Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Bh. društvo ogrezlo u korupciji i kriminalu


Protesti protiv nasilja i kriminala, Tuzla, januar 2011.
Iz dana u dan, rubrike Crne hronike bosanskohercegovačkih dnevnih novina pune su vijesti o takozvanom sitnom kriminalu, pljačkama, pokušajima ubistava i slično. Sitna je krađa kada ti pokušaju iznuditi dvije tri marke, ali je veliki problem kada je za iznudu počinilac spreman upotrijebiti nož.

Sociologe, psihologe i kriminologe takvo stane ne iznenađuje, obzirom da je već dvadeset godina bosankohercegovačko društvo ogrezlo u korupciji i kriminalu. Zakoni se ne primjenjuju, policiji su vezane ruke, a predstavnicima vlasti ovakvo stanje odgovara, smatraju stručnjaci.

Prije dva mjeseca Brčak, Brano Jovičić, bio je žrtva sarajevskih pljačkaša. Auto mu je obijeno, a pljačku policiji nije htio prijaviti.

„Šta imam prijavljivati? Kao da bi neko otkrio taj kriminal?! Razbili su dva prozora, uzeli mi službenu torbu u kojoj je bio kompjuter i razni dokumenti, tako da sada imam veliku štetu, ne materijalnu, ali zbog toga što sam ostao bez dokumenata, kompjutera, čitavog sistema mog poslovanja. Uopšte se ne osjećam sigurnim zbog toga što ima sitnog kriminala i oko kuće. Dolaze lopovi stalno i kradu neke sitne stvari, kablove, obijaju šupe. Prije sam to prijavljivao policiji, ali nikada nisam dobio povratnu informaciju“, kaže Brano Jovičić.

Pljačke, ubistva, nasilje, postale su svakodnevnica u bosanskohercegovačkom društvu. Građani se ne osjećaju sigurno:

„Ne izlazim navečer. Jedino me strah za svoje dijete. Nije prijatno.“

„Vjerujte da me strah. Malo više obraćam pažnju na stvari na koje nisam prije obraćala. Sve češće se takve stvari dešavaju. Trebalo bi nešto i uraditi povodom toga.“

„Obzirom da živim u mahali, osjećam se sigurno jer stvarno tu uvijek ima nekog. Ali kada bih živjela u stanu, mislim da bi se osjećala manje sigurnom.“


Maloljetnici i žrtve i počinioci

Mlađe osobe do 35 godina, koji su često ovisnici o opojnim sredstvima, sa nizom krivičnih dijela iza sebe, najčešće su počinioci teških krađa i razbojništva. Njihove žrtve su uglavnom maloljetne osobe, kaže Irfan Nefić iz MUP-a sarajevskog Kantona.

Protesti nakon ubistva maloljetnog Denisa Mrnjavca, Sarajevo, april 2009.
„Iako su tokom razbojništava ukradeni: mobiteli, nakit, manje količine novca, ta krivična djela su rađena uz prijetnju određenim predmetima. Bilo da se radi o prijetnji nožem, prijetnji pištoljem ili prijetnjom upotrebe fizičke snage. Često je šteta mala, ali način na koja su ta krivična djela izvršena je opasan. Dakle, kad se maloljetniku prisloni nož uz tijelo i zatraži dvije marke, šteta je mala, ali način na koji je to urađeno je veoma opasan“, navodi Irfan Nefić.

Razlozi zbog kojeg se ovaj vid kriminala javlja u ovom obimu jeste razbijenost bosanskohercegovačkog društva, poremećen sistem vrijednosti i ekonomska devastiranost porodice i društva.

„Opća agresivnost je pojačana. Ljudi su postali neosjetljivi na druge ljude. Jednostavno smatraju da je na neki način nasilje i agresivnost u porodici, na poslu, u školi, kao pojava postalo trend. U toj atmosferi, ako je to pojačano, onda je sve moguće očekivati“, ocjenjuje socijalni psiholog Ismet Dizdarević.

Uzrok sve prisutnijeg takozvanog sitnog kriminala je opšte stanje društva koje počiva na korupciji, nasilju i psihologiji prevare, smatra sociolog Ivan Šijaković.

„Na tome počiva društvo posljednjih 20 godina. Ono se razvijalo kao društvo manipulacije, prevare, nasilja, korupcije, otimanja, nezakonitog sticanja bogatstva i tome slično. I onda je normalno da se u takvom društvu mladi ljudi socijalizuju i izgrađuju u tom duhu te tako postaju lopovi, kriminalci i nasilnici jer vide da je to jedini način komunikacije u društvu. Širi se takva klima“, kaže Ivan Šijaković.

Prema mišljenju profesora Fakulteta kriminalističkih nauka u Sarajevu, Mirsada Abazovića, potrebno je snažno pojačati prisustvo nadležnih institucija kako bi se sitni kriminal, koji nije nimalo bezazlen, suzbio.

„Imamo problem društvene strukture gdje je više volontarističkog ponašanja, nego primjena zakona. Kada bi se zakoni strogo primjenjivali, što istinska demokratija i traži, onda bi bilo daleko manje problema. Kod nas je volontarizam nadređen provođenju zakona, nažalost“, tvrdi Abazović.

Sociolog Ivan Šijaković smatra da će se ovakvo stanje teško promijeniti, jer predstavnicima vlasti nije u interesu da se takozvani sitni kriminal uopšte suzbije.

„Prosto iz tog razloga da se pusti jedan socijalni ventil u kome bi najgori ili najradikalniji slojevi otišli na tu stranu. Neka kradu i neka prave sitne prestupe jer to nije mnogo problematično za politiku i društvo i njihovu poziciju da se ne bi otvarale neke druge i ozbiljnije teme poput toga – zašto ti ljudi nisu zaposleni, zašto nad tim ljudima nema ozbiljnije kontrole, zašto sistem ne funkcioniše itd. Dakle, nema nikakve naznake niti šanse da se to stanje popravi. To će se prosto tako držati i to će se još primiti kao jedna vrsta kulture“, zaključuje Šijaković.
  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Diplomirala žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu 2003. godine. Radiju Slobodna Evropa pridružila se 2007. Obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Pogledajte komentare (5)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG