Dostupni linkovi

Njemački kancelar u Kijevu rekao da je spreman uvesti sankcije Moskvi


Njemački kancelar i ukrajinski predsjednik u Kijevu, 14. februara 2022.
Njemački kancelar i ukrajinski predsjednik u Kijevu, 14. februara 2022.

Njemački kancelar Olaf Scholz iz Kijeva je u ponedjeljak upozorio da bi ruska invazija na Ukrajinu imala "dalekosežne i teške posljedice" i naveo kako je spreman u svakom trenutku donijeti odluku o sankcijama Rusiji.

Kancelar Olaf Scholz rekao je da njegova vlada "intenzivno" radi na tome. O pitanju sankcija razgovaralo se s američkim predsjednikom Joe Bidenom i sa Evropskom unijom (EU), naveo je.

"Ali za sada ne znamo kako paket izgleda. Konkretno, nema riječi o tome da li bi se bilo koja od sankcija odnosila na Sjeverni tok 2, plinovod Rusija-Njemačka koji bi mogao napajati 26 miliona njemačkih domova", rekao je kancelar,

On se u Kijevu susreo sa ukrajinskim predsjednikom Volodymyrom Zelenskyym i poručio da su suverenitet i integritet Ukrajine za Njemačku pitanja "o kojima se ne može pregovarati" i da će svaka ruska agresija imati "dalekosežne i teške posljedice" po Rusiju.

On je naveo kako će to podvući i sutra tokom razgovora u Moskvi, gdje putuje nakon Kijeva. Obraćajući se na konferenciji za novinare nakon dvosatnog razgovora sa ukrajinskim predsjednikom, njemački kancelar je rekao da je Njemačka spremna za "ozbiljan dijalog" sa Rusijom.

Odgovarajući na pitanje novinara tokom brifinga u Kijevu nakon razgovora sa njemačkim kancelarom, ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy ponovio je ambiciju Ukrajine da se pridruži NATO-u.

"Naravno da bismo želeli da postanemo članica NATO-a", ponovio je Zelenskyy, navodeći samo Ukrajina može da donese tu odluku kojoj se Rusija žestoko protivi.

Britanski premijer Boris Johnson pozvao je u ponedeljak ruskog predsjednika Vladimira Putina da se povuče i izbjegne "katastrofalnu grešku".

„Na ivici smo provalije, ali još ima vremena da predjsednik Putin odstupi“, napisao je Johnson na Twitteru. "Pozivamo sve da se uključe u dijalog i da ruska vlada izbjegne ono što bi bila katastrofalna greška za Rusiju."

Ukrajinska bojska na aerodromu kod Kijeva 13. februara 2022.
Ukrajinska bojska na aerodromu kod Kijeva 13. februara 2022.

Lavrov i Putin: Šansa za sporazum uvijek postoji

Istovremeno, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je u ponedjeljak predsjedniku Vladimiru Putinu da "uvijek postoji šansa" da se postigne sigurnosni sporazum sa Zapadom.

U nastupu na državnoj televiziji u ponedjeljak ruski predsjednik pitao je Lavrova "postoji li šansa da se postigne dogovor sa našim partnerima o ključnim pitanjima ili je to pokušaj da nas uvuku u beskrajni pregovarački proces?".

Kako prenosi BBC, tokom "pažljivo koreografirane diskusije" Lavrov odgovara kako je daleko od toga da su "mogućnosti iscrpljene". Sigurno ne bi trebalo da traju u nedogled, ali bih predložio da se nastave i pojačaju", rekao je.

Ruski ministar diplomatije Putinu je u razgovoru na državnoj televiziji rekao i kako njemački kancelar Olaf Scholz treba da stigne u Moskvu u utorak, na šta je ruski predsjednik odgovori: "U redu".

Njemačka je 14. februara poslala dodatne trupe u Litvaniju, na fotografiji ukrcavanje njemačkih tenkova na kamione
Njemačka je 14. februara poslala dodatne trupe u Litvaniju, na fotografiji ukrcavanje njemačkih tenkova na kamione

Rusija je okupila oko 100.000 vojnika u blizini ukrajinske granice, a prema nepotvrđenim informcijama još 30.000 angažovano na vojnim vežbama u Bjelorusiji koje su počele prije nekoliko dana. Rusija poriče da planira invaziju na Ukrajinu.

Britanska vlada objavila je u ponedjeljak kako nema naznaka da će se Rusija povući. Britanski premijer Boris Johnson rekao je da su "dokazi prilično jasni" da Rusija planira invaziju na Ukrajinu.

Tokom posjete Škotskoj on je izjavio da se ruske trupe gomilaju na ukrajinskoj granici i da "sve vrste drugih znakova koji pokazuju da su u toku ozbiljne pripreme" za invaziju. On kaže da je ovo "veoma, veoma opasna, teška situacija", ali "još ima vremena da predsednik (Vladimir) Putin odstupi".

Njemački kancelar i ukrajinski predsjednik u Kijevu 14. februara 2022.
Njemački kancelar i ukrajinski predsjednik u Kijevu 14. februara 2022.

Upozorenje G7

Istovremeno, Grupa G7 (SAD, Kanada, Njemačka, Japan, Italija, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo) poslala je u ponedjeljak upozorenje Rusiji.

"Sankcije će imati ogroman uticaj na rusku ekonomiju", poručili su iz G7, prenose agencije.

Lideri G7 naveli su da je gomilanje ruske vojske na ukrajinskoj granici razlog za "ozbiljnu zabrinutost" i upozorili da su spremni uvesti ogroman paket ekonomskih sankcija ako Moskva odluči da izvrši invaziju na svog bliskog susjeda.

"Mi, ministri finansija G7, naglašavamo našu spremnost da djelujemo brzo i odlučno kako bismo podržali ukrajinsku ekonomiju, istovremeno podržavajući tekuće napore da se hitno identificira diplomatski put ka deeskalaciji", navedeno je u saopštenju ministara finansija iz grupe najbogatijih demokratskih nacija svijeta.

Zapadne zemlje su u više navrata upozoravale Moskvu da će svaka invazija na Ukrajinu izazvati porazan ekonomski odgovor, a njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock rekla je prošle sedmice da je Berlin spreman "platiti visoku ekonomsku cijenu" ako protiv Rusije budu potrebne sankcije.

U ponedjeljak (14. februara) u mnogim objavama ruski mediji odbacili su ponovo zapadne optužbe za agresiju na Ukrajinu.

Alarmantan poziv Kijeva

Ukrajina je prethodno u ponedjeljak pozvala na sastanak s Rusijom i drugim članovima ključne evropske sigurnosne grupe zbog eskalacije tenzija na njenoj granici.

Ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba rekao je da je Rusija ignorisala zvanične zahtjeve za objašnjenje gomilanja trupa. Rekao je da je "sljedeći korak" traženje sastanka u narednih 48 sati radi "transparentnosti" o planovima Rusije, piše BBC.

Rusija je negirala bilo kakve planove za invaziju na Ukrajinu uprkos nagomilavanju oko 100.000 vojnika na ukrajinskim granicama.

Neke zapadne zemlje upozorile su da se Rusija priprema za vojnu akciju, a Sjedinjene Države kažu da bi Moskva mogla početi sa zračnim bombardiranjem "u bilo kojem trenutku".

Više od deset nacija pozvalo je svoje građane da napuste Ukrajinu, a neke su povukle osoblje ambasade iz glavnog grada. CBS News je objavio da se SAD spremaju da povuku svo svoje osoblje iz Kijeva u narednih 48 sati, pozivajući se na tri izvora.

Ukrajinski šef diolomatije je rekao da je Ukrajina u petak zatražila odgovore od Rusije o njihovim namjerama prema pravilima Bečkog dokumenta, sporazuma o sigurnosnim pitanjima koji su usvojile članice Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OEBS), koja uključuje i Rusiju.

"Ako je Rusija ozbiljna kada govori o nedjeljivosti bezbjednosti u prostoru OEBS-a, ona mora da ispuni svoju posvećenost vojnoj transparentnosti kako bi deeskalirala tenzije i unaprijedila bezbjednost za sve", naveo je Kuleba.

Bidenovi razgovori sa Zelenskim i Putinom

Međutim, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je kritizirao "paniku" koja bi se mogla proširiti zbog takvih tvrdnji, rekao je da nije vidio dokaz da Rusija planira invaziju u narednim danima.

U nedjelju je skoro sat vremena razgovarao telefonom sa američkim predsjednikom Joeom Bidenom. Bijela kuća je saopštila da je predsjednik Biden ponovio američku podršku Ukrajini i da su se oba lidera složila oko "važnosti nastavka vođenja diplomatije i odvraćanja".

U ukrajinskoj izjavi o pozivu navodi se da je njen predsjednik zahvalio SAD na "nepokolebljivoj podršci" i da je na kraju predsjednik Zelenski pozvao američkog lidera da dođe u Ukrajinu. Za sada nema komentara na poziv Bijele kuće.

Jednosatni razgovor predsjednika Bidena i ruskog lidera Vladimira Putina dan ranije nije doveo do pomaka.

Gomilanje vojske i vojne opreme na granicama Ukrajine
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:38 0:00

Zapadni saveznici su ranije jasno stavili do znanja da jedan od ključnih zahtjeva Rusije - da Ukrajini nikada ne bude dozvoljeno da se pridruži NATO vojnom savezu - nije za debatu, rekavši da vrata alijanse moraju ostati otvorena za nove članice.

Međutim, ukrajinski ambasador u Londonu Vadym Prystaiko rekao je za BBC da bi njegova zemlja možda bila spremna da odustane od ambicije da se pridruži NATO-u kako bi spriječila rat, rekavši da bi Ukrajina mogla biti "fleksibilna".

Upitan da li Kijev razmatra odustajanje od svojih planova za članstvo u NATO-u, uprkos tome što je to zapisano u ukrajinskom ustavu, on je odgovorio: "Mogli bismo - pogotovo da nam tako prijete, da nas to ucjenjuje i da nas to tjera".

Britanski ministar oružanih snaga izjavio je kako vjeruje da je Evropa najbliže ratu u zadnjih 70 godina.

"Ima 130.000 ruskih vojnika oko granica Ukrajine, hiljade na amfibijskim brodovima u Crnom i Azovskom moru", rekao je za BBC James Heappey, ali je dodao da još uvijek postoji "puno mogućnosti za kompromis i diplomaciju".

U Washingtonu, savjetnik predsjednika Bidena za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je da bi invazija mogla početi "svakog dana". On je naveo da SAD pomno prate potencijalnu operaciju "lažne zastave" Moskve kao izgovor za invaziju u punom obimu kako bi mogla tvrditi da odgovara na ukrajinsku agresiju.

Rusija tvrdi da je njeno gomilanje trupa duž granice sa Ukrajinom njena briga, na njenoj teritoriji. Visoki spoljnopolitički zvaničnik Jurij Ušakov je u nedelju okarakterisao američka upozorenja o skoroj invaziji kao "histerija je dostigla vrhunac".

XS
SM
MD
LG