Vrijednost švicarskog franka ne prestaje rasti, a zajedno s time rastu i problemi brojnih hrvatskih građana koji imaju kredite s valutnom klauzulom u “švicarcima”. Banke i dalje ne pristaju na program ublažavanja problema što ga je predložila hrvatska Vlada.
Zbog ekonomskih problema u eurozoni i u Sjedinjenim državama, investitori i dalje bježe prema vrijednostima i valutama koje će očuvati njihovo bogatstvo – zlatu, japanskom jenu, švicarskom franku. I dok je to za jedne spas, za druge je to samo još jedan u nizu problema koji su nastali kada su uzeli kredite vezane uz tečaj švicarskog franka, i kada je vrijednost “švicarca” počela zbog povećane potražnje strelovito rasti.
Tako će i hrvatski građani koji imaju kredite vezane uz švicarski franak od srijede imati nove glavobolje - prema tečaju Hrvatske narodne banke koji vrijedi od sutra tečaj franka probio je psihološku granicu od 7 kuna, i jedan švicarski franak će po srednjem tečaju vrijediti 7,045 kuna. Rate kredita narasle su za preko 50 posto, i to je za mnoge građane postalo neizdrživo.
Iako je Vlada pred nekoliko dana izišla sa planom da se tečaj “švicarca” za dužnike vrati na 5,8 kuna i u isto vrijeme smanji kamata, bankari odbijaju predloženo rješenje tvrdeći da je nedorađeno i da će donijeti više štete nego koristi.
“Vlada i nema prevelik manevarski prostor,” kaže za RSE urednik business-magazina “Forbes Hrvatska” Viktor Vresnik.
“Takozvani ‘krediti u švicarcima’ su krediti u kunama koji su valutnom klauzulom vezani uz ‘švicarac’, što znači da banke mogu odustati od valutne klauzule, ako ih se politički na to nagovori. I za neku protuuslugu, naravno.”
RSE: U takvom kontekstu, što Vlada doista može učiniti?
“Vlada teško da može ‘pritisnuti’ bankare, jer su bankari toliko pomogli Vladi da je Vlada njima dužna, a ne oni njoj. Vlada može bankarima sugerirati neke poteze, dijelom je to i napravila svojim prijedlogom za vezanje tečaja ‘švicarca’ na 5,80 kuna, međutim napravila je to jezikom prijetnje, koji u ovom kontekstu jedostavno – ne funkcionira! Jer - u Hrvatskoj banke spašavaju Vladu! Vani je možda obrnuto, ali kod nas ne!”
Pobrkali se lončići
Premijerka Jadranka Kosor je prošlog tjedna ambiociozno najavila kako ima mehanizme za pripitomljavanje banaka koje neće pristati na Vladin prijedlog. Spominje se uvođenje 4 nova poreza – na kamate, na bankovnu aktivu, na transakcije i na ekstraprofit.
Ekonomist Slavko Kulić protivi se takvom rješenju, jer će cijenu na kraju opet platiti – građani.
Tabla Hrvatske narodne banke, foto: zoomzg
“Vlada može uvesti nekakav porez, međutim, javnost mora znati da će to biti neki prihod u proračunu, ali je to trošak svakoj banci. Na kraju, taj trošak plaćaju ponovo oni koji će imati potrebu za bančinim zajmom”, kaže Kulić.
Ipak, predsjednik i jedini zastupnik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar u izjavi za RSE ne odustaje od zahtjeva da središnja banka objavi za svaku komercijalnu banku strukturu njihove pasive.
“I da vidimo je li točno da su se hrvatske banke u inozemstvu – kod svojih banaka-majki – zaduživale u eurima po kamati od 2 posto, a u Hrvatskoj ta ista sredstva plasirale uz prosječnu kamatu od 7,3 posto i vezujući ga na švicarski franak. Ako je to točno, to znači da su bankari ostvarivali ekstraprofit, a to znači da izvršna vlast ima mehanizme sada odmah taj ekstraprofit - oporezovati. I da se mene pita – sa stopom od 80 posto!” kazao je Lesar.
Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić u izjavi za RSE kaže kako je najveća odgovornost za nastalu situaciju upravo na Hrvatskoj narodnoj banci, koja nije smjela niti dopustiti deviznu klauzulu.
“Opet su se pobrkali lončići! Što se tiče monetarne politike, što se tiče kamata ili tečaja – to je sve u nadležnosti Hrvatske narodne banke. Ali – kao i obično, kada god dođe do problema u hrvatskom društvu, u gospodarstvu ili kod građana koji dolaze iz monetarne sfere – onda se Hrvatska narodna banka ne javlja! Zato je moj prijedlog da se između Vlade i Hrvatske narodne banke dogovori proces kako da se devizna klauzula isključi iz uporabe u Hrvatskoj, a dok se taj proces ne dovrši, da se dogovori tko će i kako će raspodijeliti troškove ovih tečajnih razlika za koje Hrvati apsolutno nisu krivi”, kaže Juričić.
Zbog ekonomskih problema u eurozoni i u Sjedinjenim državama, investitori i dalje bježe prema vrijednostima i valutama koje će očuvati njihovo bogatstvo – zlatu, japanskom jenu, švicarskom franku. I dok je to za jedne spas, za druge je to samo još jedan u nizu problema koji su nastali kada su uzeli kredite vezane uz tečaj švicarskog franka, i kada je vrijednost “švicarca” počela zbog povećane potražnje strelovito rasti.
Tako će i hrvatski građani koji imaju kredite vezane uz švicarski franak od srijede imati nove glavobolje - prema tečaju Hrvatske narodne banke koji vrijedi od sutra tečaj franka probio je psihološku granicu od 7 kuna, i jedan švicarski franak će po srednjem tečaju vrijediti 7,045 kuna. Rate kredita narasle su za preko 50 posto, i to je za mnoge građane postalo neizdrživo.
Iako je Vlada pred nekoliko dana izišla sa planom da se tečaj “švicarca” za dužnike vrati na 5,8 kuna i u isto vrijeme smanji kamata, bankari odbijaju predloženo rješenje tvrdeći da je nedorađeno i da će donijeti više štete nego koristi.
“Vlada i nema prevelik manevarski prostor,” kaže za RSE urednik business-magazina “Forbes Hrvatska” Viktor Vresnik.
“Takozvani ‘krediti u švicarcima’ su krediti u kunama koji su valutnom klauzulom vezani uz ‘švicarac’, što znači da banke mogu odustati od valutne klauzule, ako ih se politički na to nagovori. I za neku protuuslugu, naravno.”
RSE: U takvom kontekstu, što Vlada doista može učiniti?
“Vlada teško da može ‘pritisnuti’ bankare, jer su bankari toliko pomogli Vladi da je Vlada njima dužna, a ne oni njoj. Vlada može bankarima sugerirati neke poteze, dijelom je to i napravila svojim prijedlogom za vezanje tečaja ‘švicarca’ na 5,80 kuna, međutim napravila je to jezikom prijetnje, koji u ovom kontekstu jedostavno – ne funkcionira! Jer - u Hrvatskoj banke spašavaju Vladu! Vani je možda obrnuto, ali kod nas ne!”
Pobrkali se lončići
Premijerka Jadranka Kosor je prošlog tjedna ambiociozno najavila kako ima mehanizme za pripitomljavanje banaka koje neće pristati na Vladin prijedlog. Spominje se uvođenje 4 nova poreza – na kamate, na bankovnu aktivu, na transakcije i na ekstraprofit.
Ekonomist Slavko Kulić protivi se takvom rješenju, jer će cijenu na kraju opet platiti – građani.
“Vlada može uvesti nekakav porez, međutim, javnost mora znati da će to biti neki prihod u proračunu, ali je to trošak svakoj banci. Na kraju, taj trošak plaćaju ponovo oni koji će imati potrebu za bančinim zajmom”, kaže Kulić.
Ipak, predsjednik i jedini zastupnik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar u izjavi za RSE ne odustaje od zahtjeva da središnja banka objavi za svaku komercijalnu banku strukturu njihove pasive.
“I da vidimo je li točno da su se hrvatske banke u inozemstvu – kod svojih banaka-majki – zaduživale u eurima po kamati od 2 posto, a u Hrvatskoj ta ista sredstva plasirale uz prosječnu kamatu od 7,3 posto i vezujući ga na švicarski franak. Ako je to točno, to znači da su bankari ostvarivali ekstraprofit, a to znači da izvršna vlast ima mehanizme sada odmah taj ekstraprofit - oporezovati. I da se mene pita – sa stopom od 80 posto!” kazao je Lesar.
Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić u izjavi za RSE kaže kako je najveća odgovornost za nastalu situaciju upravo na Hrvatskoj narodnoj banci, koja nije smjela niti dopustiti deviznu klauzulu.
“Opet su se pobrkali lončići! Što se tiče monetarne politike, što se tiče kamata ili tečaja – to je sve u nadležnosti Hrvatske narodne banke. Ali – kao i obično, kada god dođe do problema u hrvatskom društvu, u gospodarstvu ili kod građana koji dolaze iz monetarne sfere – onda se Hrvatska narodna banka ne javlja! Zato je moj prijedlog da se između Vlade i Hrvatske narodne banke dogovori proces kako da se devizna klauzula isključi iz uporabe u Hrvatskoj, a dok se taj proces ne dovrši, da se dogovori tko će i kako će raspodijeliti troškove ovih tečajnih razlika za koje Hrvati apsolutno nisu krivi”, kaže Juričić.
