Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u obilasku manastira Kijevsko-pečerske lavra nakon ruskog zračnog napada, 15. juna 2026.
Najmanje devet osoba poginulo je širom Ukrajine u ruskim zračnim napadima, koji su zahvatili i manastir pod zaštitom UNESCO-a, samo nekoliko sati nakon što je američki predsjednik Donald Trump telefonski razgovarao s liderom Kremlja Vladimirom Putinom i poručio mu da želi pomoći u okončanju rata.
Prema podacima Zračnih snaga Ukrajine, Rusija je tokom noći lansirala baraž od 70 raketa i 611 dronova na Ukrajinu, uglavnom ciljajući glavni grad Kijev, dok su pogođeni i Dnjipro i Harkiv.
Ukrajinski ministar unutrašnjih poslova Ihor Klimenko izjavio je da je u ruskim napadima poginulo pet spasilaca, dok ih je najmanje pet ranjeno u Harkivu, drugom po veličini ukrajinskom gradu koji se nalazi na sjeveroistoku zemlje.
"U Harkivu je poginulo pet spasilaca Državne službe za vanredne situacije dok su gasili požare izazvane ponovljenim ruskim udarima. Najmanje još pet ih je povrijeđeno", napisao je Klimenko na Telegramu.
Vlasti su izvijestile da je šest osoba, uključujući i bebu, povrijeđeno u požaru u Umjetničkom muzeju u Harkivu koji je izbio uslijed ruskog zračnog napada.
"Ugašen je požar u zgradi umjetničkog muzeja na površini od 1.200 kvadratnih metara. U toku su radovi na njegovom potpunom gašenju", navele suukrajinske hitne službe.
'Brutalan napad' na kulturnu baštinu
U glavnom gradu Kijevu, gradonačelnik Vitali Kličko izjavio je da je "veliki" noćni napad izazvao štetu i požare u gotovo svim gradskim okruzima.
Vlasti su potvrdile da su četiri osobe poginule, a najmanje 25 ih je povrijeđeno, uključujući i djecu.
Među pogođenim objektima je i glavna katedrala u historijskom kompleksu Kijevsko-pečerske lavre (Kijevski pećinski manastir), koji je na popisu svjetske baštine UNESCO-a.
Vatrogasci su se tamo i rano u ponedjeljak borili s vatrenom stihijom, a povrijeđeno je najmanje 13 osoba.
"Brutalan napad na naš narod i našu baštinu. Ovo je pravo lice ruskih pravoslavnih vrijednosti", napisala je ukrajinska premijerka Julija Sviridenko na platformi X.
Hiljadu godina razaranja i obnove: Kijevsko-pečerska lavra
1/12Stanovnici Kijeva probudili su se 15. juna i zatekli najvjerniji vjerski spomenik svog grada u plamenu, nakon što je Rusija pokrenula veliki napad dronovima i projektilima na lokacije širom Ukrajine.
To je najnovija ratna šteta nanesena Uspenskoj katedrali u Kijevsko-pečerskoj lavri tokom burne, gotovo hiljadu godina duge historije ovog manastira.
Požar koji je izbio 15. juna, usred ruske invazije na Ukrajinu, najnovija je ratna rana nanesena Kijevsko-pečerskoj lavri, staroj nekoliko vijekova, koja je najprepoznatljiviji vjerski simbol ukrajinske prijestolnice.
2/12Crtež Kijevsko-pečerske lavre iz 1651. godine. Naziv "lavra" označava manastirski kompleks koji uključuje ćelije za pustinjake, dok riječ "pečerska" znači "pećinska", po mreži pećina koje se nalaze u sklopu kompleksa.
Manastirski kompleks osnovan je u 11. vijeku na brdu s kojeg se pruža pogled na rijeku Dnjepar. Između 1096. i 1416. godine, Lavru su u više navrata pljačkali i palili kumanski osvajači, a kasnije mongolski osvajači i pripadnici Zlatne horde.
Požar koji je izbio 15. juna, usred ruske invazije na Ukrajinu, najnovija je ratna rana nanesena Kijevsko-pečerskoj lavri, staroj nekoliko vijekova, koja je najprepoznatljiviji vjerski simbol ukrajinske prijestolnice.
3/12Dvorište unutar manastira iz 1902. godine, kada je Kijev bio grad u sastavu Ruskog Carstva.
Manastirski kompleks obuhvata i katakombe u kojima se nalaze mumificirani ostaci svetaca koje poštuju pravoslavni hrišćani, uključujući Nestora Ljetopisca, monaha kojem se pripisuje autorstvo nad "Povijest minulih ljeta" (Prvom kijevskom hronikom).
Požar koji je izbio 15. juna, usred ruske invazije na Ukrajinu, najnovija je ratna rana nanesena Kijevsko-pečerskoj lavri, staroj nekoliko vijekova, koja je najprepoznatljiviji vjerski simbol ukrajinske prijestolnice.
4/12Ulaz u manastirski kompleks iz 1918. godine.
Tokom Ukrajinsko-sovjetskog rata, proboljševički militanti pogubili su mitropolita Ruske pravoslavne crkve u blizini zidina Lavre početkom 1918. Nakon što su Sovjeti preuzeli vlast nad Ukrajinom, država je konfiskovala dragocjenosti manastira, a kompleks je pretvoren u muzej.
Požar koji je izbio 15. juna, usred ruske invazije na Ukrajinu, najnovija je ratna rana nanesena Kijevsko-pečerskoj lavri, staroj nekoliko vijekova, koja je najprepoznatljiviji vjerski simbol ukrajinske prijestolnice.
5/12Njemački vojnik na zvoniku Kijevsko-pečerske lavre u septembru 1941. godine, tokom nacističke okupacije Kijeva.
Nekoliko sedmica nakon što je ova fotografija snimljena, Uspenska katedrala uništena je u eksploziji za koju se naveliko vjeruje da su je uzrokovale mine koje su ostavile sovjetske snage (Crvena armija) u povlačenju.
Požar koji je izbio 15. juna, usred ruske invazije na Ukrajinu, najnovija je ratna rana nanesena Kijevsko-pečerskoj lavri, staroj nekoliko vijekova, koja je najprepoznatljiviji vjerski simbol ukrajinske prijestolnice.
6/12Ruševine preostale nakon eksplozije u novembru 1941. godine koja je uništila Sabornu crkvu. Ova fotografija je snimljena 1942. godine, kada je Kijev još uvijek bio pod nacističkom okupacijom. Crvena armija je ponovo zauzela grad krajem 1943. godine.
Požar koji je izbio 15. juna, usred ruske invazije na Ukrajinu, najnovija je ratna rana nanesena Kijevsko-pečerskoj lavri, staroj nekoliko vijekova, koja je najprepoznatljiviji vjerski simbol ukrajinske prijestolnice.
7/12Fotografija manastira iz 1977. godine, koja je preživjela Drugi svjetski rat. Uništena Saborna crkva (izvan kadra, lijevo na ovoj slici) ostala je neobnovljena tokom cijelog sovjetskog poslijeratnog perioda.
Požar koji je izbio 15. juna, usred ruske invazije na Ukrajinu, najnovija je ratna rana nanesena Kijevsko-pečerskoj lavri, staroj nekoliko vijekova, koja je najprepoznatljiviji vjerski simbol ukrajinske prijestolnice.
8/12Nakon što je Ukrajina stekla nezavisnost od Sovjetskog Saveza 1991. godine, Uspenska katedrala (prikazana ovdje 2013.) obnovljena je na vrijeme za proslavu Dana nezavisnosti Ukrajine 2000. godine.
Požar koji je izbio 15. juna, usred ruske invazije na Ukrajinu, najnovija je ratna rana nanesena Kijevsko-pečerskoj lavri, staroj nekoliko vijekova, koja je najprepoznatljiviji vjerski simbol ukrajinske prijestolnice.
9/12Sunčeva svjetlost prodire kroz unutrašnjost Crkve refektorije Kijevsko-pečerske lavre.
Manastir je djelovao pod nadležnošću Ukrajinske pravoslavne crkve (UPC), koja je bila povezana s Moskvom. UPC je prekinula veze s Moskovskim patrijarhatom u maju 2022. godine i osudila opštu invaziju na Ukrajinu. Kijevske vlasti optužuju UPC da i dalje održava veze s Rusijom.
Požar koji je izbio 15. juna, usred ruske invazije na Ukrajinu, najnovija je ratna rana nanesena Kijevsko-pečerskoj lavri, staroj nekoliko vijekova, koja je najprepoznatljiviji vjerski simbol ukrajinske prijestolnice.
10/12Ukrajinski vojnici prolaze pored monaha u Kijevsko-pečerskoj lavri u martu 2023.
Policija je izvršila pretres manastira ubrzo nakon što se u novembru 2022. pojavio video-snimak na kojem se vidi kako vjernici u jednoj od crkvi u kompleksu pjevaju patriotsku rusku pjesmu koja završava stihom: "Zvonjava [crkvenih zvona] plovi, plovi nad Rusijom, Majka Rusija se budi."
Požar koji je izbio 15. juna, usred ruske invazije na Ukrajinu, najnovija je ratna rana nanesena Kijevsko-pečerskoj lavri, staroj nekoliko vijekova, koja je najprepoznatljiviji vjerski simbol ukrajinske prijestolnice.
11/12U martu 2023. godine, Ministarstvo kulture Ukrajine raskinulo je ugovor o zakupu koji je UPC-u omogućavao korištenje dijela manastira, ali su sveštenici ove crkve odbili naredbu o iseljenju. Prema podacima iz juna 2026. godine, u Lavri je i dalje ostao veliki broj sveštenika i monaha UPC-a.
Požar koji je izbio 15. juna, usred ruske invazije na Ukrajinu, najnovija je ratna rana nanesena Kijevsko-pečerskoj lavri, staroj nekoliko vijekova, koja je najprepoznatljiviji vjerski simbol ukrajinske prijestolnice.
12/12Mjesto udara drona na Uspensku katedralu, snimljeno 15. juna 2026. Slike s terena prikazuju velika oštećenja na krovu bogomolje, koja je zapaljena tokom noćnog napada, dok je njena unutrašnjost pretrpjela mala oštećenja.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da su ruski dronovi "namjerno ciljali" dio grada u kojem se nalazi manastirski kompleks. Arhimandrit Avramije, namjesnik u Lavri, rekao je za RSE da je ovaj udar djelovao kao da vas je "neprijateljski metak pogodio pravo u srce".
Rusija poriče da je ciljala manastir i tvrdi da je šteta nastala uslijed djelovanja zalutale ukrajinske protivvazdušne odbrane, ali za te tvrdnje nije ponudila dokaze. U ruskim vazdušnim napadima širom Ukrajine pogođeni su brojni stambeni objekti, civilna infrastruktura i kulturna dobra, ostavljajući za sobom veliku materijalnu štetu i ljudske žrtve.
Požar koji je izbio 15. juna, usred ruske invazije na Ukrajinu, najnovija je ratna rana nanesena Kijevsko-pečerskoj lavri, staroj nekoliko vijekova, koja je najprepoznatljiviji vjerski simbol ukrajinske prijestolnice.
Prethodni slajd
Naredni slajd
Više od desetak vatrogasnih vozila nalazilo se u jutarnjim satima u blizini manastirskog imanja, dok su vatrogasci radili na gašenju požara iznutra i sa vanjskih platformi, javio je novinar agencije AFP s terena.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha osudio je ruski napad na najvažniji ukrajinski pravoslavni manastir, opisujući ga kao "državno barbarstvo".
Državna služba za vanredne situacije je izvijestila da je nakon napada izbio požar u Nacionalnom umjetničkom i kulturnom muzejskom kompleksu Misteckij Arsenal u Kijevu, vodećoj instituciji kulture u Ukrajini, zahvativši površinu od oko hiljadu kvadratnih metara.
Rusija je napala i Nacionalni filmski studio Dovženko, jedan od najstarijih filmskih studija u Ukrajini osnovan 1927. godine u Kijevu, napisala je ukrajinska ministrica kulture Tetjana Berežna na svojom Facebook profilu.
"Uslijed udara oštećena je kostimografska radionica. Uništena je najveća i najstarija kolekcija kostima u Ukrajini. Studio je sadržavao oko sto hiljada kostima i tri miliona komada različite odjeće", navela je Berežna.
U međuvremenu, Kijev je nastavio sa svojim nedavno intenziviranim napadima na ruske industrijske i energetske infrastrukturne lokacije, pokušavajući prekinuti dotok sredstava Kremlju koja se koriste za finansiranje rata protiv Ukrajine.
Regionalni guverner Dmitrij Miljajev naveo je u objavi na Telegramu da su tri osobe poginule, a još tri povrijeđene u napadu ukrajinskog drona na ruski grad Tula, oko 200 kilometara južno od Moskve.
Nije odmah bilo jasno koje su lokacije pogođene, ali Tulska oblast je dom nekoliko velikih industrijskih postrojenja i česta je meta Ukrajine od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Rano u ponedjeljak proruske vlasti koje je Kremlj postavio u okupiranim dijelovima ukrajinske Hersonske oblasti, rekle su da su u ukrajinskim napadima oštećena dva mosta i da je saobraćaj obustavljen. Detalja je bilo malo, a ovi izvještaji nisu mogli biti nezavisno provjereni.
Novi talas nasilja uslijedio je nakon što je Trump u telefonskom razgovoru u nedjelju poručio Putinu da je okončanje sukoba u Ukrajini od vitalnog značaja i da je spreman pomoći u postizanju mira, izjavio je savjetnik Kremlja za vanjsku politiku Jurij Ušakov.
"Što se tiče ukrajinskog sukoba, Donald Trump je ponovo naglasio da je prekid neprijateljstava od vitalnog značaja", rekao je Ušakov novinarima, prenoseći detalje 55-minutnog razgovora.
Trump je razgovarao i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, koji je naveo da su njih dvojica razgovarali o naporima za postizanje kraja rata uoči samita Grupe sedam (G7) vodećih industrijaliziranih nacija u Francuskoj, koji počinje 15. juna.
Zelenski je na Telegramu napisao da je Trumpu poželio sretan 80. rođendan i zahvalio mu na pomoći koju je Washington pružao tokom cijelog sukoba.
"Poželio sam predsjedniku Trumpu svaki uspjeh, prije svega u njegovim naporima da okonča ruski rat protiv Ukrajine", rekao je Zelenski.