saradnje Srbije i Rusije", naveli su iz te stranke na svom sajtu.
U prilog tvrdnji, postavili su fotografiju Savića sa Sluckim.
Iz ruske LDPR nisu odgovorili na upit RSE da potvrde ili demantuju veze sa SRSJ.
Dragan Popović iz Centra za praktičnu politiku kaže da sumnja da ova stranka ima veze sa zvaničnom Moskvom.
Ne verujem da su Rusi toliko očajni da će da gube vreme na stranke koje su minorne- ocenjuje Dragan Popović
"Iako nemam nikakve dokaze, iznenadilo bi me to. Ne verujem da su Rusi baš toliko očajni da će da gube vreme na stranke koje su minorne i koje ne mogu da ostvare nikakav ozbiljniji uticaj u Srbiji", kaže.
"Ne isključujem mogućnost da se neko iz te Putinove strukture rukovao sa nekim od naših što su ovi shvatili kao blagoslov", dodaje.
Takođe, iz ove stranke na svom sajtu navode da je njihova delegacija u Rusiji za svoj rad dobila blagoslov ruskog patrijarha Kirila, bliskog predsedniku Vladimiru Putinu.
Da li je to tačno, RSE nije mogao nezavisno da potvrdi.
Jedino što je poznato je da je u Sergijevom Posadu, gradu u Moskovskoj oblasti, poglavar Ruske pravoslavne crkve služio 18. jula svečanu liturgiju povodom praznika.
Na sajtu Moskovske patrijaršije pobrojane su različite delegacije koje su prisustvovale. Među njima se nalaze se i imena dva predstavnika ove stranke, koja u to vreme nije bila zvanično registrovana.
"To što imaju fotografije patrijarha to ne znači mnogo. U većini slučajeva kada je priča o nekoj ulozi Rusije, ispostavi se da to zapravo nisu nikakve inicijative kojima se diriguje iz Moskve nego da su to lokalni manevri", komentariše Vuk Vuksanović sa londonskog King's Collegea.
Spoljna politika i uticaj spoljnih igrača će na izborni ishod biti manji- ističe Vuk Vuksanović
"U ovom slučaju, veća je šansa da su te stranke povezane sa vladajućom koalicijom u Srbiji nego sa ruskom vladom", dodaje.
Vladajuća SNS nije odgovorila na pitanja RSE o tome.
Vuksanović smatra i da će ovog puta "spoljna politika i uticaj spoljnih igrača na izborni ishod biti manji" nego na bilo kojim izborima koji su održani nakon 2000. godine, odnosno od demokratskih promena i pada režima Slobodana Miloševića.
"Evropska unija, Sjedinjene Američke Države, Rusija, Kina, svi su oni preokupirani svojim problemima i mnogo većim žarištima kao što su Ukrajina i Iran", zaključuje.
Kolika je moć ruskih manjinskih stranaka u Srbiji?
Tokom proteklih godina, različite stranke registrovane kao ruske manjinske osvajale su mandate u Skupštini Srbije i u opštinama u kojima Rusi gotovo da i ne žive.
"Koliko god su minorne te ruske stranke, njihovo učešće može da bude značajno", ukazuje Dragan Popović iz Centra za praktičnu politiku.
Ruska stranka, koja nastupa i na ovim izborima, imala je u junu 2024. odlučujući glas nakon lokalnih izbora u Nišu, na jugu Srbije.
Sa jednim osvojenim mandatom, odlučila je da uđe u koaliciju sa SNS. Na taj način rezultat se "prelomio" u korist vladajuće koalicije koja je imala isti broj mandata kao opoziciona.
"Treći grad po veličini grad u Srbiji pao je u ruke naprednjaka zato što je Ruska stranka dobila jednog odbornika na osnovu manjinskog položaja", podseća Popović.
Odbornik koji je imao ulogu "jezička na vagi", Tihomir Perić ranije je bio član ultradesne Srpske radikalne stranke, koja na predstojećim izborima nastupa u koaliciji sa SNS-om.
Perić je danas na listi Ruske stranke za parlamentarne izbore, koja je Republičkoj izbornoj komisiji predala nešto više od pet hiljada potpisa podrške.
"Teško je zamisliti da su oni skupili potpise regularno. Niti je ikad iko video da oni skupljaju neke potpise", ukazuje Popović.
"To je ono što sugeriše da vlast pomaže takve stranke, iako ih možda nije osnovala, nema nikakve sumnje da im daje infrastrukturu i podršku nadajući se da će na taj način i sebi da sebi pomogne", dodaje.
Njihova ciljna grupa, smatra Popović, nije ruska zajednica u Srbiji nego proruski orijentisano stanovništvo.
"Pokušavaju da igraju na taj sentiment, jer je kod jednog dela ljudi u Srbiji bitno to savezništvo sa Rusijom. Međutim, ljudi se na izborima, uglavnom, ne odlučuju na osnovu odnosa sa Rusijom", zaključuje.
Istraživanja o globalnoj podršci svetskim liderima pokazuju da ruski predsednik najveću podršku ima u Srbiji.
Putina u Srbiji, prema istraživanju Gallup Internationala objavljenom u februaru, podržava 37 posto građana.
Istovremeno, vlasti u Beogradu održavaju bliske veze sa Moskvom.
Srbija odbija i da uvede sankcije Rusiji, uprkos pozivima Brisela da se, kao država kandidatkinja za EU, uskladi sa spoljnom politikom Unije.