Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije ne želi komentirati je li nedavna izjava zagrebačkog nadbiskupa, kardinala Josipa Bozanića oko toga kakvo vodstvo treba Hrvatskoj bila kardinalova potpora predsjedničkoj kandidatkinji Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), aktualnoj predsjednici Hrvatske Kolindi Grabar Kitarović, i na narednim izborima.
"Hrvatska je članica Europske unije, ali je zemljopisno na njezinoj granici, stoga joj je potrebna stabilnost. To od njezinog vodstva traži istančanu razboritost, sposobnost za dijalog i prokušanu državničku mudrost koja se neće poigravati nepromišljenim eksperimentima i hvaliti nerealnim obećanjima", kazao je pred koji dan u propovijedi uz 20. obljetnicu smrti Franje Tuđmana zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić.
Iz Tiskovnog ureda Radiju Slobodna Evropa (RSE) na upit je odgovoreno kako oni "ne komentiraju i ne tumače homilije zagrebačkog nadbiskupa i pomoćnih biskupa".
Neki od analitičara u programu Hrvatske državne televizije su to ocijenili kao potporu HDZ-ovoj predsjedničkoj kandidatkinji Kolindi Grabar Kitarović, i kao distanciranje od desnog kandidata Miroslava Škore, popularnog estradnog umjetnika koji je ranije podupirao HDZ, međutim, pred nekoliko mjeseci najavio je svoju kandidaturu za predsjednika kao nezavisni kandidat. Među najvažnijim savjetnicima mu je bivši savjetnik aktualne predsjednice Mate Radeljić. Ima potporu manjih desnih stranaka, ali i parlamentarne kleropopulističke stranke Most.
Sam Škoro je, pak, na novinarsko pitanje kazao kako se "ne prepoznaje" u Bozanićevim riječima.
Pozicija biskupa
"Može se vidjeti sa ove biskupske razine – oni kao da daju lagani 'poguranac' HDZ-u", komentira za RSE novinar Večernjeg lista i dobar poznavatelj prilika unutar Katoličke crkve Darko Pavičić.
"Evo nekoliko primjera – od propovijedi kardinala Bozanića uz obljetnicu Tuđmanove smrti, ili njihove ocjene da je štrajk u osnovnim i srednjim školama bio 'neetičan', pa do onog ograđivanja nadbiskupa Devčića od vjeroučitelja Miletića," nabraja Pavičić.
Riječki nadbiskup Ivan Devčić oštro se distancirao od žestokog istupa riječkog vjeroučitelja Marina Miletića na prosvjedu prosvjetara u Zagrebu 25. studenog, a većina katoličkih škola nije ni sudjelovala u štrajku.
Ovakvu poziciju većine biskupa u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj objašnjava Pavičić svojom procjenom da su oni mentalno "starinski HDZ-ovci", a i da im nije ni do kakvih promjena, jer imaju dobre i solidne pozicije.
"Oni čak mislim da ni ne osjećaju da je došlo vrijeme da se u ovoj zemlji mora nešto promijeniti. 'Ajmo mi samo tako dalje! Nema veze, nama je dobro, a valjda će biti i drugima nakon nekog vremena," opisuje Pavičić njihovu poziciju.
'Dodvoravanje HDZ-a'
Dodatno, Pavičić tvrdi da se HDZ i aktualna vlast na svaki način pokušavaju dodvoriti Katoličkoj crkvi i pokazati da su u dobrim odnosima s njom. Primjer za to je aktualna dodjela visokog odlikovanja pokojnom kardinalu Franji Kuhariću.
"Međutim, varaju se političari koji misle da su vjernici glupi i da im se mogu podvaliti takve stvari. Naime, biskupi nemaju daljinski upravljač preko kojega mogu stisnuti gumb i reći vjernicima – 'vi ćete glasati za ovoga ili za onoga!' Oni mogu pokazati svoje simpatije, oni čak mogu dati neke izravnije naputke, međutim vjernici će glasati po svojoj savjesti i po svom političkom opredjeljenju. To je iluzija ako netko misli da biskupi mogu bilo kome narediti za koga će glasati," tvrdi naš sugovornik.
Najbolji primjer za to su, kaže, različite katoličke prolajferske referendumske inicijative.
"Oni imaju silnu snagu na koju Miroslav Škoro otvoreno računa. Međutim, i tu treba biti oprezan, jer ni oni ne dišu kao jedan. Rekao bih da postoji borba raznih ega među njihovim liderima koji koriste ovu situaciju da se ispod stola dogovaraju sa jednima i sa drugima, odnosno hvataju neke pozicije koje bi eventualno mogle biti utržive nakon što izbori prođu", opisuje Pavičić.
Referendumske inicijative poput "U ime obitelji", "Istina o Istanbulskoj", "Narod odlučuje" i dr. su aktivistički pokreti u Hrvatskoj prisutni u javnom prostoru od 2013. godine, koje se zalažu za zabranu abortusa, koji su referendumom uspjeli u Ustav ugraditi konzervativnu definiciju braka kao zajednice muškarca i žene, koji su pokušajem organiziranja referenduma o reformi političkog sustava željeli smanjiti političku zastupljenost manjina, i koji su pokušali organizirati referendum da Hrvatska istupi iz Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji ("Istanbuske konvencije," jer je donesena 2011. u Istanbulu) i dr.
Njihovim referendumskim inicijativima oštro su se protivile i Milanovićeva vlada lijevog centra i aktualna Plenkovićeva vlada desnog centra.
Uloga Katoličke crkve
Teologinja i aktivistica Lana Bobić nije za RSE željela komentirati ulogu Crkve u kampanji. Kaže - ne prati kampanju, jer je za nju politizacija religije nešto od čega zazire:
"I ja ću svaki puta apelirati da Katolička crkva ne bi smjela biti ničiji politički posrednik i ne bi si smjela davati ulogu medija bilo čije kampanje u političke svrhe. Osobno mislim da je ono što Crkva treba činiti – ono što piše u Evanđelju. Dakle sve predsjedničke kandidate iznova podsjećati na Evanđelje i na ono kada Isus kaže da onaj koji želi biti prvi – da mora biti sluga, da mora biti zadnji," kaže Lana Bobić.
Prvi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj održat će se u nedjelju 22. prosinca, a vrlo vjerojatni drugi – ako nijedan kandidat ili kandidatkinja u prvom krugu ne dobije 50 posto plus jedan glas svih koji iziđu na birališta - 5. siječnja sljedeće godine.
Državno izborno povjerenstvo prihvatilo je 11 kandidatura - aktualne predsjednice Kolindea Grabar-Kitarović koja izlazi s potporom HDZ-a, bivšeg SDP-ovog premijera Zorana Milanovića koji se kandidira s njihovom potporom, pjevača Miroslava Škore, koga od političkih stranaka podupire Most, antisistemskog europarlamentarca, bivšeg suca Mislava Kolakušića, Dejana Kovača kojeg podupire HSLS, bivšeg pravaša Antu Đapića, redatelja Darija Juričana koji je u postupku mijenjanja imena u Milan Bandić, predsjednicu izvanparlamentarne Radničke fronte Katarinu Peović, bivšeg lidera stranke Živi zid Ivana Pernara, bivšu predsjednicu Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa Daliju Orešković i predsjednika Hrvatske stranke svih čakavaca, kajkavaca i štokavaca Nedjeljka Babića.
Posljednja anketa o rejtingu, koju je agencija Promocija plus napravila za RTL pokazuje da najveću potporu ima Kolinda Grabar Kitarović sa 26,8 posto, odmah iza nje je Zoran Milanović sa 25,4 posto potpore, i slijedi ih Miroslav Škoro sa 21 posto potpore.
Facebook Forum