Ruska invazija na Ukrajinu traje dvije sedmice, što je bilo dovoljno vremena da brojni svjetski mediji analitičari objave naslove koji sugeriraju da Ukrajina "pobjeđuje u informacijom ratu" u najvećem dijelu svijeta.
U tekstu naslovljenom "Rat informacijama još nije gotov" Atlantic piše da je glavni razlog prednosti Ukrajine u njezinom predsjedniku Volodimiru Zelenskom.
Bivši glumac, čiji su stil obraćanja, medijska pamet i iskreni, emotivni pozivi pomogli da se kanalizira simpatija i pomoć za njegovu zemlju, postao je kako je jedan naslov rekao, “cijenjeni ratni heroj i kulturna ikona”.
Zelenski je iskoristio novo medijsko okruženje i oblikovao javno mnijenje.
Ipak, Atlantic ocjenjuje da treba biti oprezan kod proglašenja pobjednika i gubitnika rata informacijama.
Poput rata na terenu, njegove su razmjere vrtoglave i dinamične: trenutni uspjeh u online sukobu ne mora nužno biti pokazatelj budućeg uspjeha, ocjenjuje Atlantic.
Haktivisti protiv Putina
Prije samo dvije sedmice, bivši zaposlenici Ministarstva digitalne transformacije bili su usredotočeni na to da kijevska vlada bude pristupačnija putem pametnog telefona.
Ali od 24. februara, rade na organiziranju masovnu "cyber vojske", tvrdeći da su s interneta srušili najveću rusku banku.
Već nekoliko dana od invazije, distribuiraju aplikaciju koja je u biti sirena za zračni napad kako bi upozorila Ukrajince na ruske napade s neba, piše Forbes.
Šef, 31-godišnji Mihail Fedorov, prošao je put od predizborne kampanju ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog 2019. do lice ukrajinskog cyber otpora.
Federovljev zamjenik, Alex Bornijakov, bivši ad-tech poduzetnik koji je u utorak napunio 40 godina, rekao je za Forbes da vojska hakera prikupljenih putem Telegrama ima za cilj “koordinirati sve ljude koji žele pomoći Ukrajini u borbi protiv ruske propagande i pomoći u cyber napadima“.
Rusi “gube informacijsku bitku. I oni to znaju”, rekao je Dmitri Alperovič, predsjednik Silverado Policy Acceleratora, bivši suosnivač tvrtke CrowdStrike za kibernetičku sigurnost i američki državljanin ruskog porijekla.
Operacije ukrajinske IT vojske izvode se otvoreno u aplikaciji za društvene medije Telegram, gdje se objavljuju ciljani popisi ruskih entiteta, a članovi se potiču da šalju izvješća Googleovom YouTubeu kako bi zabranili ruske emitere, kao što je Russia24.
YouTube, iako je blokirao kanale povezane s RT-om i Sputnikom u cijeloj Europi, nije poduzeo ništa niti odgovorio na zahtjeve za informacijama o Rusiji24.
"Naši timovi nastavljaju pratiti situaciju danonoćno kako bi poduzeli brze mjere", rekao je glasnogovornik YouTubea.
Transparentnost IT vojske, gdje se svako može pridružiti i od sudionika se ne uzimaju nikakvi osobni podaci, znači da je šansa za djelotvornu rusku infiltraciju mala.
Čak i ako se najavi meta kibernetičkog napada, ona se pokreće u roku od pet minuta, što otežava bilo kojim špijunima slanje korisnih upozorenja, rekao je Bornijakov.
Što se tiče toga ko čini vojsku, "većina njih su Ukrajinci", rekao je, dodajući da oni uključuju mješavinu tehnoloških osnivača i IT radnika.
I Litvanci protiv ruske propagande
Na dan kada je Rusija započela svoju proširenu invaziju na Ukrajinu, Henrikas Savickis se pripremao igrati u svojoj novoj predstavi.
Glumac Narodnog kazališta u litavskom gradu Kaunasu, 51-godišnjak, priključio se grupi na Facebooku koja se bori protiv ruskih dezinformacija. Grupa se zove
"Kučići Yorkshirea“ i zapravo je paravan za veliku, neformalnu zajednicu litavskih građana koji su posljednjih osam godina bili uključeni u stalnu bitku protiv ruskih dezinformacija koje redovito preplavljuju litavske medije.
