Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Mišić: Povećanje plata, ako nećemo da ostanemo bez radnika


Očekujemo potpisivanje Opšteg kolektivnog ugovora do 20. maja: Ranka Mišić

Ima mnogo prostora za unapređenje ekonomskog položaja radnika u Bosni i Hercegovini i entitetu Republici Srpskoj, ali prva stvar koju treba napraviti, ako ne želimo da ostanemo bez radne snage koja sve više odlazi, je povećanje plata i drugih naknada, kaže predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić u intervjuu za Radio Slobodna Evropa.

Jedan od prvih koraka na tom planu biće skoro potpisivanje Opšteg kolektivnog ugovora za radnike u Republici Srpskoj, a u ovoj godini Sindikat očekuje i izmjene Zakona o radu.

RSE: Iz Vlade RS koncem aprila stigla je štura vijest da su tri godine od donošenja novog Zakona o radu socijalni partneri usaglasili Opšti kolektivni ugovor. Jeste li kao predsjednica Saveza sindikata RS zadovoljni postignutim dogovorom, odnosno da li su poslodavci pristali na ustupke koji su u prethodnom periodu bili predmet sporenja?

Mišić: Nažalost, pregovori oko Opšteg kolektivnog ugovora traju već tri godine. Ono što svi trebamo razumjeti je da imamo tri pregovarača, jer su socijalni partneri Unija udruženja poslodavaca, Vlada RS i Sindikat. U ove tri godine poslodavci su uvijek imali razlog da ne pristanu na ono što jeste povećanje ili novo novčano davanje za radnike u RS. Zahvaljujući memorandumu koji smo potpisali sa Vladom, da svako rasterećenje rada ide u pravcu povećanja plata radnicima, uspjeli smo riješiti pitanje regresa, koji je novčano davanje radnicima.

Radnici su uglavnom uplašeni za svoja radna mjesta i nisu spremni da kažu 'dosta je, neću da radim za 450 ili 500 KM, jer moj rad vrijedi više'.

Vlada je ponudila da najmanji nivo regresa od 450 konvertibilnih maraka (KM) bude oslobođen i poreza i doprinosa, a svako davanje više biće oslobođeno plaćanja poreza i doprinosa od 450 maraka. Takođe, uspjeli smo da ispregovaramo pitanje godišnjeg odmora, naknada za vrijeme praznika i prekovremenog rada te uslova rada sindikata.

Ne možemo sada reći da je neko pobjednik, a neko gubitnik. Sve što je dogovoreno je samo odskočna daska za najvažniji posao koji se treba desiti nakon potpisivanja Opšteg kolektivnog ugovora, a to su granski kolektivni ugovori. Očekujemo potpisivanje Opšteg kolektivnog ugovora do 20. maja, a granskim se utvrđuje startna plata za svako radno mjesto, za svako zanimanje, u svih 15 grana.

RSE: U javnosti se moglo čuti da je do dogovora oko Opšteg kolektivng ugovora došlo prekasno i da će teško biti zaustaviti trend odlaska radne snage iz RS-a. Da li vjerujete da bi moglo doći do povećanja plata, prevashodno u realnom sektoru, što je najavila Vlada, jer su poslodavci krajnje oprezni u vezi s tim?

Mišić: Naravno da bi bilo bolje da smo mi Opšti kolektivni ugovor imali prije tri godine, da smo imali bolji Zakon o radu, da su potpisani svi granski kolektivni ugovori, da poslodavci razumiju da dio dobiti koju su oni ostvarili u prošloj godini u iznosu od milijardu i 650 miliona maraka (blizu 850 miliona evra), treba da ide na povećanje plata. Jer radnici su ti koji stvaraju njima tu dobit i oni su ti koji razvijaju njihove kompanije. Nema tu nikakvih iluzija. Nijedan poslodavac ne pokreće posao zbog radnika već da bi ostvario dobit, ali malo je onih koji su spremni da povećaju plate radnicima. Ne možete reći radnici odlaze jer nisu dovoljno kvalifikovani ili - naši radnici su neradnici.

Posljednje istraživanje koje je radila jedna agencija u Njemačkoj o kvalitetu radnika pokazalo je da su radnici sa ovih prostora najkvalitetniji i sa najboljim vještinama. Naši radnici su dobri u Sloveniji, Italiji i drugim evropskim zemljama samo nisu dobri nekim poslodavcima u RS jer neće da rade za 500 KM (oko 250 evra), a normalno je da neće.

Mislim da svaka mjera koja ide ka povećanju primanja je dobra mjera. Da li je kasno? Mnogo ranije je to trebalo uraditi i posljedice trpimo. Mislim da sada treba jako brzo raditi na tim granskim ugovorima koji trebaju pokazati to stvarno povećanje plata.

RSE: Otvoreno pitanje ostaje i izmjene Zakona o radu RS koje ste najavili još u jesen 2017. godine. Dokle se u tom procesu stiglo i da li postoje usaglašeni stavovi Saveza sindikata RS i drugih sindikata, te u kojem pravcu bi se on trebao mijenjati?

Mišić: Kada su u pitanju izmjene Zakona o radu, koje smo zatražili, a koje su i dio našeg memoranduma kojeg smo potpisali s Vladom RS, ali su i dio ekonomske politike koju je usvojio parlament, taj posao traje. To je težak posao jer morate tri strane pomiriti - radničku, vladu i poslodavce. Svako bi želio da nešto dobije za sebe. Jedan dio posla je urađen i očekujem da ćemo već u junu dobiti radnu verziju izmjena Zakona o radu.

Kad govorim o sindikatu trebamo razumjeti da je Savez sindikata RS jedina većinska reprezentativna centrala koja okuplja 96.000 članova u 15 granskih sindikata, a samim tim nosi i veliku odgovornost za uspješnost vođenja ovih pregovora. Uvijek je teško pregovarati. Vidjećemo i nadamo se da ćemo dobiti bolje zakonsko rješenje, jer postojeće se nije moglo u potpunosti primjeniti i naravno da zbog toga trpe i radnici i savjesni poslodavci.

"Pregovori oko Opšteg kolektivnog ugovora traju već tri godine", podsjeća Mišić (ilustrativna fotografija)
"Pregovori oko Opšteg kolektivnog ugovora traju već tri godine", podsjeća Mišić (ilustrativna fotografija)

RSE: Pred nama je 1. maj, Međunarodni praznik rada. Kako ocjenjujete trenutnu situaciju u sindikalnom pokretu u Bosni i Hercegovini? Da li sindikati mogu uraditi više na poboljšanju ekonomsko-socijalnog položaja radnika i uzeti aktivniju ulogu u borbi za radnička prava?

Sindikati moraju biti na terenu, hrabriti ljude da se bore za svoja prava, ali i da ih zaštite.

Mišić: Kao neko ko se dugi niz godina bavi sindikatom, odnosno pravima radnika, mogu reći da je to težak u mučan posao gdje vi nemate ništa u svojim rukama, u smislu poluga moći, osim broja članova.

Radnici su uglavnom uplašeni za svoja radna mjesta i nisu spremni iako ih štitite da u određenom trenutku pruže otpor i kažu "dosta je neću da radim za 450 ili 500 KM, jer moj rad vrijedi više". Takođe, mi smo veoma mlada demokratija u kojoj je još uvijek sramota izaći na ulicu i reći svoj stav i mišljenje, a i kada izađete na ulicu ništa se ne desi. Ako uporedimo našu demokratiju sa onom Francuskoj, kad vidimo koliko dana i mjeseci ljudi izlaze na ulice tražeći rješenja za ona pitanja koja su njima bitna, onda možemo naučiti da svi moramo raditi mnogo više.

Sindikati moraju biti na terenu, hrabriti ljude da se bore za svoja prava, ali i da ih zaštite. Naravno da svako od nas može i više. Savez sindikata u tome prednjači i u ovoj godini dva puta smo povećali najnižu platu, a došlo je i do povećanja plata u nekim granama. Sve je to malo, ali su to pomaci. Kada govorim o granskim sindikatima takođe moram reći da se neke stvari mijenjaju na bolje, sporo malo, ali se mijenjaju. Sigurno je da više truda, energije i hrabrosti treba sindikatima da povrate povjerenje javnosti. Ali, živeći u Bosni i Hercegovini kada vidimo koliko je sve devalviralo onda je jasno da to prati i sindikate. Međutim, ja vjerujem u snagu čovjeka, vjerujem da se stvari mogu mijenjati i u tome treba aktivno učestvovati, za boljeg i sretnijeg čovjeka, za bolju i sretniju porodicu.

  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    Novinarstvom se bavi od 1996. godine, kada radi u magazinu "Novi prelom" u Banjaluci koji je u to vrijeme bio jedna od rijetkih opozicionih novina u Republici Srpskoj. Od 2000. dopisnik Radija Slobodna Evropa iz Banjaluke. Obrađuje političke i društvene teme.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG