Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Diplomatskim podsticajem do konačnih izbora u Mostaru


Plakati nakon izbora u Mostaru 2008, zbog čekanja na izbor gradskih vlasti

Analitičari ocjenjuju kako je međunarodna zajednica krenula u "pospremanje" situacije u BiH, počevši od Mostara, u kojem lokalni izbori nisu održani više od 11 godina. To je, smatraju, pokazao neuobičajeno otvoren ton u saopćenju objavljenom nakon sastanka održanog u srijedu u Američkoj ambasadi u Sarajevu.

Naime, na sastanku sa liderima vodeće hrvatske i bošnjačke stranke – Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH i Stranke demokratske akcije (SDA) Draganom Čovićem i Bakirom Izetbegovićem, specijalni predstavnik SAD za Zapadni Balkan Matthew Palmer i zvaničnici međunarodne zajednice u BiH poručili su da je potrebno poduzeti hitne korake kako bi građani Mostara mogli glasati na općinskim izborima 2020. godine.

Više od decenije bez izbora

Podsjećanja radi, u Mostaru lokalnih izbora nema već gotovo 12 godina, jer se vodeće hrvatske i bošnjačke stranke nisu mogle dogovoriti oko novih izbornih pravila za taj grad, nakon što je Ustavni sud BiH 2010. godine poništio pravila koja je 2004. nametnuo tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH.

Apelaciju Ustavnom sudu podnijele su hrvatske stranke, uz obrazloženje da po tri tadašnje većinski hrvatske i bošnjačke izborne jedinice daju jednak broj vijećnika u Gradsko vijeće, iako hrvatske izborne jedinice imaju više glasača, pa je time hrvatski i bošnjački glas ne vrijede jednako.

S druge strane, vodeća bošnjačka stranka SDA je u više navrata isticala kako su mehanizmi zaštite u Gradskom vijeću Mostara potrebni kako bi se spriječila legalizacija rezultata rata i etničkog čišćenja u tom gradu.

Zbog svega ovoga Mostarka Irma Baralija 2018. godine tužila je BiH pred Europskim sudom za ljudska prava u Strazburu, navodeći da su građanima bila oduzeta prava da učestvuju u izbornom procesu.

Presuda je donesena u njenu korist, krajem oktobra ove godine. Prema toj presudi, vlasti BiH moraju izmjeniti Izborni zakon najkasnije u roku od šest mjeseci od kad ova presuda postane konačna, da bi omogućila održavanje lokalnih izbora u Mostaru. Evropski sud za ljudska prava jednoglasno je presudio da je postojalo kršenje člana 1. Protokola br. 12 (opća zabrana diskriminacije) Evropske konvencije o ljudskim pravima. Presudom se nalaže BiH da izmijeni zakonodavstvo, najkasnije u roku od šest mjeseci od pravomoćnosti ove presude.

Poruka i Vijeća za provedbu mira

Mostaru su konačno potrebni lokalni izbori, smatra sociolog Slavo Kukić, uz podsjećanje da su posljednji održani još 2008. godine.

"Dobar je znak da su predstavnici svjetskih centara moći, najznačajnijih međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini, odlučili da agresivnije krenu sa svojom akcijom prema elementarnom građanskom pravu Mostaraca", izjavio je Kukić za Radio Slobodna Evropa.

Na već pomenutom sastanku američkog specijalnog predstavnika za Zapadni Balkan Palmera, te američkog ambasadora Erica Nelsona, šefa Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH Johanna Sattlera, visokog predstavnika Valentina Inzka, šefice Misije OSCE u BiH Kathleen Kavalec i otpravnice poslova Ambasade Velike Britanije Ruth Wiseman sa Izetbegovićem i Čovićem rečeno je da se građanima Mostara predugo uskraćuje pravo glasa i da je potrebno poduzeti hitne korake kako bi građani mogli glasati na lokalnim izborima naredne godine, saopćeno je u srijedu iz Ambasade SAD u BiH.

