Autori: Farangis Najibullah Mumin Ahmadi, Tadžikistanski servis RSE
Tadžikistan je rasporedio dodatne trupe duž svoje južne granice s Afganistanom nakon što su afganistanske vlasti ustvrdile kako je skupina militanata iz Tadžikistana igrala glavnu ulogu u talibanskom zauzimanju afganistanskog okruga prošlog mjeseca.
Afganistanski dužnosnici rekli su da je većina militanata koji su u novembru zauzeli distrikt Majmaj na sjeveroistoku provincije Badakhšan strani borci, uključujući militante iz Tadžikistana.
Rekli su da borci pripadaju Džemat Ansarullahu, militantnoj skupini koju je u Afganistanu osnovao tadžikistanski državljanin Amriddin Tabarov 2010. godine.
Početkom decembra na društvenim mrežama pojavio se 10-minutni video koji navodno prikazuje tadžikistanske pobunjenike koji se bore protiv afganistanskih vladinih snaga u Majmaju, koji graniči s Tadžikistanom.
Iako Tadžikistanski servis Radija Slobodna Evropa ne može provjeriti autentičnost snimke, može se čuti kako neki od boraca govore određenim perzijskim dijalektom kojim se govori u Tadžikistanu.
Na snimkama se vidi kako ubijaju muškarce u uniformama afganistanske vojske i civilnoj odjeći te kako pale zgradu. Na kraju, militanti pokazuju oružje i vozila koja su navodno zaplijenili od afganistanskih trupa.
Afganistanske vlasti potvrdile su ubistva i razaranja u Majmaju. Mediji su citirali lokalno stanovništvo koje je reklo da su militanti, "posebno Tadžici", ubili i odrubili glave afganistanskim vojnicima.
Popis imena
Afganistanski zastupnik Latif Pedram, rodom iz tog područja, objavio je popis imena koja je opisao kao militante iz Tadžikistana koji su sudjelovali u napadu na Majmaj.
U Tadžikistanu je sigurnosna služba od tada identificirala najmanje 15 državljana Tadžikistana čija su se lica ili imena pojavila na videozapisima i izjavama koje su dijelili afganistanski dužnosnici u vezi s padom Majmaja.
To je podiglo uzbune u Dušanbeu, rekli su izvori, jer su to obični pojedinci koji nemaju očite veze s bilo kojom političkom, vjerskom ili oporbenom skupinom. Izvori - upoznati sa situacijom - govorili su pod uvjetom da ostanu anonimni, jer nisu bili ovlašteni razgovarati s medijima.
Prisustvo tadžikistanskih militanata u Afganistanu i nestabilnim plemenskim područjima Pakistana poznato je već dugi niz godina. No, razlika u prijašnjim slučajevima je u tome što su većinu roditelji odveli u Afganistan kao djecu tokom građanskog rata devedesetih ili u neposrednim poslijeratnim godinama.
Mnogi su tamo rođeni u tadžikistanskim obiteljima.
Međutim, u najnovijim slučajevima tadžikistanski militanti su ljudi koji su zemlju napustili između 2010. i 2017. godine - muškarci uglavnom u dobi između 20 i 40 godina, a neki su sa sobom u Afganistan doveli svoje žene i djecu.
'Prava prijetnja'
Tadžikistanske vlasti nisu javno komentirale pojačanje granice. Inzistiraju da je uobičajeno kao i kad se radi o bilo kakvim prijetnjama koje predstavljaju afganistanski militanti.
"To je stvarna prijetnja. Danas se oni bore za talibane, ali ne možemo predvidjeti što će raditi u budućnosti", rekli su izvori u Dušanbeu za Tadžikistanski servis RSE.
Izvori, koji su govorili pod uvjetom da ostanu anonimni, rekli su da je elitna postrojba raspoređena u blizini područja u kojima se smatra da su tadžikistanski borci koncentrirani na afganistanskoj strani granice.
Zamjenik guvernera Badakšana Akhtar Muhammad Khairzada rekao je novinskoj agenciji Pajhvok da su militanti uglavnom sa sjedištem u provincijama Varduj i Jurm.
Dodao je da su na tom području bili i uzbekistanski, čečenski i kineski ujgurski militanti.
Afganistanski dužnosnici procjenjuju da je broj tadžikistanskih militanata u zemlji oko 200, no tačnu brojku nemoguće je potvrditi. U 2019. godini broj članova grupe Džemat Ansarullaha procijenjen je na oko 30.
Ahmad Aziz Barez, bivši afganistanski konzul u Tadžikistanu, kaže da samo talibani "koji su domaći strani militanti" mogu pružiti precizniji broj koliko se Tadžika i drugih stranaca bori zajedno s njima.
Pozivajući se na obavještajne podatke koje su prikupili afganistanski i tadžikistanski dužnosnici, izvori u Dušanbeu vjeruju kako militanti Džemat Ansarullah djeluju odvojeno od tadžikistanskih državljana koji su se pridružili ekstremističkoj skupini Islamske države (IS) u Afganistanu posljednjih godina.
Nepotvrđena izvješća sugeriraju da je Džemat Ansarullah – zajedno s talibanima – čak sudjelovao u nekim borbama protiv sljedbenika tzv. Islamske države u Afganistanu, rekli su izvori.
Ali neki misle da je moguće da bi se militantne skupine mogle udružiti u budućnosti.
Afganistanske snage u julu 2015. ubile su Tabarova, osnivača Džemata Ansarullah, a njegova dva sina izručena su Tadžikistanu. Godine 2019. sinovi su, među ostalim optužbama, osuđeni na dugotrajne zatvorske kazne zbog pokušaja rušenja vlade.
U 2015. i 2016. godini Tadžikistan je uhapsio desetke osumnjičenih sljedbenika zabranjene skupine. Opseg trenutne podrške Džematu Ansarullah u Tadžikistanu nije poznat.
Ako su tvrdnje službenika u Badakhshana pouzdane, broj tadžikistanskih militanata u afganistanskoj provinciji u posljednje vrijeme raste.
Barez, bivši diplomat iz Badakhshana, kaže da potencijalne sigurnosne prijetnje militanata ne bi trebalo potcjenjivati.
"Militanti imaju pristup financijskim izvorima kako bi se financirali - na primjer kontrolom unosnih ruta trgovine drogom", rekao je 16. decembra za RSE.
"Također, područje je bogato prirodnim resursima poput rubina, lapis lazulija i zlata."
Posljedice po obitelji militanata
U Tadžikistanu se još jednom uvelike provodi kampanja protiv ekstremizma, a roditelji, braća i sestre i druga bliska rodbina militanata pojavljuju se u videoporukama koje su objavili državni kanali.
Prikazani su roditelji koji mole djecu da se vrate kući i predaju se.
"Ljudi mi kažu da je moj sin prikazan na videosnimku na kojem ubija ljude. Voljela bih da sam mrtva, a ne da to čujem", kaže Zumratbi Rajabmatova o sinu Daleru Elmurodovu.
"Molim te, vrati se kući. Ili ako se ne želiš vratiti, molim te, živi mirno i prestani ubijati!", kroz suze govori majka u videu koji je objavila vlada.
Jedan otac moli svog sina "da ne ispali niti jedan metak prema Tadžikistanu".
"Preuzimamo krivnju za vaše zločine. Ako napadnete i ubijete tadžikistanske graničare, ne mislite li da bi se njihovi najmili mogli osvetiti preko nas?", kaže drugi roditelj u videu.
Obitelji kažu da su ih njihovi sinovi koji su se pridružili militantima ostavili da plate cijenu svojih djela – moraju podnijeti sram i krivnju u svojim zajednicama i suočiti se s ispitivanjima i pritiscima vlasti.
"Suočila sam se s ispitivanjem [o svom sinu] u posljednjih šest godina. Dosadilo mi je biti majkom tog sina i dosta mi je tih ispitivanja", rekla je jedna majka za Tadžikistanski servis RSE pod uvjetom da ostane anoniman.
Tadžikistanska vlada već je dugo kritizirana zbog suzbijanja slobode vjere i stroge kontrole nad načinom na koji ljudi ispoljavaju svoju vjeru u većinski muslimanskoj zemlji od oko 9,5 miliona stanovnika.
Ženama je zabranjeno nošenje hidžaba, islamske marame na glavi, na javnim mjestima. Mladićima nije dopušteno puštati dugu bradu ili nositi određenu odjeću za koju se smatra da je u selefijskom stilu.
Džamije djeluju pod strogom državnom kontrolom, dok imame provjerava i imenuje vlada. Također se prate njihove propovijedi.
Neovisni su mediji ugušeni, a oporbene stranke suočene su sa stalnim vladinim pritiskom.
Kritičari kažu da je ovaj opći nedostatak slobode u Tadžikistanu, zajedno s raširenim siromaštvom, rastućom nezaposlenošću i korupcijom, gurnuo mnoge mlade ljude da se pridruže islamskim ekstremističkim skupinama.
Hiljade Tadžikistanaca – mnogi s obiteljima – također su otišli u Siriju i Irak kako bi se pridružili snagama „Islamske države“.
