Sjedinjene Države prepoznaju tzv. Islamsku državu kao prijetnju koja evoluira u globalnu mrežu i koja inspiriše ekstremističke ideologije širom svjeta, nakon što je izgubila teritoriju u martu prošle godine kada je Međunarodna koalicija za borbu protiv "Islamske države" predvođena SAD-om porazila i uništila preostale terirotije koje su bile pod kontrolom "kalifata" u Iraku i Siriji.
"Ova mreža ne samo da planira i izvodi napade… ona takođe nastavlja da inspiriše pojedince da samostalno izvode napade", rekao je Nathan Sales američki koordinator za borbu protiv terorizma pri State Departmentu na konferenciji za medije u Washingtonu održanoj prije objavljivanja godišnjeg Izvještaja o terorizmu po državama za 2019. godinu 24. juna.
Izvještaj u uvodu napominje da su "Islamska država", Al-Kaida i grupe koje podržava Islamska Republika Iran i dalje glavna prijetnja u borbi protiv terorizma na globalnom planu, ali da je u ekspanziji i rasno i etničko motivisani terorizam, odnosno bjelački supremacisti.
Na konferenciji za medije novinarima se obratio američki državni sekretar Mike Pompeo koji se osvrnuo na situaciju u Iranu i istaknuo važnost produženja embarga na oružje za Iran. Pompeo je takođe spomenuo Venecuelu i njen uvoz nafte iz Irana, istaknuvši da je "nedopustivo da država koja raspolaže sa jednim od najvećih rezervi nafte u svijetu uvozi naftu iz Irana" što omogućava Iranu da dalje sponzoriše terorizam.
Među državama u kojima se ciljano prati razvoj mogućih terorističkih prijetnji nalaze se zapadnobalkanske države: Bosna i Hercegovina, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija. Pored njih u istoj grupi su: Afghanistan, Azerbejdžan, Bugarska, Gruzija, Iran, Kazahstan, Kirgistan, Pakistan, Rusija, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan.
Koliko su države Zapadnog Balkana napredovale u borbi protiv terorizma?
Bosna i Hercegovina
Izvještaj navodi da u BiH tokom 2019. nije bilo terorističkih napada. Takođe da nije bilo pokušaja odlazaka na strana ratišta bh. državljana tokom prošle godine, iako je na desetine onih koji su otišli prethodnih godina ostalo u Iraku, Siriji i Ukrajini, te da se ova država i dalje suočava sa prijetnjom povratka boraca sa stranih ratišta.
Pohvaljen je napor koji je ostvaren u organizovanom povratku iz Sirije kada je 19. decembra u zemlju vraćeno šest žena, 12 djece i sedam muškaraca.
Blage sudske kazne u slučajevima terorizma i dalje predstavljaju izazov za Bosnu i Hercegovinu, ali nedavne presude ukazuju na to da neki od sudija prepoznaju potrebu primjene strožih sankcija, navodi se u izvještaju.
Operativna koordinacija nastavlja se i interno u BiH i s američkim partnerima. BiH je članica Međunarodne koalicije za poraz "Islamske države". Međutim, komplikovana politička situacija narušava bolju i efikasniju saradnju, posebno zbog nedostatka strateških smjernica Ministarstva sigurnosti BiH, primjećuje se u izvještaju.
Iako je postignut mali napredak u rehabilitaciji i deradikalizaciji, različite grupe iz sektora civilnog društva, Međureligijsko vijeće i pojedine vjerske vođe uložili su značajne napore u sprečavanju i suzbijanju radikalizacije i regrutovanja.
Srbija
Srbija sprovodi svoju Nacionalnu strategiju za sprječavanje i suzbijanje terorizma za 2017-2021. i prateći Akcijski plan kojim se nastoje utvrditi rani faktori koji dovode do terorističke radikalizacije, poboljšati sigurnost svojih građana i pratiti i suzbijati aktivnosti na društvenim medijima, bilježi se u izvještaju.