Saopćeno je i da SDA i HDZ BiH imaju posebno važnu ulogu u pronalaženju politički prihvatljivog rješenja, koje se može pretvoriti u zakon prije raspisivanja izbora u maju 2020. godine.

Poruku vlastima je poslao i Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u BiH
Poruku vlastima je poslao i Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u BiH

Istog dana, sa zasjedanja Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (Peace Implementation Council - PIC) u BiH odaslana je poruka da se izborna blokada u Mostaru riješi kroz politički proces, koji nije uslovljen drugim izbornim pitanjima.

Iza svega stoji trošenje novca?

Politolog Husein Oručević tumači da lokalni izbori u Mostaru ne mogu biti vezani za bilo kakav drugi izborni ciklus, bilo da je riječ o opštinskim ili državnim izborima.

"Moramo na neki način odvojiti Mostar i njegove izbore, kako ne bi bili i dalje, sa našim izborima i našim politikama, taoci onoga što se dešava u Bosni i Hercegovini", kazao je Oručević za RSE, aludirajući na tzv. "paket", u kojem Dragan Čović pitanje izbora u Mostaru vezuje za izbore članova Predsjedništva BiH i delegata u domove naroda parlamenata BiH i Federacije BiH.

S druge strane, nevladine organizacije ističu kako razlog neodržavanja izbora nisu nepremostiva politička pitanja, nego netransparentno trošenje novca iz gradskog budžeta, koji se inače donosi bez Gradskog vijeća Mostara, koje ne funkcionira od kraja 2012. godine.

"Jednostavno smatramo da je krajnje vrijeme da se stanje normalizira. Mostar ima novca, mi imamo prilika samo ovi ljudi više ne mogu biti rješenja, oni su dio problema i to na mora biti svima jasno i stvari će krenuti na bolje", izjavio je za RSE Marin Bago, predstavnik mreže nevladinih organizacija pod nazivom Naše društvo.

Ta mreža je početkom godine podnijela krivične prijave protiv pet visoko pozicioniranih zvaničnika Gradske uprave Mostara i komunalnih firmi zbog navodno netransparentnog trošenja desetine miliona eura u oblasti javne komunalne potrošnje u posljednjih nekoliko godina.

"Također ovom prilikom želim da istaknem da je ključni problem bio i opozicija mostarska, koja je svih ovih 12 godina šutjela", kaže politolog Husein Oručević.

Posljednji izbori u Mostaru održani su 2008. godine
Posljednji izbori u Mostaru održani su 2008. godine

Slično kao pred Daytonski sporazum

Pokretanje Mostara s mrtve tačke, slažu se analitičari, podsjeća na situaciju uoči potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma 1995. godine, kada je još 1994. godine sve počelo od rješavanja odnosa između Bošnjaka i Hrvata, odnosno od hrvatskog-bošnjačkog sukoba, prije svega u Mostaru.

"Sasvim je izvjesno da svijet nije daleko od svijesti da, sačuva li se struktura Mostara, dobar dio izgleda je da se sačuva i BiH, ili bar dijelom da se sačuva njezina forma multietničkog društva, kakvo je postojalo do do devedesetih godina. Ne sačuva, nego da se obnovi, da se njemu povrati onaj duh kojeg je imao", smatra sociolog Slavo Kukić.

Analitičari ističu i da je Mostar svojevrsni "lakmus-papir" odnosa u cijeloj BiH.

"Mostar i izbori 2020. godine su restart Mostara, ali i države Bosne i Hercegovine", naglasio je u izjavi za RSE, politolog Husein Oručević.

Iz međunarodne zajednice je u više navrata posljednjih dana odaslana i poruka da se dogovorom dviju strana u Mostaru moraju sprovesti odluke Evropskog suda za ljudska prava i ustavnog suda BiH, te održati Mostar kao jedinstveni, multietnički grad.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG