Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odbacio je optužbe da su navodi o osujećenoj diverziji ruskog gasovoda u Srbiji imali veze sa izborima u Mađarskoj.
On tvrdi da vlasti Srbije imaju određene tragove, ali da neće izvlačiti zaključke dok ne budu potpuno sigurni ko iza toga stoji i dok ne prođu izbori u Mađarskoj.
Vlasti Srbije saopštile su 5. aprila da je sprečen pokušaj diverzije na gasovodu kojim se ruski gas doprema u Mađarsku.
Vest da je pronađen eksploziv blizu gasovoda nedaleko od mađarske granice, objavljena je sedam dana uoči parlamentarnih izbora u Mađarskoj na kojima je neizvesno da li će premijer Viktor Orban uspeti da sačuva vlast.
Vučić je na konferenciji za medije rekao da su sa "pojedinih regionalnih telefona upućivani pozivi nekim ambasadama u Srbiji".
"I sad mi vama da kažemo koje su to ambasade, vi biste razne teorije zavere izvlačili", dodao je.
Naveo je i da je lice koje je trebalo da izvrši diverziju imalo vojni čin u armiji svoje zemlje odakle je prebeglo, između ostalog, i na teritoriju Srbije.
Predsednik Srbije je izjavio da je mađarski premijer Viktor Orban "veliki lider, izuzetno zaslužan za najbolje odnose Srba i Mađara".
"Da li bih voleo da on pobedi, nikada to nisam krio. Nikada nisam krio da bih voleo da pobedi. Da li bih zloupotrebio vojsku da se meša u mađarske izbore, ne bih nikada ni u srpske, kamoli u mađarske", poručio je.
Koje su sumnje iznete?
Mađarski istraživački novinari pišu da se nedeljama pre objave o sprečenoj sabotaži, imali saznanja da se priprema "operacija pod lažnom zastavom" uz pomoć Srbije i Rusije.
"Srbija. Srbi ili Rusi će izvršiti 'napad' na mađarske interese u naredne tri nedelje. Toliko do sada znamo. Orbanov cilj je da uvede vanredno stanje."
Tu poruku je 25. februara od izvora dobio istraživački novinar Balaš Kaufman.
Istraživački novinari su takođe krajem marta pozivajući se na izvore pisali da su osobe koje je navodno poslao Kremlj da utiču na izbornu kampanju u Mađarskoj stigle u Budimpeštu nekoliko nedelja ranije.
Mađarski novinar Sabolč Panji, koji istražuje ruski uticaj, objavio je da je ruski predsednik Vladimir Putin angažovao grupu "političkih tehnologa" sa zadatkom da utiču na izborni proces i pomognu Orbanu.
Prema tim navodima operaciju koordinira blizak Putinov saradnik i prvi zamenik šefa administracije ruskog predsednika Sergej Kirijenko.
Kirijenko je ranije bio povezan sa operacijama za koje se sumnja da su uključivale mešanje u izbore u Moldaviji.
Nema navoda da je ta grupa povezana sa događajem u Srbiji.
Mađarske vlasti se nisu oglašavale, a Ambasada Rusije u Budimpešti, oštro je demantovala navode o aktivnostima Putinovih ljudi u Budimpešti.
Na drugoj strani, lider opozicije u Mađarskoj Peter Mađar izjavio je da su on i njegova stranka Tisa nedeljama dobijali upozorenja iz više izvora da Orban, uz pomoć Srbije i Rusije, možda planira da odloži ili otkaže izbore.
"Mnogi ljudi su sugerisali da bi nešto moglo kao slučajno da se dogodi u Srbiji, moguće u vezi sa gasovodom, oko Uskrsa. I sada se desilo", napisao je 5. aprila Mađar na mreži Iks.
Rusko mešanje u izbore u Moldaviji
Vlasti Moldavije su u dva navrata iznele tvrdnje da se u zemljama Zapadnog Balkana organizuju obuke za izazivanje nereda u organizaciji Rusije.
Paravojni kamp uz reku Drinu na zapadu Srbije otkriven je u septembru 2025.
Sumnja se da je njemu organizovana borbeno-taktička obuka za pružanje fizičkog otpora policiji Moldavije u slučaju nereda tokom izbornog dana 28. septembra 2025.
Vlasti u Srbiji su, prema rečima predsednika Aleksandra Vučića, ustanovili da su u kampu bila tri državljanina Rusije.
Međutim, on nije doveo rusku obaveštajnu službu u vezu sa kampom. Rusija se zvanično ne pominje u saopštenjima srpske policije i tužilaštva.
U okviru istrage u Moldaviji je privedeno više od 70 ljudi, a za većinu se sumnja da su obučavani u Srbiji.
Terete se za pripremu masovnih nereda i destabilizacije Moldavije uoči parlamentarnih izbora 28. septembra na kojima je proevropska vladajuća partija ubedljivo pobedila prorusku koaliciju.
Dok je Rusija negirala mešanje u izborni proces Moldavije, sud u Moldaviji je zbog organizovanja obuke 2024. u Bosni i Hercegovini i Srbiji osudio tri osobe.
I uoči parlamentarnih izbora i referenduma u oktobru 2024, zvanični Kišinjev objavio je da su na lokacijama u Srbiji i BiH organizovane obuke koje su vodile osobe povezane sa ruskim plaćeničkim oružanim grupama Ferma i Vagner.
Ruske službe vrbovale građane Srbije
Presudama srpskog suda, u koje je RSE imao uvid, utvrđeno je da je grupa iz Srbije po nalogu ruske obaveštajne službe izazivala nerede u Francuskoj i Nemačkoj.
Državljani Srbije učestvovali su u nizu rasističkih akcija u Parizu i Berlinu u proleće i leto 2025.
Viši sud u Smederevu, u severoistočnoj Srbiji, osudio je trojicu državljana Srbije za špijunažu i rasnu diskriminaciju.
U presudama se navodi da su akcije grupe bile usmerene na jevrejsku i muslimansku versku zajednicu, kako bi se pojačale tenzije u Nemačkoj i Francuskoj.
Naloge, instrukcije i novac za akcije, grupi su davale "strukture obaveštajne službe Ruske Federacije".
Evropski parlament je još u izveštaju iz 2023. ocenio da Rusija koristi uticaj u Srbiji pokušavajući da destabilizuje i meša se u pitanja susednih suverenih država.
Pre toga je američki Stejt department 2019. okarakterisao Srbiju, koja je kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, kao državu sa "najpropustljivijim okruženjem" za ruski uticaj na Zapadnom Balkanu.