Srbija je 2019. imenovala direktora policije u Ministarstvu unutrašnjih poslova za nacionalnog koordinatora za suzbijanje radikalizacije i regrutovanja za terorizam. Vlada je poduzela neke korake kako bi se suprotstavila nasilju nad manjinama, navodi izvještaj.
Bez terorističkih napada u 2019. i niskog stepena aktivnosti regrutovanja za IDIL, glavna zabrinutost u vezi terorizma u Srbiji ostaje potencijalno kretanje novca i oružja kroz regiju, regrutovanje i povrat boraca sa stranih ratišta i militanata, revitalizacija terorističkih ideologija i mogućnosti samoradikalizacije, uključujući rasno i etnički motivisan terorizam.
Srbija je izgradila svoje napore u borbi protiv terorizma i nastavlja saradnju sa Sjedinjenim Državama i međunarodnim partnerima. Srbija je, kao i BiH članica Međunarodne koalicije za poraz "Islamske države".
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija je sarađivala sa Amerikom u naporima borbe protiv terorizma i bila je članica Međunarodne koalicije za poraz "Islamske države". Bez terorističkih napada u 2019. godini i bez prijavljenih odlazaka građana na strana ratišta i pridruživanje "Islamskoj državi", glavna teroristička prijetnja s kojom se Sjeverna Makedonija suočila jeste povratak stranih boraca iz Sirije i Iraka.
Vlasti Sjeverne Makedonije procijenile su da su pripadnici i simpatizeri tzv. Islamske države bili prisutni u Sjevernoj Makedoniji. Nacionalni odbor za suzbijanje nasilnog ekstremizma i terorizma (NCCVECT) procijenio je da je 156 građana Sjeverne Makedonije putovalo kako bi se pridružilo terorističkim grupama u Siriji i Iraku. Od tog broja 36 je ubijeno, 37 ih je ostalo, a 83 se vratilo u Sjevernu Makedoniju, navodi izvještaj.
Sjevernomakedonske vlasti priznale su kako nepotvrđeni broj članova porodica živi u izbjegličkim kampovima u Siriji.
Kosovo
Na Kosovu tokom 2019. nije bilo terorističkih napada.
Kosovo je nastavilo da se bori protiv prijetnje terorizma blisko sarađujući sa Sjedinjenim Državama i član je Međunarodne koalicije za poraz "Islamske države".
Izvještaj navodi da se Vlada Kosova približava kraju vremenskog okvira predviđenog opsežnom strategijom za borbu protiv nasilnog ekstremizma i priprema novu sveobuhvatnu strategiju i akcijski plan za 2020-2025.
Uz američku pomoć, 20. aprila na Kosovo su se vratila četiri borca sa stranih ratišta i 106 članova porodica, žena i djece iz Sirije. Tako je Kosovo bilo među prvim državama koje su vratile veliki broj civila iz sirijske zone sukoba.
Izvještaj takođe navodi da se Vlada Kosova profesionalno bavila povratnicima tokom početnog perioda od 72 sata. Ipak, iako vlada upravlja Odjelom za prevenciju i reintegraciju u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova, ograničeni resursi i kapaciteti i dalje ometaju sposobnost vlade da povratnicima pruži adekvatne usluge i pomoć koja im je potrebna.
Napredak na globalnom planu
Pored poraza "kalifata" u Iraku i Siriji u martu 2019., zajedno s Međunarodnom koalicijom za borbu protiv "Islamske države", izvještaj ističe i pokretanje vojne operacija koja je rezultirala smrću Abu Bakr al-Bagdadija, samoproglašenog "kalifa" IDIL-a.
A, kao dio kampanje maksimalnog pritiska na režim u Iranu – najvećeg svjetskog sponzora terorizma – SAD su sa partnerima uvele nove sankcije Teheranu.
Prvi put su, kao vladino tijelo jedne države, Islamska revoluciona garda i Quds, paravojna tijela Islamske Republike Iran proglašeni terorističkom organizacijom u aprilu prošle godine, navodi izvještaj.
Takođe se niz država Zapadne Evrope i Latinske Amerike pridružilo SAD-u u imenovanju Hezbollaha, kojeg je podržao Iran, za terorističku organizaciju.
U Africi je "Islamska država" u 2019. formalno prepoznala i prihvatila brojne nove ogranke i mreže, a grupe povezane s IDIL-om bile su aktivne na cijelom kontinentu, uključujući Sahel, područje jezera Čad i istočnu Afriku.
U Južnoj i Jugoistočnoj Aziji, pripadnici "Islamske države" izvršili su napade i inspirisali druge na to. Takvi napadi desili su se u Šri Lanki na Veliku nedelju za Uskrs kada je ubijeno više od 250 nevinih žrtava, uključujući pet američkih građana, što je bio jedan od najsmrtonosnijih napada tzv. Islamske države ikad.
Iran: "Država koja podržava terorizam"
Izvještaj navodi da je Teheran trošio čak 700 miliona američkih dolara godišnje za podršku terorističkim grupama, uključujući Hezballah i Hamas, iako je njegova sposobnost pružanja finansijske podrške u 2019. bila ograničena zbog američkih sankcija.
Iranski režim je bio direktno uključen u terorističke zavjere preko Islamske revolucionarne garde i Ministarstva za obavještajne aktivnosti i sigurnost, uključujući zavjere posljednjih godina u Sjevernoj i Južnoj Americi, Evropi, Bliskom Istoku, Aziji i Africi.
Teheran je takođe nastavio dozvoljavati mreži Al-Kaide da djeluje u Iranu, slanjem novca i boraca u konfliktne zone u Afganistanu i Siriji. Konačno, iranski režim nastavio je poticati nasilje, izravno i posredstvom opunomoćenika u Bahreinu, Iraku, Libanu, Siriji i Jemenu.
Al-Kaida kao globalna teroristička mreža
Izvještaj navodi da se Al-Kaida suočila sa značajnom problemima nakon eliminacije Hamze bin Ladena, sina Osame bin Ladena i vođe nasljednika. Ipak, ova grupa i njene pridružene snage ostale su otporne i nastavile predstavljati prijetnju u Africi, Bliskom Istoku i drugim mjestima. Al-Šabab iz Somalije, Boko Haram u zapadnoj Africi, jemenski Huti, ISIS-Korasan, ogranak IDIL-a aktivan u Afganistanu i Pakistanu, Al-Nusra Front u Siriji i Al-Kaida na Arabijskom poluostrvu su među najaktivnijim i najopasnijim terorističkim organizacijama na svijetu.
Al-Kaidina mreža nastavlja da koristi konfliktne zone i globalne sigurnosne nedostatke kako bi prikupljala sredstva i planirala napade, ističe se u izvještaju.
Rasni i entničko motivisani terorizam
Prijetnja koju predstavlja rasno ili etnički motivisani terorizam (REMT), posebno bijelački supremacistički terorizam, trend koji je započeo sa ekspanzijom 2015. godine, ozbiljan je izazov za globalnu zajednicu, navodi izvještaj. U svijetu su se 2019. godine dogodili brojni smrtonosni REMT napadi, uključujući Christchurch na Novom Zelandu, Halle, Njemačkoj i El Paso, u Texasu.
Izvještaj takođe navodi da je u septembru američki predsjednik Donald Trump izdao izvršnu naredbu kojom se omogućava američkim državama da efikasnije sankcionišu vođe terorističkih organizacija i one koji učestvuju u terorističkoj obuci. Ova odluka, prema navodima izvještaja, bila je najznačajnije ažuriranje organa savezne vlade koji se bave terorizmom nakon napada na Svjetski trgovački centar u New Yorku 11. septembra, 2001. godine.
Facebook Forum