Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Zloupotrebom stečaja država ostaje bez miliona


Niz anomalija u poreskom sistemu košta Crnu Goru 77 miliona evra

Državna revizorska institucija Crne Gore konstatovala je niz anomalija u crnogorskom poreskom sistemu, zbog čega je država u posljednjih pet godina izgubila preko 77 miliona eura samo po osnovu zaključenja stečaja u preduzećima. U revizorskom izvještaju je konstatovano da naplata poreskog duga nije dovoljno efikasna, a uz to je ukazano na pojavu, da preko zloupotrebe stečaja vlasnici preduzeća bježe od dugova prema državi i drugim subjektima, a zatim otvaraju nova preduzeća. Da li je država nemoćna u obračunu sa zloupotrebama u poslovanju?

Zloupotrebom stečaja, vlasnik preduzeća koji je nagomilao dugove, ostavlja državu bez plaćenog poreza, radnike bez plata i bez plaćenih doprinosa, a dobavljači takođe ostaju bez novca. Prije likvidacije firme, vlasnik prenosi ostatak imovine, ukoliko je ima, na novo preduzeće koje osniva na svoje ime ili ime bliskog člana porodice, te nastavlja dalje da posluje. Ovo je mehanizam koji je između ostalog konstatovan u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI) koja je analizirala dokumentaciju i podatke Poreske uprave. U izvještaju se konstatuje da ukupan poreski dug preduzeća, kod kojih je proglašen stečaj od 2012. do danas, iznosi preko 77 miliona eura, te zaključuje da naplata poreskog duga od strane Poreske uprave kod privrednih subjekata u stečaju i likvidaciji nije u dovoljnoj mjeri efikasna.

U praksi je bilo slučajeva da su isti vlasnici i do šest firmi doveli do stečaja, ostavili dugove prema državi i zaposlenima, a zatim otvarali nove firme. Novinarka Duška Pejović je samo jedna od bivših zaposlenih u ugašenoj Atlas Televiziji. Ostala je bez plata, a država bez poreza, jer je proglašen stečaj, a vlasnik otvorio novu televiziju. U međuvremenu je opremu prodao drugom preduzeću čiji je takođe vlasnik. To je moguće u Crnoj Gori, kaže novinarka Duška Pejović, predsjednica odbora povjerilaca koja predstavlja 35 oštećenih radnika nekadašnje Atlas televizije:

„Dug prema radnicima za plate iznosi preko 200.000 eura, a Poreskoj upravi se duguje oko 800.000 eura. Doprinosi nisu uplaćivani tri i po godine. Nakon odlaska u stečaj RT Atlas, u okviru Atlasove imperije, počela je da radi nova A1 televizija. Iako je od početka jasno da je RT Atlas najviše dužna državi, niko se nije od državnih organa potrudio da naplati ovaj novac i zaštiti interese države, osim nas radnika koji se i dalje borimo u stečajnom postupku. Sa druge strane stečajna masa, odnosno imovina firme je rasprodata prije stečaja, pa će radnici zbog neaktivnosti države da zaštiti svoje interese i naplati potraživanja ostati na cjedilu. Novoj firmi se omogućava da radi kao da se ništa nije dogodilo. Smatram da u ovom slučaju ne može govoriti o vladavini prava, a nemoć države da zaštiti svoje interese ne može se pravdati bilo kojim razlogom“.

Selektivnost u radu institucija: Mladen Bojanić
Selektivnost u radu institucija: Mladen Bojanić

Komentarišući izvještaj Državne revizorske institucije u kome se konstatuju da je visok poreski dug rezultat neefikasne naplate, ekonomista i nekadašnji opozicioni poslanik Mladen Bojanić kaže da u radu institucija u ovoj oblasti postoji selektivnost, koja ne bi smjela da postoji. Uz to smatra Bojanić da je poreski dug mnogo veći ako se uračunaju kompanije koje su pošle u stečaj nakon što im je država novčano pomogla.

„Od DRI smo dobili informaciju koju smo svi znali. Nije problem u zakonu. Mislim da je uvjek veći problem u primjeni zakona. Imali smo dvije decenije slučajeve da je Vlada i Poreska uprava selektivno primjenjivala zakon. Nekome je moglo biti da ne plaća porez godinama i da se on gomila na više miliona, a kada se objavi stečaj teško da može išta da ostane državi da se naplati. Na drugoj strani imali smo slučajeve da je država pokretala stečajeve za par desetina hiljada eura duga, iz samo njima znanih razloga. Pored ovih 77 miliona eura duga koji se pominju, podsjetio bih da je država izgubila mnogo više od toga, samo u slučaju davanja garancija. Između 2011. i 2015. godine platili smo 180 miliona eura garancija firmama, koje su sve pošle u stečaj, a mi žute banke od njih nismo naplatili, niti ćemo“, kaže Bojanić.

Izvještaj DRI ukazuje i da se stečajni postupci u nekim slučajevima pokreću sa zakašnjenjem, odnosno kada je već izražena prezaduženost privrednog subjekta. Ukazuje se na podložnost stečajnog sistema na zloupotrebe i prevare kroz namjerno izazvan stečaj i lažni stečaj.

Da li su zaključci revizorske institucije zabrinjavajući pitali smo Poresku upravu, iz koje nismo dobili nikakav odgovor. Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Predrag Sekulić kaže da je vrlo kompleksna materija koja treba da se reguliše kako promjenom zakona tako i drugim mehanizmima kako bi se smanjila mogućnost onima koji pokušavaju da izbjegnu obaveze prema državi.

Dosta otvorenih vrata za one koji izbjegavaju plaćanje poreza: Predrag Sekulić
Dosta otvorenih vrata za one koji izbjegavaju plaćanje poreza: Predrag Sekulić

„Još uvjek postoji dosta otvorenih vrata za one koji žele da izbjegavaju obaveze prema državi, dakle govorim o poreskim obveznicima. Tu je i pitanje na koji način djelovati. Ukoliko Poreska uprava bude revnosno obavljala svoj dio posla, da li ćemo doći u situaciju da neke privredne subjekte koji bi možda i mogli da opstanu na tržištu, da ih - uslovno govorim - zatvorimo. Sa druge strane, veliki je broj onih koji zloupotrebljavaju mogućnost i kroz neku svoju ličnu kalkulaciju, kroz otvaranje stečajnog postupka i tome slično, izbjegnu obaveze koje imaju ne samo prema državi, nego i prema dobavljačima i trećim licima. Ovo će pitanje biti pod posebnom pažnjom, ne samo Odbora za budžet i finansije nego i na plenarnim sjednicama. Kada budemo raspravljali o budžetu za narednu godinu i drugim ekonomskim pitanjima, vjerujem da ćemo govoriti i o naplati poreskih dugova“, kaže Predrag Sekulić.

Podaci Poreske uprave govore da je poreski dug, na kraju 2017. godine iznosio oko 445 miliona eura, koji se odnosi na poreze fizičkih lica, dobit, promet nepokretnosti, PDV i koncesije. U taj poreski dug nisu uračunati dugovi državnih organa, jedinice lokalne samouprave i drugih subjekata u ukupnoj vrijednosti od 365 miliona eura. Što ukupno iznosi oko 810 miliona eura poreskog duga u Crnoj Gori.

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG