Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Stajnberg i Moratinos započeli balkansku turneju


Džejms Stajnberg i Miguel Anhel Moratinos
Zamjenik američkog državnog sekretara Džejms Stajnberg i ministar vanjskih poslova Španije Miguel Anhel Moratinos, čija zemlja predsjedava EU u novoj su američko-evropskoj diplomatskoj ofanzivi u BiH.

Oni su razgovarali danas sa visokim predstavnikom u BiH Valentinom Inckom.

Iz OHR-a je saopšteno da je visoki predstavnik u BiH Valentin Incko tokom sastanka rekao da je situacija u BiH uznemirujuća, kao i da oktobarski izbori predstavljaju priliku da se taj trend promijeni. Zvaničnici EU i SAD-a izrazili su nadu da će predizborna kampanja biti usmjerena na stvaranje boljih uslova za život svih građana, kao i na konkretne mjere kojima bi se osiguralo da BiH krene što brže prema EU i NATO-u.

U vezi sa pozivima na mirno razdruživanje, zvaničnici EU i SAD-a su se složili sa visokim predstavnikom da Dejton ne nudi takvu mogućnost. Istovremeno, visoki predstavnik u BiH je rekao da su takve tvrdnje neprihvatljive i da se s njima mora prestati. Incko je rekao i da BiH može postati članica EU i NATO-a jedino kao država i da ne postoji druga opcija.

Zamjenik američkog državnog sekretara i ministar vanjskih poslova Španije susreli su se danas i sa članovima Predsjedništva BiH. Stajnberg i Moratinos u dvodnevnu posjetu BiH stigli su zbog španske inicijative za potpisivanje deklaracije o ustavnim reformama.

O tom dokumentu, koji je ranije dostavljen, zamjenik američkog državnog sekretara i španski ministar vanjskih poslova, sutra će razgovarati sa liderima političkih partija u Bosni i Hercegovini. Predsjednici stranaka tim dokumentom trebali bi se obavezati da će pokrenuti reforme u BiH.

Bh. liderima biće punuđena "Madridska deklaracija", kojom bi se obavezali na ubrzanje reformi i provođenje ustavnih promjena odmah nakon parlamentarnih izbora u oktobru.

„Okvirno deklaracija je dokument na dvije stranice koji daje opredjeljenja potpisnika potencijalnih, a to bi trebali biti lideri političkih stranaka u BiH, da će nakon izbora 2010. godine pristupiti izmjenama Ustava na principima koji su tu definirani, a principi su od toga da smo
Dragan Čović
opredijeljeni ka EU, ka MAP-u, odnosno NATO-u, zaštiti ljudskih prava i sloboda i tako dalje“
, pojašnjava predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragan Čović, koji je o ovoj deklaraciji informisan tokom nedavne posjete Španiji.

Ukoliko bh. lideri pristanu na ponuđenu političku izjavu, "Madridska deklaracija" bila bi potpisana 19. ili 20. aprila u Španiji.

Malo je, međutim, vjerovatno, da će se političari lako složiti da daju bilo kakva obećanja o postizbornim potezima.

U vladajućim strankama kažu kako se ne zna da li iste partije i nakon izbora u oktobru ostati na vlasti, te kako se ne mogu obavezivati u ime onih koji će naredne četiri godine voditi državu.

„To treba dati u ruke novim vlastima kakve god one budu, a ne sada praviti određene vrste pritiska“, kazao je predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik.

Raniji bezuspješni diplomatski pokušaji

Predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić, čija je stranka jedina pristala na prošlogodišnji američko-evropski paket ustavnih promjena za BiH, navodi kako bi u izbornoj godini od novog "političkog natezanja" bilo više štete nego koristi:

„Imamo iste lidere koji su odbili butmirski paket, prije toga prudski proces, prije toga neki aprilski paket. i pod dva, imamo međunarodnu zajednicu koja nema jasan stav kad je u pitanju BiH, šta i kako.”

I opozicija smatra kako su aktuelne vladajuće stranke pokazale nesposobnost da se dogovore o ključnim političkim pitanjima u zemlji.

„Mislim kako vrijeme protiče, a približavamo se izborima, da su šanse za neki nagli zaokret poslije četiri godine međusobnih svađa minimalne”, ocjenjuje lider Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić.

Američke i evropske diplomate bezuspješno su u nekoliko navrata prošle godine pokušale ubijediti političke lidere na dogovor o ustavnim promjenama na nivou BiH, koje su, među ostalim, ključne i za evropske integracije.

Sulejman Tihić tokom butmirskih pregovora u oktobru prošle godine
Takozvani "butmirski pregovori" (održani u bazi Sfora u Butmiru kod Sarajeva) u dva navrata su u oktobru prošle godine završeni odbijanjem ponuđenog evropsko-američkog paketa ustavnih promjena.

Uslijedio je novembarski, takođe bezuspješan, diplomatski pokušaj ubjeđivanja sedam lidera vodećih bh. partija da pristanu na ustavne izmjene koje predviđaju, uz ostalo, uvođenje funkcije predsjednika BiH umjesto sadašnjeg tročlanog Predsjedništva, te jačanje uloge Parlamenta BiH kroz povećanje broja zastupnika u Zastupničkom domu sa 42 na 87.

Predloženo je da Dom naroda zadrži postojeća ovlaštenja i takozvano "entitetsko glasanje", što je, tvrdili su u strankama iz Federacije BiH, bio neprihvatljiv ustupak političkim liderima iz Republike Srpske.

Ponuđeni paket predviđao je, uz ostalo, i veća ovlaštenja za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.

*****
Pročitajte i ovo:
Ponuđen novi prijedlog ustavnih promjena
Dejton - kamen spoticanja svakodnevnom životu
Kozmetičke promjene
SAD prihvataju samo jedinstvenu BiH
Sastanak domaćih lidera (ne)moguća misija
Sastanak u Butmiru završen bez dogovora
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi centralnu informativnu emisiju za BiH i urednica je magazina TV Liberty.

  • 16x9 Image

    Lejla Sarić

    Diplomirani žurnalista. U novinarstvu od 1996, a u sarajevskoj redakciji RSE od 2002. kao novinar za radijski program i TV Liberty, te urednik vijesti. Od 2005. godine je urednik i web master internet stranice Radija Slobodna Evropa, a od 2016. regionalni web urednik za Balkanski servis.

XS
SM
MD
LG