Ima na hiljade članova, a iako većina skriva svoj identitet, među njima su barmeni, liječnici, studenti, poslovni ljudi i barem jedan član litavskog parlamenta, piše magazin Time.
I iako se nazivaju "vilenjaci", oni su ozbiljan dio šire koalicije na različitim razinama društva koje su Litvu učinile predvodnicom u onom drugom ratu protiv Rusije: informacijskom ratu, ocjenjuje Time.
Rade sami i sastaju se samo u virtualnom prostoru Facebook grupa, oni skaču u akciju kad god jedan član identificira lažnu vijest ili brojne lažne račune za koje se čini da su jasni proizvod ruskih "farmi trolova". Masovnim prijavljivanjem dezinformacija platformi na kraju generiraju dovoljno pritužbi da ih Facebook ukloni.
I uz svu svoju jednostavnost, metoda se pokazala dovoljno učinkovitom da ju je Ministarstvo odbrane Litve preporučilo kao alternativu mladićima koji se žele pridružiti borbi za obranu Ukrajine, ali kojima nedostaje vojno iskustvo potrebno za to, prema dvojici sugovornika Timea.
U Litvi, maloj zemlji od 2,8 miliona stanovnika, gdje su geografska blizina i povijest mnoge naveli da vjeruju da su oni sljedeći u Putinovom vidokrugu, taktike ruske propagande su posebno raširene. “Propaganda je samo dio naše stvarnosti ovdje u baltičkim državama”, kaže Viktor Denisenko, novinar i profesor komunikacija na Sveučilištu u Vilniusu.
“Kremlj već dugo pokušava utjecati na naš informacijski prostor.”
Uloga novinara i Putinov 'apsurdni narativ'
Iako ukrajinskim medijskim krajolikom i dalje dominiraju interesi oligarha i sklon je izrazito stranačkom izvještavanju, on je svjetlosnim godinama udaljen od stroge državne cenzure ruskih medija pod kontrolom Kremlja.
Umjesto toga, mnogi različiti mediji u Ukrajini natječu se jedni s drugima u stvaranju nesavršenog, ali pluralističkog medijskog tržišta, ocjenjuje Atlantsko vijeće.
Zahvaljujući ovom izvanredno slobodnom i robusnom informacijskom okruženju, međunarodni novinari u Ukrajini mogli su surađivati sa širokim rasponom lokalnih kolega kako bi stvorili zaokruženu sliku stvarne situacije u zemlji.
Ova interakcija je također pomogla da se naglasi zajednička profesionalna etika i zajedničke vrijednosti koje povezuju Ukrajince i njihove zapadnjačke kolege.
Nedavna poboljšanja u međunarodnom medijskom izvještavanju o Ukrajini samo su dio razloga iza snažnog ruskog poraza u informacijskom ratu, ocjenjuje Vijeće.
Najvažniji pojedinačni faktor ostaje temeljna slabost Putinova vlastitog narativa.
Njegova tvrdnja da iskorjenjuje 'nacizam' u zemlji sa židovskim predsjednikom u kojoj stranke krajnje desnice dosljedno imaju mali broj glasova je sama po sebi apsurdna“, piše Atlantsko vijeće.
Šta može učiniti svaki pojedinac?
Od početka ruske invazije, korisnici društvenih mreža dijele grafike, videozapise i slike o dešavanjima u Ukrajini.
Međutim, ako sadržaj nije pravilno istražne, svako bi mogao doprinijeti širenju lažnih vijesti, bilo jedne ili druge strane.
"Budite oprezni kad je riječ o onome što vidite na internetu", rekao je Matthew Holroyd, Euronewsov stručnjak društvenih mreža.
"U vrijeme krize, kada su ljudi gladni informacija, tada se mogu širiti lažne tvrdnje i dezinformacije. Čak i ako je nešto pregledano i podijeljeno stotinama hiljada puta, to ne znači da je provjereno. Pokušajte pronaći originalni izvor prije nego što nešto podijelite ili upotrijebite neke od alata za provjeru činjenica (Open Source Investigations Tools)."
News Literacy Project, nevladina organizacija koja educira javnost o tome kako biti pametni korisnici vijesti, također savjetuje da memovi nisu vijest.
"Memovi i objave na društvenim mrežama koje stvaraju potpuni stranci na mreži često su netočni i obmanjujući. Nemojte dijeliti ništa što vi ili stručnjaci ne možete provjeriti", rekli su.
