Američke sankcije za pojedince iz Bosne i Hercegovine (BiH) trebale biti objelodanjene danas, potvrdila je u srijedu ministrica spoljnih poslova BiH Bisera Turković.
U novembru prošle godine američki državni sekretar Antony Blinken najavio je da bi SAD, koje su posredovale u postizanju Daytonskog mirovnog sporazuma za BiH 1995. godine, mogle bi uvesti sankcije onima koji pokušaju da se jednostrano povuku iz državnih institucija ili destabilizuju Sporazum.
Šefica bh. diplomatije novinarima je 5. januara najavila objavljivanje sankcija u toku dana, te navela da se dugo radilo na tome. Rekla je kako postoji usaglašen stav Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Evropske unije (EU), te da to neće biti kraj nego je u pitanju samo početak izricanja sankcija.
Turković je izjavila takođe očekuje da će koji uvode sankcije pojasniti detalje i navesti subjekte na koje će se one odnositi.
Rad državnih institucija u BiH u blokadi je od jula prošle godine, kada su predstavnici entiteta Republika Srpska odbili učestvovati u donošenju bilo kakvih odluka.
To je bio njihov odgovor na to što je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko nametnuo izmjene Krivičnog zakona kojima je zabranjeno negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Sjedinjene Američke Države i Evropska unija zatražile su nakon toga deblokadu rada bh. institucija. Zatraženo je da RS, koja je jedan od dva entiteta u sastavu BiH, odustane od formiranja agencije za lijekove i daljnjih aktivnosti na jednostranom preuzimanju nadležnosti države BiH.
Sve to uzokovalo je najveću političku krizu u BiH od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, zbog čega je više međunarodnih dužnosnika govorilo o mogućnosti nametanja sankcija.
Ipak, neki poput mađarskog premijera Viktora Orbana, suprotstavili su mogućnosti sankcija za neke od zvaničnika iz RS, između ostalog člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika.
Skupština RS je 10. decembra usvojila zaključke koji predviđaju „vraćanje nadležnosti“ sa državnog nivoa na entitet. U Deklaraciji se precizira da su „svi zakoni koje je nametao visoki predstavnik neustavni“.
Prethodno je isto tijelo donijelo 20. oktobra Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima koji predviđa osnivanje entitetske agencije za lijekove, iako od 2009. godine takva agencija djeluje na državnom nivou.
Odluka Narodne skupštine da se počne sa pripremanjem nacrta zakona o paralelnim institucijama u RS ocijenjen je kao "dodatni korak eskalacije", u zajedničkoj izjavi stranih ambasada od 10. decembra.
“Pripadnici vladajuće koalicije u Republici Srpskoj moraju biti svjesni da nastavak kretanja ovom slijepom ulicom osporavanja dejtonskog okvira šteti ekonomskim izgledima entiteta, prijeti stabilnosti zemlje i cijelog regiona, te ugrožava budućnost BiH u EU”, ističe se u izjavi ambasada o odluci Narodne skupštine RS.
Potpisnici su SAD, Velika Britanija, Francuska, Njemačka i Italija, te Ured specijalnog predstavnika EU u BiH.
Nadležnosti koje po Ustavu BiH nisu izričito dodijeljene institucijama BiH pripadaju entitetima, ali u članu III je navedeno da BiH može preuzeti nadležnosti s entiteta ukoliko bude saglasnosti.
