Dostupni linkovi

Srpsko privredno društvo stipendira učenike


Bez ekonomske baze, ali i bez obrazovanih ljudi, nema povratka stanovništva i ekonomske, niti demografske obnove ratom devastiranih dijelova Hrvatske. Srpsko privredno društvo „Privrednik“ prikupilo je sredstva za stipendiranje nadarenih učenika i studenata, a potreba za kvalificiranim mladim ljudima sve je veća.

Dvadesetičetvero uglednika izabrano je u utorak na sjednici Srpskog privrednog društva „Privrednik“ u Patronat – nadzorno tijelo Fonda „Vladimir Matijević“, koji će sa dosad prikupljenih 50.000 eura stipendirati nadarene učenike i studente slabijeg imovnog stanja. Za naš radio govori predsjednik „Privrednika“ Nikola Lunić:
Nikola Lunić, Foto: Enis Zebić


„Ovo je važno u ovome trenutku što su, nakon svih onih dramatičnih događaja tranzicije i ostalog, siromašni od bogatih udaljeni, u nebrizi i ravnodušnosti. Cilj je da ta sredstva usmjerimo na djecu, siromašnu ali nadarenu, i to posebno na onu djecu s područja koja su bila neposredno zahvaćena ratom. Prema onome koliko sada raspolažemo, a iz dana u dan se ta količina sredstava povećava, mi možemo sigurno tvrditi da možemo stipendirati deset studenata, i to sa vrlo pristojnom stipendijom.“


Predviđeno je da stipendije budu u visinu 200 eura mjesečno. Inicijalna sredstva osigurala je Srpska pravoslavna crkva, srpske organizacije i Srbi - poslovni ljudi u Hrvatskoj, ali i Srbi koji su porijeklom iz Hrvatske, a žive i rade u Srbiji. Stipendisti Fonda „Vladimir Matijević“ neće se trebati bojati za radna mjesta – obrazovanih uvijek treba, a i srpska zajednica u Hrvatskoj aktivna je sa vlastitim gospodarskim projektima. Zamjenik predsjednika Srpskog narodnog vijeća (SNV) Saša Milošević kaže za naš radio kako je Centar za razvoj koji djeluje u sklopu Vijeća unazad dvije i po godine u dijelovima Hrvatske koji su u devedesetima bili zahvaćeni ratom osnovao 52 povratničke poljoprivredne zadruge:
Saša Milošević, Foto: Enis Zebić


„U Dalmaciji radimo na dugotrajnim nasadima – recimo vinove loze, smokvi, višanja, dakle tradicionalnih kultura koje su tokom rata i posljeratnog perioda bile zapostavljene. Nedavno smo jednu pršutanu otvorili. U kontinentalnim dijelovima to su šljiva, kesten, dakle, ono primjereno podneblju, klimi, vrsti zemljišta.“


Međutim, ima jedno usko grlo:

„Najveći limit za sada čak nije ni novac. Sredstava ima i stvarno, to je jedna od stvari za koje se Ministarstvo može pohvaliti. Mnogo je novih, povoljnih natječaja. Glavni limit koji mi sada imamo – to su ljudi. Nema dovoljno mladih, nema dovoljno obrazovanih koji bi bili agilni, koji bi pisali te aplikacije, zahtjeve i povukli sredstva.“


Veliku pomoć zagrebačkom „Privredniku“ praktičnim savjetima i prenošenjem iskustava dali su kolege iz Novog Sada. O stipendiranju djece, među kojima ih je bilo mnogo i iz izbjegličke populacije iz Hrvatske, za naš radio govori vladika Porfirije episkop Jegarski, potpredsjednik novosadskog humanitarnog fonda „Privrednik“:
Vladika Porfirije, Foto: Enis Zebić


„Od 1993. godine do danas, otkad je reosnovan ovaj fond u Novom Sadu, mi smo stipendirali otprilike dve hiljade štićenika i pitomaca. Veliki broj među tim mladim ljudima su i izbeglice iz bivših republika bivše Jugoslavije. Naravno, to su deca koja nisu imala dovoljno sredstava za školovanje, a u isto vreme su veoma talentovana. Mnogi od njih danas su intelektualci, veliki stručnjaci u svojim profesijama, čak neki od njih su i profesori univerziteta.“

Zagrebački „Privrednik“ ne odustaje i od formiranja vlastite banke, koja bi pomogla obnovu i revitalizaciji krajeva u kojima je srpska populacija zastupljenija. Predsjednik „Privrednika“ Nikola Lunić:

„Nema kapitala da se tamo pokrene proizvodnja, a uvjeti za ekološku proizvodnju, turizam, poljoprivredu, stočarstvo, su veliki. U tom smislu vidim pojavu Srpske banke – da se pridobije kapital koji bi se eventualno investirao u ta područja i tako, na najbolji način, doprinijeli da se ta područja revitaliziraju i privredno, i demografski. Projekt Srpske banke je u drugoj fazi, znači, uopće se nije stalo, možda zbog ove trenutačne recesije, ekonomske krize da je usporeno, ali cilj je izvjestan. Ja vjerujem da će se taj cilj i ostvariti.“
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG