U Memorijalnom centru Potočari održana je komemoracija, ukop i dženaza za 71 identifikovanu žrtvu 22. godišnjice genocida u Srebrenici.
Riječ je o zločinu u kojem je Vojska Republike Srpske 11. jula 1995. godine ubila 8.372 muškarca – Bošnjaka, među njima i veliki broj dječaka.
"Molimo Te Bože, da tuga bude nada, da osveta bude pravda, da majčina suza bude molitva, da se više nikada i nikome ne ponovi Srebrenica", poručio je, kao i svake godine, u dovi šehidima reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović.
Danas ukopane žrtve genocida će, kako se nadaju njihovi najbliži, konačno naći smiraj. U Potočarima je sa ovom dženazom ukopano 6.575 identifikovanih Bošnjaka iz Srebrenice i osam susjednih opština. Još se traga za oko hiljadu žrtava genocida.
Među 71 žrtvom, najmlađa je 15-godišnji Damir (Kemal) Suljić čiji su posmrtni ostaci pronađeni u bratunačkoj masovnoj grobnici Blječeva, a najstarija Alija (Huso) Salihović, rođen 1923. Njegovi posmrti ostaci su pronađeni u masovnim grobnicama Zeleni Jadar i Pusmulići.
Obilježavanje 22. godišnjice genocida počelo je komemoracijom u Memorijalnom centru Potočari, obraćanjem brojnih zvanica. Njihova ključna poruka je bila da se osuđuje negiranje genocida i da pomirenja nema bez pravde i istine.
Prvi se skupu obratio član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović koji je rekao, pored ostalog, rekao da su "na ovom mjestu i na ovaj dan primjerene samo šutnja i molitva".
"Ali vrijeme u kojem živimo od nas zahtijeva da govorimo, da ponovo podignemo glas i odgovorimo onima koji još nisu razumjeli ili ne žele da razumiju zastrašujuću poruku genocida koji je ovdje počinjen. Šta se ovdje desilo u ljeto '95. godine, dobro je poznato", rekao je Izetbegović.
"Odredi smrti zločinaca Radovana Karadžića i Ratka Mladića, nakon višegodišnje opsade slomili su otpor iscrpljenih branilaca i pogubili hiljade zarobljenih bošnjačkih muškaraca i dječaka, želeći da na ovom prostoru potpuno zatru postojanje jednog naroda. Šta su i kome su skrivili ovdje mučki pobijeni muškarci, dječaci i starci, ljudi koji su branili svoje porodice i gole živote, svi do jednog, ostaće tajna zauvijek skrivena u tamnim ponorima duša zlikovaca koji su to počinili", poručio je Izetbegović.
Odgovora mora biti, ističe Bakir Izetbegović, a oni se nalaze u životu ispunjenom pomirenjem koje je potrebno svima.
"Ono je potrebno kako nikada više u Bosni i Hercegovini ni jedna majka ne bi tražila kosti svoje djece. Pomirenja u BiH ne može biti bez pravde i istine, s čime se suočavamo svaki put kad kažemo Srebrenica. Upućujemo poziv srpskom narodu da prihvati istinu i prestane poricati genocid, što bi bio najvažniji korak za pomirenje. Od borbe za istinu i pravdu nikada nećemo odustati", riječi su član Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića.
Dopremijer Republike Turske Nurman Kurtumluš poručio je da zločin u Srebrenici mora biti podsjećanje cijelom svijetu.
"Na jednom ovakvom komemorativnom skupu, biti s vama 11. jula, naša je ljudska dužnost. Poginulo je i ubijeno 8.372 srca. Njihove kosti ćemo danas ponovo dati zemlji. Ovo je još jednom prilika da sebe preispitamo. Bio sam ovdje prije nekoliko godina, to je bio jedan od najtužnijih dana u mom životu", rekao je Kurtumluš.
On je ukazao da se i danas na sve četiri strane svijeta dešavaju zločini.
"Zašto ne učinimo nešto da to zaustavimo? Jedanaestog jula 1995. ovdje je počinjena drama, pred očima cijelog svijeta u srcu Evrope, u jednoj savremenoj zemlji. Nažalost, zašutili su svi, nisu čuli vapaje ljudi. Nakon priprema koje su trajale mjesecima ovdje se desio genocid. Svijet je to samo posmatrao", istakao je dopremijer Turske.
Nurman Kurtumluš je kazao da je "sada red da svi položimo račune".
"Onaj koji od zločinca ne traži nikakvu odgovornost ne može biti čovjek koji podržava nevine i mlade. Ovo ne smije biti izvor mržnje ali moramo osuditi zločince. Ne može se samo reći da ćemo biti uz nevine, bez da ukazujemo zličince", rekao je Kurtumluš.
Predstavnik Kraljevine Saudijske Arabije Abduhal Humud al Harbi je posebno istakao da Saudijska Arabija podržava stabilan život i mir svih naroda Bosne i Hercegovine.
"Nadamo se širenju srednjeg islamskog puta u borbi protiv terorizma i ekstremizma u svim njegovim oblicima, širenju sigurnosti i stabilnosti za sve narode u svijetu, suživota među religijama, kulturama i civilizacijama, u borbi protiv siromaštva a koji se smatraju glavnim uzrocima, oslanjajući se na riječi uzvišenoga Allaha koji kaže: I tako smo od vas stvorili pravednu zajednicu, da budete svjedoci protiv ostalih ljudi", rekao je Al Harbi.
Specijalni predstavnik Evropske unije u BiH Lars-Gunnar Wigemark istakao je da je dužnost cijele međunarodne zajednice da pamti šta se desilo u Srebrenici.
"EU je upravo uspostavljena da se na evropskom tlu nikada više ne dogode ubijanja i genocid. Ali, prije 22 godine u tome nismo uspjeli i desio se genocid. Danas moramo nastojati da se takav zločin nigdje i nikada ne desi. Riječ Srebrenica nas podsjeća na nevine žrtve a ja želim da u budućnosti iz Srebrenice dolaze uspješne slike privrednog razvoja i mirnog suživota", rekao je Wigemark.
Posljednja počast ubijenima u Srebrenici
[RSE/Fotogalerija]
Šef Misije OSCE u BiH Jonathan Moore je izrazio nadu da će 71 žrtva, koja će biti ukopana, pronaći svoj smiraj uz više od 6.000 već identifikovanih i pokopanih.
"Naša pojedinačna i kolektivna obaveza mora biti i čuvanje sjećanja na svakog od njih pojedinačno, jer zaborav i ravnodušnost su najveći neprijatelji za nadu i budućnost u vremenu dok tražimo pravdu. Govoreći o tragično stradalim žrtvama ne možemo a da ne govorimo o preživjelima", rekao je Moore.
Briga za porodice žrtava genocida i zločina protiv čovječnosti ostaje trajna obaveza svih nas, naveo je šef Misije OSCE u BiH.
"Mi smo svakodnevno prisutni u Srebrenici, 365 dana u godini na raspolaganju smo Srebreničanima i Podrinjcima. Želimo koliko je to god moguće pomoći Srebrenici da zaliječi svoje rane, da se podigne iz pepela, da umije svoje lice i zasja ljepotom koja ju je krasila prije negoli je zadesila njena tragična sudbina - genocid", kazao je Moore.
"Odgovorni za najužasnije zločine protiv čovjeka i humanosti zaslužuju naš najdublji prezir i najoštriju osudu, te im nema mjesta ni uloge u javnom životu", dodao je Jonathan Moore.
Na komemoraciji je govorio i predsjednik Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Carmel Agius.
Rekao je da pred zvanicama stoji ponosno jer "mogu reći da bez Haškog tribunala ovo mjesto ne bi bilo kao što izgleda danas".
"Mnoge žrtve i mnoge masovne grobnice nikada ne bi bile pronađene, genocid nikada ne bi bio dokazan. Kad sam prvi put došao ovdje, bio je užasan prizor, s očajnim glasovima preživjelih koji su tražili pravdu i pravda je došla. Presudama Haškog tribunala je dokazano da su muškarci odvajani i odvedeni da bi bili likvidirani. Veliki broj dječaka i muškaraca koji su nastojali da dođu do Tuzle hvatani su jedan po jedan i ubijani. Hiljade muškaraca i dječaka je ubijeno i bačeno u masovne grobnice, sve dok ih nismo pronašli", riječi su Agiusa.
Carmel Agius je uputio i tri poruke.
"Prva poruka je onima koji misle da će profitirati negiranjem i relativiziranjem genocida, druga poruka je za žrtve i porodice, za preživjele i porodice žrtava i stanovništvo ove zemlje, i treća poruka za lidere ove uvažene zemlje", rekao je Carmel Agius.
"Ja ću krenuti od onih koji genocid negiraju ili relativiziraju. Izvrtanje istorije ili poricanje predstavlja namjeran napad na istinu. Razumijevanje prošlosti je ključno za shvatanje pojedinaca, za njihovo shvatanje društva i postizanje zajedničkih ciljeva. Genocid u Srebrenici ne može se porediti sa bilo kojim drugim zločinom prije njega. Dokumentovan je u cijelom nizu presuda, na više međunarodnih sudova, uključujući i naučno potkrijepljene i najmanje detalje tog zločina. Revizionisti, vi koji negirate, nikada nećete uspjeti u naporima da sakrijete pravu prirodu genocida. Vaša djeca, vaši unuci će jednog dana shvatiti da istina dešavanja na ovim prostorima ne leži na mjestima gdje je izvrtana, gdje je ova istina izvrtana, već tamo gdje je dostupna. Oni će otkriti istinu, pravu istinu, i pitaće se šta ste to još od njih krili", istakao je Agius i dodao:
"Što se tiče žrtava iz jula '95., to je moja druga poruka – meni je žao što oni koji negiraju i relativiziraju i dalje slamaju srca preživjelih. Istorija, vrijeme i međunarodna zajednica su na vašoj strani. Zakopajte mržnju koja vas povremeno obuzima i dajte dopirnos miru i budućnosti. I treća poruka za domaće lidere – pred vama je mnogo problema u vođenju zemlje i mnogo vapaja za istinom. Teško je postići ravnotežu kad su sjećanja tako svježa. Osiguravanjem pravde to se može postići. Bez pravde nema mira, bez pravde nema budućnosti za BiH. Vi morate osigurati prosperitet svojim narodima i BiH."
Predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 22. godišnjice genocida u Srebrenici Ćamil Duraković je naglasio da je "zločin genocida nad Bošnjacima u Srebrenici pravno i historijski utvrđena činjenica".
"Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) izrekao je niz presuda za genocid i ratne zločine ovdje u Srebrenici u julu 1995. U novembru 2018. očekujemo presudu haškom optuženom Ratku Mladiću, a potom i Radovanu Karadžiću", rekao je Duraković.
Žrtvu u zločin u Srebrenici, prema riječima Durakovića, ne odvajano od ubijanja Bošnjačkog naroda, nevinih građana BiH od Prijedora do Trebinja, od Ahmića, Stoca do Bijeljine.
"Mi danas u Srebrenici opominjemo i sjećamo se žrtava logora Keraterm, Omarska, Trnopolja, Gabela, Heliodroma i Dretelja. Sjećamo se opsade Sarajeva, ubijenih na Korićanskim stijenama, ubijene mladeži na Tuzlanskoj kapiji, silovanih žena Foče i Višegrada. Potočari i put preko šume su samo tačke u vremenu i prostoru, gdje je zločinačka namjera doživjela svoju punu provedbu i vrhunac, gdje je logistički i operativno nedvosmisleno potvrdila da je paradržavni sistem Republike Srpske zločin genocida počinio planski i smišljeno kao dio ratne strategije", kazao je predsjednik Organizacionog odbora.
Danas, svi se mi svojim snagama borimo protiv završne faze genocida, a to je negiranje – ponovio je Ćamil Duraković.
"Negiranje stravičnog zločina tolikih razmjera, koji se desio u Srebrenici, također zahtjeva organiziran pristup. Želim poručiti, da mi nećemo posustati. Genocid nećemo nikada zaboraviti. U Istočnoj Bosni se opet rađaju djeca. Nova generacija povratnika, oni koji ovog jula beru maline, kupe svoja sijena, polažu ispite na fakultetima, pokreću svoje poslove. Oni su dokaz da od naše zemlje ne odustajemo, jer ako odustanemo od povratka, od naših domova, onda odustajemo i od naše domovine i gazimo žrtvu onih koje danas ukopavamo", naveo je Duraković.
"Pozivam Srbe koji znaju gdje su masovne grobnice da to jave Institutu za traženje nestalih BiH, da bi nakon 22 godine porodice mogle ukopati svoje voljene, na dostojanstven način", dodao je Ćamil Duraković.
Povodom 22. godišnjice genocida upućene su brojne poruke međunarodnih zvaničnika.
Visoka predstavnica EU i potpredsjednice Evropske komisije Federica Mogherini i komesar Johannes Hahn povodom komemoracije godišnjice genocida u Srebrenici, dali su zajedničku izjavu.
"Dok obilježavamo 22. godišnjicu genocida počinjenog u Srebrenici, naša srca i naše misli su sa žrtvama i njihovim preživjelim porodicama i prijateljima. Danas, odajemo počast žrtvama. Vrijednosti koje su tako žestoko prekršene prije 22 godine – poput poštivanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokratije, jednakosti – sada su u središtu našeg odnosa sa Bosnom i Hercegovinom i njenim građanima, na putu ka EU integracijama", istaknuto je u izjavi.
Navodi se i da će se već sutra lideri regiona sastati u Trstu i razgovarati o tome kako region može napredovati na zajedničkim inicijativama.
"Proces pristupanja EU je tu da pruži podršku cijelom regionu ka pomirenju, pravdi i saradnji", naveli su u zajedničkoj izjavi Mogherini i Hahn.
Britanski ministar vanjskih poslova Boris Johnson je povodom obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici poručio da "trebamo zastati i prisjetiti se onih koji su izgubili živote u Srebrenici, i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, i razmisliti o posljedicama mržnje i fanatizma".
"Trebamo gledati i u budućnost, ka zadatku izgradnje bolje budućnosti za Bosnu i Hercegovinu. Iz tog razloga, Ujedinjeno Kraljevstvo podržava neophodne reforme kojima je cilj da pomognu otvaranju novih radnih mjesta i borbi protiv kriminala i korupcije", poručio je Johnson.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Guterres je uoči 22. godišnjice genocida u Srebrenici pozvao sve da iskreno pogledaju prošlost i osiguraju da zločini koji su počinjeni nikada ne budu ponovljeni.
"Međunarodna zajednica i UN prihvatili su svoj dio odgovornosti za tragediju koja se dogodila u Srebrenici i naporno su radili kako bi naučili lekcije iz svojih propusta", rekao je Guterres.
Prvi čovjek UN-a je istakao kako za izgradnju bolje i zajedničke budućnosti različite zajednice u BiH moraju prepoznati tragedije prošlosti.
Godišnjica genocida u Srebrenici, bila je udarna vijest u brojnim svetskim medijima. Većina od njih podsjeća da je prije samo nekoliko dana Holandija, čiji su vojnici u sastavu UN trebali čuvati zaštićenu zonu, proglašena djelomično krivom te da je, faktički, pomogla Vojsci Republike Srpske u provođenju genocida.
Uz to, naglašavaju da je zločin u Srebrenici proglašen genocidom u presudama Tribunala i stavovima Ujedinjenih naroda, ali da je rezoluciju o genocidu u Vijeću sigurnosti prošle godine zaustavila Rusija.
Potočari: 71 žrtva genocida čeka na ukop
[RSE/Fotogalerija]
U Potočare je dan ranije pristiglo više od 5.000 hiljada učesnika "Marša mira" koji su tri dana pješačili trasom dužom od 100 kilometara kojom su se 1995. godine probijali Srebreničani nadajući se prelasku na slobodnu teritoriju.
Među učesnicima "Marša mira" su i nekadašnji stanovnici Žepe, druge zaštićene zone UN-a tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Ova ruta iz Žepe za Srebrenicu je funkcionisala za vrijeme rata između opsjednutih enklava kao "put hrane".
Nakon 227 pretrčanih kilometara, iz Vukovara u Potočare su stigli i ultramaratonci Duško Štrbac, Elvir Rakipović, Dražen Čučić, Goran Draksler i Zmago Horvat.
Na komemoraciji je učestvovalo i više od 400 učesnika Internacionalnog moto maratona "Srebrenica 2017." koji su krenuli u ponedjeljak iz Sarajeva prema Srebrenici. Među učesnicima maratona bili su motociklisti iz BiH, Hrvatske, Slovenije, Austrije, Njemačke, Italije, Švedske, Libije, Švicarske i Turske.
