(Mišljenja izrečena u komentaru ne odražavaju nužno stavove RSE)
Švedska je veliki evropski odmetnik u borbi sa pandemijom COVID-19, bez većih zastoja život se odvija poprilično normalno.
Scene iz Švedske ovog proljeća sasvim sigurno izgledaju drugačije, od onih iz većine drugih evropskih prostora. U kafićima i barovima pije se kafa i toče se piva.
Djeca, još uvijek, svako jutro idu u školu, a tržni centri, teretane i trgovačke ulice nisu sablasno prazne, poput onih na ostatku kontinenta. I dok je pokretljivost ljudi u posljednje dvije sedmice znatno opala, većina se sprema za proslavu Uskrsa kod kuće, umjesto da odlaze u inostranstvo ili u svoju seosku vikendicu, ova nordijska zemlja nema razloga da potpuno stane.
Koje mere je propisala država?
Jedini obavezni propisi su zatvaranje srednjih škola i univerziteta, zabrana sastanaka više od 50 ljudi (prema 500 prije dvije sedmice) i naređenje koje prisiljava barove i restorane da poslužuju samo one za stolom, kako se ne bi okupilo previše gostiju.
Ne vide se maske za lice, dok su granice takođe ostale otvorene, iako su susjedi Danska, Finska i Norveška svoje zatvorili. Ovaj nordijski trio slijedio je put većine drugih evropskih zemalja, sa strogim pravilima socijalnog distanciranja i drugim mjerama.
Korona virus nije zaustavio život u Švedskoj, pristup koji izaziva kontroverze
Anders Tegnell, glavni švedski epidemiolog i arhitekta ove politike, naglasio je da će zemlja imati samo jedan pokušaj da preduzme strožije mjere, i da je bolje pričekati na njihovo uvođenje nego da se odmah krene u juriš. I pored različitih mišljenja, ocjene rada vlade i premijera drastično su se poboljšale u posljednjih nekoliko sedmica. Izgleda da Šveđani rado slijede i vjeruju svojim vlastima.
Da li treba vjerovati vlastima?
Na prvi pogled, podaci o infekciji i smrtnosti djeluju razumno u poređenju s nekim drugim evropskim zemljama. Od 9. aprila u ovoj zemlji je zabilježeno nešto više od 9.000 slučajeva i blizu 800 mrtvih - što je znatno niže nego u državama poput Italije, Španije, Francuske, Belgije, Njemačke, Holandije i Velike Britanije, od kojih mnoge svoje mrtve broje na hiljade.
Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?
Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.
U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.
Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.
Ali, u isto vrijeme, to nije fer poređenje.
Naime, nordijske zemlje nisu blisko povezane s kontinentalnom Europom, razdvojene su Baltičkim morem i, s izuzetkom Danske, imaju malu populaciju i gustinu stanovništva.
Uporedite Švedsku, sa oko 10,2 miliona stanovnika sa Češkom, u srcu centralne Evrope, sa 10,7 miliona stanovnika. Dvije zemlje su gotovo identične veličine, ali su usvojile suprotne strategije kada je u pitanju karantin njihove populacije.
Do danas je Češka, uz stroge mjere koje su uvedene početkom pandemije, uključujući i obavezne maske za lice, zabilježila nešto više od 5.000 zaražrnih korona virusom i 104 smrtna slučaja - 8 puta manje od Švedske.
Ako usporedite Švedsku sa njenim nordijskim susjedima, rezultati im takođe ne idu u prilog.
Zvanični podaci
Švedska ima više smrtnih slučajeva nego ostale tri nordijske države zajedno, uprkos činjenici da ukupno stanovništvo Danske, Finske i Norveške iznosi nešto više od 16 miliona ljudi, u odnosu na 10 miliona u Švedskoj.
Sve četiri države prijavile su svoje prve smrtne slučajeve korone otprilike u isto vrijeme, ali kada se uvede termin “po glavi stanovnika”, i Finska i Norveška izuzetno dobro rade u poređenju sa Švedskom, dok je Danska pokazala mnogo “zdraviji” broj nego njen istočni susjed, preko puta tjesnaca Oresund.
Niko ne može predvidjeti razvoj situacije za nekoliko sedmica ili mjeseci. Švedska ima neke prirodne prednosti koje mogu uticati da prežive krizu bolje nego neke druge zemlje.
Švedske specifičnosti
Povjerenje Šveđana u vlasti veće je nego u većini zemalja svijeta - više od polovine švedskih domaćinstava, prema službenim podacima, sastoji se od samo jedne osobe, te postoji tendencija manje socijalizacije između generacija u odnosu na mnoge druge zemlje, dok većina starijih ljudi živi u staračkim domovima, daleko od mlađih članova porodice.
To bi moglo pomoći u zaštiti najugroženijih grupa u ovim vremenima korona virusa, ali mladi ljudi i dalje imaju tendenciju da se brinu o njima - na što ukazuju nedavne vijesti da se virus proširio na trećinu staračkih domova u Stockholmu.
Drugim riječima, Švedska će možda imati potrebu da preispita svoje odluke o korona virusu, jer, za sada, teško je iznijeti procjenu da je put koji je Švedska izabrala u ovoj pandemiji - model koji treba slijediti.