Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Sa čime se sve suočavaju privrednici u BiH?


Fabrika obuće u Derventi

Praćenje indeksa politika za mala i srednja preduzeća na Zapadnom Balkanu pokazuje napredak u korištenju njihovih potencijala, navodi se u izvještaju Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Zemlje zapadnog Balkana i Turska prema izvještaju iz 2016. godine najveći su napredak postigle u oblasti javnih servisa koji su dostupni malim i srednjim preduzećima, uključujući aktiviranje državnih elektronskih servisa i olakšanu registraciju, izdavanje dozvola i poreske procedure. Taj izvještaj predstavljen je tokom Godišnje skupštine EBRD-a koja je održana u Sarajevu prošle sedmice.

Neke od preporuka koje se navode u izvještaju, a koje bi vlasti trebalo da uvaže su smanjenje obima regulativa za privatni sektor i pomognu kompanijama da povećaju produktivnost i veličinu, kao i da se proširi regionalna saradnja u ovoj oblasti.

Bosanskohercegovački privrednici kažu kako im je uz olakšavanje sistema poslovanja koji očekuju od države jedan od najvećih problema korupcija i nepotizam.

I dok Evropska banka za obnovu i razvoj u svom izvještaju navodi kako se okruženje za mala i srednja preduzeća na Zapadnom Balkanu popravlja, privrednici u BiH suočavaju se i dalje s brojnim poteškoćama. Mala i srednja preduzeća čine 99 posto kompanija u BiH i oni zapošljavaju dvije trećine radne snage, odnosno, 64 posto zaposlenih u zemlji.

Premda imaju najveći udio u bruto društvenom proizvodu njihovo je poslovanje daleko ispod očekivanog.

Može vas interesovati:

Slobodan Nešković koji u BiH zastupa Privrednu komoru Švedske i Norveške, ali i poslovne interese bh. kompanija u tim zemljama, za Radio Slobodna Evropa iznosi koje su to prepreke s kojima se suočavaju privrednici.

„Administrativne barijere, politička struktura, poslovno okruženje, finansijski sektor, banke komercijalne, nema pristupa finansijama, birokratija, korupcija, nefunkcionisanje pravnog sistema, ali eto optimisti smo“, dodaje on.

Ljudi odlaze, preduzeća se zatvaraju
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:12 0:00

Najveći dio sektora malih i srednjih preduzeća, više od polovine, čine trgovina i usluge, dok četvrtinu čini industrija. Ostatak otpada na poljoprivredu u i druge djelatnosti. Privrednici godinama apeluju da im se pomogne, da se smanje nameti, te da komplikovana struktura države u kombinaciji sa političkim ambijentom ne pogoduje razvoju. Priznaje to i ministar vanjske politike i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.

„Značaj malih i srednjih preduzeća treba podići na veći nivo. Oni su najveći poslodavci, a javnost malo zna o njihovim problemima jer smo koncentrisani na velika preduzeća i problem je prevelik fokus države na preduzeća u javnom vlasništvu“, navodi Šarović za Radio Slobodna Evropa.

Većina zemalja nastupa partnerski sa ljudima koji pune budžet, dok u BiH, kaže Slobodan Nešković, sve se radi da se otežaju uslovi.

„Prave se teškoće tamo gdje ih nema. Na primjer EUR 1 (obrazac o porijeklu robe), izvozni dokument koji se dobija u svim zemljama EU bez ikakvih problema i da ne kažem da se stimulišu privrednici za izvoz, ovdje se mora napraviti elaborat da bi se dobio EUR 1 i onda to ljudi izbjegavaju na druge načine, jer vjerovatno postoje neke druge kompanije koje mogu izvoziti bez EUR 1 i to su ti problemi“, objašnjava on.

Od izbjeglice do preduzetnice
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:04:06 0:00

Privrednici su, kaže Nešković, izloženi svjetskom tržištu, ali ovise o političkim odlukama ljudi koji nemaju konkurenciju niti tu vrstu pritisaka.

Stoga su poslodavci sami odlučili navesti šta im poslovanje čini težim, i na taj način uraditi dio posla umjesto države - u proceduru su uputili izmjenu i prijedloge dvadesetak zakona među kojima su i oni o zdravstvenom osiguranju i fiskalnom sistemu.

„Osnovna je ideja da se poboljša poslovni ambijent, da se rastereti privreda, da se otvori mogućnost povećanja plata radnicima. Te plate rastu već, i treba da rastu, mi nismo protiv toga, ali cijenimo da i država treba da nam da vjetar u leđa da bi to realizirali“, kaže predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH Adnan Smailbegović.

Ne propustite pročitati:

Ministar Šarović na kritike privrednika priznaje da postojeći sistem nije pogodan.

„Zakonodavstvo nije harmonizovano. Neću da govorim o jednom zakonu i stvarima o kojima se sudaramo sve ove godine, ali u šumi zakona imamo situaciju da su različiti propisi u kantonima, Federaciji BiH i Republici Srpskoj i oni koji žele da otvore biznis imaju ogromne probleme. Administracija je opterećujuća za mala i srednja preduzeća i u odnosu na prošlu godinu, na listi konkurentnosti Svjetske banke, a ona je izuzetno referentna, BiH je čak pala za par mjesta, jedva održava 89. 90. mjesto čemu moramo posvetiti veću pažnju“, podsjeća Šarović.

Nekome i malo znači sve
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:05:04 0:00

U većini zemalja registracija preduzeća je olakšana, izdavanje dozvola, kao i poreske procedure, te su im na usluzi i državni elektronski servisi, podaci su EBRD-a.

Ipak se preporučuje da se vlasti više angažuju u smanjenju obima regulativa za privatni sektor i pomognu pomenutim preduzećima da povećaju produktivnost i veličinu, kao i da se proširi regionalna saradnja u ovoj oblasti.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    U novinarstvu je od 1998. godine, a prve novinarske korake počinje u listu Oslobođenje. Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada "Global Human Rights Award" i Unije novinara BiH 2003.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG