Iako Ustav Crne Gore jasno kaže da isto lice može samo dva puta biti izabrano za predsjednika Vrhovnog suda, sadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica se kandidovala i treći put za istu funkciju. Da li će Medenica biti izabrana odlučiće Sudski savjet, a dio pravnih stručnjaka i civilni sektor upozoravaju da će potencijalnim izborom biti prekršen Ustav kao i Zakon o Sudskom savjetu.
Sudski savjet je odlučio da šest dosadašnjih predsjednika sudova u Crnoj Gori, dobiju po još jedan mandat, uprkos Ustavnoj i zakonskoj odredbi koja glasi da isto lice može biti birano za predsjednika istog suda najviše dva puta. Dijelu predsjednika sudova će ovo biti treći, a nekima i čak osmi mandat. Iščekuje se odluka Sudskog savjeta o kandidaturi aktuelne predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Medenice za istu funkciju koju obavlja već dva mandata, odnosno više od deset godina. Pravni stručnjaci ocjenjuju da bi njen potencijalni novi mandat na čelu Vrhovnog suda bio nemoguć.
Podsjetimo, aktuelna predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica je jedini kandidat za istu funkciju, iako su iza nje već dva mandata. Ustavnim amandmanima iz 2013. godine je propisano da ”isto lice može biti birano za predsjednika istog suda najviše dva puta”. Pored toga izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, iz 2016. godine, propisano je takođe da ”isto lice može biti birano za predsjednika istog suda najviše dva puta“. Na ove činjenice podsjeća advokat i nekadašnji ministar pravde Dragan Šoć:
„Amandmani iz 2013. godine jasno kažu da isto lice može samo dva puta biti izabrano za predsjednika Vrhovnog suda. meni ta norma djeluje, što bi pravnici rekli, vrlo imperativno, vrlo zapovjednički i ne daje prostora ni za kakvo kreativno tumačenje. I sa tog stanovišta čini mi se da je taj mandat nemoguć. Naravno, Vesna Medenica ima pravo da se prijavi, to nije sporno, ali njen izbor bi bio po meni neustavan. O tome odlučuje Sudski savjet a ne Vesna Medenica. Plašim se da ako se krene u tako nešto, onda se postavlja pitanje čemu nama uopšte služi Ustav i zakoni“.
Donoseći odluku o obnavljaju mandata predsjednicima dijela sudova, Sudski savjet se osvrnuo i na mišljenja dijela stručne javnosti u kojima se dovodi u pitanje legitimnost broja mandata koji je veći od zakonom propisanih dva mandata. Sudski savjet je konstatovao da „Zakon o Sudskom savjetu i sudijama ne sadrži bilo koju odredbu po kojoj bi se prilikom izbora predsjednika sudova uračunavali mandati na koji su oni birani, prije stupanja na snagu zakona“. To praktično znači da se broj mandata predsjednika sudova računaju od 2016. godine kada je Zakon stupio na snagu.
Preciznije, predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici se računa samo jedan petogodišnji mandat, iako je na čelu Vrhovnog suda od 2007. godine.
Grupa od 11 nevladinih organizacija je uputila apel Sudskom savjetu da ne dozvoli da predsjednici sudova protivpravno nastave da obavljaju te funkcije na kojima su najmanje deset godina. Predsjednik Instituta Alternativa Stevo Muk kaže da žele da spriječe neprimjerenu koncentraciju moći jedne ličnosti u sudskoj vlasti:
„Sprječavanje neprimjerene koncentracije lične moći je bio cilj ustavnih izmjena koje su ograničile broj mandata predsjednika Vrhovnog suda i predsjednika sudova. Mi smo sada suočeni sa činjenicom da postoji samo jedan prijavljeni kandidat, odnosno kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda. Mi smatramo da su upravo Ustavne izmjene iz 2013. godine ograničile broj mandata na dva i smatramo da je taj uslov već ispunjen od strane značajnog broja predsjednika sudova. Mi smatramo da je najava njenog ponovnog imenovanja, dakle po treći put, neustavna.
I pravni autoritet, profesor Blagota Mitrić, je prethodnih dana reagovao za podgoričku „Pobjedu“ ocjenom da mandat za mjesto čelnika nekog suda mora ostati ograničen na dva, u skladu sa međunarodnim i domaćim pravnim aktima.
Ukoliko Vesna Medenica bude treći put izabrana za predsjednicu Vrhovnog suda, da li je moguće tu odluku osporiti žalbom Ustavnom sudu ili nekim drugim mehanizmom, pitali smo Steva Muka. On kaže da unutar samog sudstva postoji jednoglasje ili mogući prethodni dogovor da Vesna Medenica bude jedini kandidat iako u samom sudstvu postoji veliki broj sudija i tužilaca koji ispunjavaju uslove za čelnu sudsku funkciju.
„Imamo činjenicu da je ona jedini kandidat, a znamo da postoji desetine sudija i tužilaca koji ispunjavaju uslove za kandidaturu. To je porazna činjenica. Problem ovog imenovanja je još i veći jer govori o jednoj negativnoj kulturi unutar samog sudstva koja ne omogućava konkurenciju između kandidata koji zaista mogu da u krajnjem budu izabrani na jednu ovakvu funkciju“, kaže Muk.
Advokat Dragan Šoć podsjeća da postoji mogućnost da funkciju predsjednika Vrhovnog suda obavlja sadašnji zamjenik do izbora novog predsjednika, nego ući u zonu kršenja Ustava:
„Svaki pravnik uči da u sukobu načela zakonitosti i načela oportuniteta apsolutnu prednost ima načelo zakonitosti. Uskoro prestaje mandat Vrhovnom državnom tužiocu i bolje je da na njegovo mjesto dođe zamjenik dok se ne izabere novi, nego da se prekrši Ustav. Isto važi i za predsjednika Vrhovnog suda. Ako je jedini kandidat Vesna medenica, ona ima svog zamjenika u Vrhovnom sudu. Neka on vrši tu funkciju dok se ne izabere drugi“.
Facebook Forum