U ponedjeljak je održana i komemorativna sjednica Skupštine opštine Srebrenica kojom je odata počast svim bošnjačkim i srpskim žrtvama stradalim tokom rata. Komemoraciji nisu prisustvovali predstavnici Udruženja majki Srebrenice.
Načelnik Opštine Srebrenica Mladen Grujičić poručio je da je namjera skupa da se pošalje poruka saosjećanja i izgradnje međusobnog povjerenja.
Grujičić je ponovio da neće prisustvovati dženazi, ali je najavio da će posjetiti Memorijalni centar u Potočarima tokom ove godine.
Predsjednica udruženja "Žene Srebrenice" Hajra Ćatić izjavila je da majke nisu prisustvovale komemorativnoj sjednici, jer "neće da slušaju onog ko negira genocid".
Genocid u Srebrenici događao se između 13. i 19. jula 1995. godine, kada je ubijeno 8.372 bošnjačkih muškaraca s područja enklave Srebrenice.
Srebreničku enklavu je 1993. godine Vijeće sigurnosti UN-a proglasilo zaštićenom zonom, a Vojska Republike Srpske zauzela je 11. jula 1995. godine.
U januaru 2007. godine Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije okarakterisao je djelovanje srpskih snaga u Srebrenici kao genocid.
Evropski parlament je u januaru 2009. godine proglasio 11. juli Danom sjećanja na genocid u Srebrenici.
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije je za zločine u Srebrenici optužio ukupno 21 osobu.
Prvi osuđeni za zločin u Srebrenici koji je priznao kazneno djelo ubistva je plaćenik 10. diverzantskog odreda Dražen Erdemović, koji je osuđen u novembru 1996. na pet godina zatvora. Nakon tri i po godine zatvora, Erdemović je oslobođen.
Nekadašnji general Drinskog korpusa Radislav Krstić je 2001. godine osuđen za genocid i dobio je 46 godina zatvora, koja je nakon podignute žalbe 2004. godine smanjena na 35 godina.
Pukovnik Vidoje Blagojević je u januaru 2005. godine proglašen krivim za ratne zločine u Srebrenici i osuđen na zatvorsku kaznu od 18 godina, koja je nakon podignute žalbe smanjena na 15 godina.
Pet godina kasnije, 10. juna 2010. godine, Tribunal je donio presude sedmorici vojnih i policijskih dužnosnika za genocid u Srebrenici i Žepi, u najvećem suđenju te ustanove to tada.
Vujadin Popović, obavještajni potpukovnik Drinskog korpusa Armije Republike Srpske, i Ljubiša Beara, pukovnik iste vojske, proglašeni su krivim za genocid, istrebljenje, progon i ubistva i osuđeni na doživotne kazne u zatvoru.
Drago Nikolić, šef sigurnosti Zvorničke brigade, proglašen je krivim za učešće i pomaganje u genocidu, te je osuđen na 35 godina zatvora.
Ljubomir Borovčanin osuđen je za pomaganje i učestvovanje u istrebljenju, ubistvu, progonu i prisilnu deportaciju i osuđen je na kaznu od 17 godina.
Vinko Pandurević dobio je 13, Radivoje Miletić 19, a Milan Gvero pet godina zatvorske kazne.
Zdravko Tolimir, pomoćnik komandanta za obavještajno- sigurnosne poslove Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini, optužen je u sedam tačaka za genocid, udruživanje radi počinjenja genocida, istrebljenje, ubistva, progon, deportacije i prisilno premještanje bošnjačkog stanovništva Srebrenice. Godine 2012. proglašen je krivim po šest od sedam tačaka optužnice i osuđen na doživotni zatvor.
Za genocid u Srebrenici je krivim proglašen i Radovan Karadžić, prvi predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant vojnih snaga RS-a. Haški tribunal osudio ga je na jedinstvenu kaznu od 40 godina zatvora.
Za genocid i druge zločine u Bosni i Hercegovini optužen je i Ratko Mladić, nekadašnji komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske.
Planirano je da se presuda objavi u novembru ove godine.
Facebook Forum