Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Ashton u Sarajevu: Zapadnom Balkanu je mjesto u EU


Catherine Ashton sa Jonathanom Charlesom u Sarajevu

Bivša visoka predstavnica za vanjsku politiku i sigurnost i nekadašnja potpredsjednica Evropske komisije, baronica Catherine Ashton, na jednom od panela u okviru godišnjeg sastanka Odbora guvernera Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), govorila je o izazovima s kojima se suočava regija zapadnog Balkana, ali i budućnosti. Kroz razgovor sa glavnim direktorom za komunikacije EBRD-a, Jonathanom Charlesom dotakla se pitanja koja koče napredak zemalja, ali i istakla kako je njihova budućnost u EU.

Promjene koje se događaju u regiji se primijete, ocijenila je baronica Catherine Ashton, ali i dalje, kako je rekla, postoje izazovi.

„Neki od njih su nam jako dobro poznati. Saradnja među zemljama, sposobnost da se kreću naprijed na putu koji vodi regiju ka EU, kapacitet da se ekonomski razviju, da dalje razvijaju infrastrukturu i za mene najbitnije da stvore prilike za mlade generacije, jer je to nasljeđe koje na kraju svi ostavimo. Puno je urađeno, ali puno, puno toga da se uradi bila bi neka moja ocjena“, kazala je Ashton.

Na pitanje šta vidi kao glavni izazov i prepreku koju lideri treba da prevaziđu na putu ka progresu Ashtonova je podcrtala važnost osiguranja toga da nove generacije odrastaju u mirnoj regiji i da se postaraju da oni ne dožive ništa slično iz prošlosti čemu su svjedočile generacije prije njih.

„Izazov je izgraditi regiju koja može da funkcioniše tako da su zemlje u stanju da nađu zajednički politički i ekonomski interes, da grade jake odnose sa svojim susjedima, da ono što mladima mogu da ponude bude toliko dobro da oni odluče da ostanu. To je ključno i nije to problem samo na Zapadnom Balkanu, ali nivo nezaposlenosti i manjak mogućnosti čini to da mnogi odlaze. Nema ništa loše u tome da mladi putuju i rade negdje drugo, ali za bilo koju ekonomiju vam trebaju ljudi koji žele da ostanu, budu visoko obrazovani i doprinesu svojoj zajednici“, napomenula je.

Logički i geopolitički ova bi regija, kako smatra Ashton, trebala biti srce jednog trgovačkog, pa i političkog bloka, jer bi se tako najbolje garantovala kako sigurnost tako i prosperitet. Budućnost je, stoga smatra ona, u EU.

„Nije lako ući u EU. Kriteriji su teški, ali to vrijedi. Svaka zemlja treba da radi na tome da ide naprijed. Teško je i ide sporije nego mislite, ali to traži jako političko vođstvo i ozbiljne odluke koje treba da se donesu, a političari treba da budu spremni na to i da to mogu. Lako je ne raditi ništa.“

Treba ljudima pokazivati da je na kraju to mjesto gdje treba da dođu, ali da će put zahtijevati mnogo promjena, i biće ne nužno ravna linija, jer put ponekad zaobilazi.

Ljudi nisu sigurni gdje to ide, možda ima boljih opcija i možda ne bismo to trebali. Poruke s druge strane jednačine često, smatra Ashton, izazivaju osjećaj da možda taj put i nije dobar. No, političari, od kojih mnogi neće u svom političkom životu doživjeti da se to ostvari ipak moraju održati kurs i istrajati za nove generacije.

Na primjeru ekonomija EU pokazalo se, smatra Ashton da zemlje s različitim bekgraundima koje govore različitim jezicima mogu zajedno da funkcionišu i da pri tome ne gube svoj identitet. Nije namjera izgraditi novu ekonomsku Jugoslaviju, ali treba uklopiti različite aspekte života i različite aspiracije naroda, što je najbolje kroz ulaganja i investicije za bolju budućnost svake od zemalja.

Moraju se naći politička rješenja za stare probleme, jer će se u jednom trenutku političari naći na isudu istorije kao i svi, i mjeriće se po tome koliko su uspjeli to da urade.

„Kakva je korist od toga da se kandidujete ako se ne možete nositi s izazovima i pomoći narodu?“ , upitala se Ashton.

Investitorima je potrebna sigurnost da bi ulagali novac, i to u više aspekata, kazala je Ashton.

Povjerenje u sistem je, kako smatra, ključno za razvoj, kao i način na koji se upravlja državom.

„Nećete dobiti investicije ako ljudi ne vjeruju u struktre. Tamo ne dolazimo. Najbolji razmišljaju racionalno i odluče da naće ići tamo gdje ne mogu sigurno ulagati. A dobiti investicije u novim poslovima je zaista srce ekonomskog razvoja, ali i politike koja na taj način razmišlja“, rekla je.

Osvrnula se i na vrijeme kada je posredovala u dogovorima između Srbije i Kosova, te kazala kako su razgovori bili dugi i teški, ali da su na kraju političari, koji se ranije čak ni sreli nisu sjeli za stol i pregovarali. Sporazum nije ni Briselov, niti njen, kazala je Ashton, već ljudi koji su ga dogovorili uz posredovanje i usmjeravanje.

Na pitanje kako komentariše to što građani Kosova trebaju vize za EU, ali i na njihovo uvođenje carina na robu iz BiH i Srbije, Ashtonova je kazala:

„To su dva dobra primjera koja se trebaju riješiti i koja pokazuju koliko je još ostalo pitanja kojima se treba posvetiti. Brisel bi trebao da uradi po oba pitanja je da nađe put kako dalje i to uskoro.“

„Za deset godina ako bi sve bilo u redu ekonomski i politički regiju vidi sa velikim investicijama u privatnim sektorom sa razvojom infrastrukture koja to prati. Vidjećete porast turizma, jer vidjeli smo koliko su ove zemlje lijepe. Razvijanje turističkih kapaciteta traži mnogo rada, ali će vrijediti. Saradnja između država će porasti da će postojati srž ekonomskih aktivnosti koje teku kroz regiju i koje omogućuju investitorima nove mogućnosti. Ima ovdje mnogo ljudi koji mogu da razviju mnoge stvari za koje mi još možda nismo ni čuli“, zaključila je Ashton.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    U novinarstvu je od 1998. godine, a prve novinarske korake počinje u listu Oslobođenje. Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada "Global Human Rights Award" i Unije novinara BiH 2003.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG