Ujedinjeno Kraljevstvo (UK) ima brojne alate, uključujući i sankcije i usko rade sa partnerima poput Sjedinjenih Američkih Država (SAD) kako bi osigurali da imaju najbolji učinak u Bosni i Hercegovini (BiH) i široj regiji, rečeno je novinskoj agenciji Fena iz Ambasade UK-a u Bosni i Hercegovini.
Iz Ambasade su napomenuli da ne mogu komentirati aktuelne razgovore vezane za određene pojedince i režim sankcija Ujedinjenog Kraljevstva. Naglasili su da nastavljaju saradnju s partnerima iz Evropske unije i da je "ključno da svi prijatelji BiH imaju jedinstven stav i da šalju neupitnu poruku posvećenosti suverenitetu i integritetu zemlje".
Sjedinjene Američke Države su 5. januara 2022. uvele sankcije Miloradu Dodiku, članu Predsjedništva BiH i predsjedniku vladajuće stranke Saveza nezavisnih socijaldemokrata, te bivšem predsjedniku Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH i danas Dodikovom pravnom savjetniku Milanu Tegeltiji.
Sankcije su uvedene bivšem članu Stranke demokratske akcije (SDA) i nekadašnjem direktoru rudnika uglja u Banovićima Mirsadu Kukiću koji je danas predsjednik Pokreta demokratske akcije i zastupnik u državnom parlamentu.
Sankcije SAD-a uvedene su i Alternativnoj televiziji (ATV) za koju američke vlasti navode da je povezana s Dodikom.
Britanska vlada pozdravila je uvođenje tih sankcija naglasivši da destabilizacija i korupcija predstavljaju prijetnju napretku ostvarenom u proteklih 26 godina.
Iz Ambasade UK-a su 12. januara kazali da nastavljaju usko surađivati s Evropskom unijom i njenim članicama, te s drugima u Vijeću za implementaciju mira (PIC).
U vremenu između parafiranja Daytonskoga mirovnog sporazuma 21. novembra 1995. i njegovog potpisivanja u Parizu 14. decembra 1995. čime je završen sukob u BiH, u Londonu je 8. i 9. decembra 1995. održana Konferencija o provedbi mira na kojoj je uspostavljeno Vijeće za provedbu mira u BiH.
Londonska konferencija, također, je uspostavila Upravni odbor PIC-a koji radi pod predsjedanjem visokog predstavnika (OHR). OHR je tada definiran kao “izvršna ruka” PIC-a.
Članice su Sjedinjene Američke Države, Rusija, Ujedinjena Kraljevina, Njemačka, Francuska, Italija, Kanada, Japan, Evropska unija (Predsjedništvo EU i Evropska komisija), te Organizacija islamske konferencije (OIC) koju u PIC-u predstavlja Turska.
“Ključno je da svi prijatelji BiH imaju jedinstven stav i da šalju neupitnu poruku posvećenosti suverenitetu i integritetu zemlje, suprotstavljajući se govoru mržnje i podjelama”, naveli su iz Ambasade.
Na pitanje koliko uvođenje sankcija za odgovorne može doprinijeti stabilizaciji stanja i prilika u BiH, iz Ambasade kažu da “uz vanjske alate, lokalne sankcije imaju važnu ulogu, bilo putem glasačkog listića ili pravosudnog sistema kao odgovor na nelegalne aktivnosti”.
“Trebaju i moraju biti posljedice za one koji krše zakon, riskiraju budućnost svojih sugrađana i one koji ne rade na dobrobit svojih glasača”, kazali su iz Ambasade.
Iz Ambasade su kazalo kako Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje potpuno posvećeno sigurnosti i prosperitetu građana BiH, ali navode da će posljednja kriza samo doprinijeti povećanju broja onih koji napuštaju BiH kako bi bili uspješni negdje drugo, time uskraćujući ovu zemlju za njene buduće lidere i pokretače promjena.
Ipak, naglašavaju da će se Ujedinjeno Kraljevstvo nastaviti fokusirati na potrebe građana, a odgovornost izabranih bh. predstavnika je da djeluju u najboljem interesu svih.
Stranke iz entiteta Republika Srpska, predvođene vladajućim Savezom nezavisnih socijaldemokrata, bojkotiraju rad institucija Bosne i Hercegovine (Predsjedništvo BiH, Vijeće ministara i Parlamentarna skupština BiH), nakon što je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko sredinom 2021. godine dopunio Krivični zakon BiH i zabranio negiranje genocida počinjenog u Srebrenici 1995.godine.
Istovremeno, Narodna skupština RS-a u oktobru je donijela zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima koji predviđa osnivanje entitetske agencije za lijekove, koja od 2009. godine djeluje na državnom nivou.
Ista zakonodavna institucija u bh. entitetu RS je 10. decembra zadužila Vladu RS da u roku od šest mjeseci uputi parlamentu na razmatranje entitetski zakon o porezu na dodatnu vrijednost. Vlada RS trebala bi predložiti i zakone o akcizama, visokom sudskom i tužiteljskom vijeću RS-a, kao i zakone iz oblasti odbrane i sigurnosti.
Na skupštinskom zasjedanju je usvojena i Deklaracija o ustavnim principima RS, u kojoj se precizira da su ''svi zakoni koje je nametao visoki predstavnik neustavni''.
Tužilaštvo BiH je nakon ovih aktivnosti otvorilo predmet protiv više lica zbog osnovane sumnje da su počinila krivično djelo napad na ustavni poredak.
U svojstvu svjedoka saslušano je nekoliko lidera stranaka iz RS, kao i entitetski ministri pravde, Anton Kasipović, i unutrašnjih poslova, Dragan Lukač.
Nadležnosti koje po Ustavu BiH nisu izričito dodijeljene institucijama BiH pripadaju entitetima, ali u članu III je navedeno da BiH može preuzeti nadležnosti s entiteta ukoliko bude saglasnosti. Prema Ustavu BiH, entiteti ne mogu samostalno vraćati nadležnosti koje su u proteklom periodu prenesene na državu.
