Dostupni linkovi

Srbija između rudara i Zelene agende EU


Gotovo sedamdeset odsto (68,8 odsto) struje koja se proizvede u Srbiji dolazi od uglja, odnosno iz termoelektrana na ugalj, pokazuju podaci Agencije za energetiku Srbije. Termoelektrana Kolubara, na oko 60 kilometara od Beograda
Gotovo sedamdeset odsto (68,8 odsto) struje koja se proizvede u Srbiji dolazi od uglja, odnosno iz termoelektrana na ugalj, pokazuju podaci Agencije za energetiku Srbije. Termoelektrana Kolubara, na oko 60 kilometara od Beograda

Dok su se vlasti Srbije obavezale da će izbaciti ugalj iz upotrebe, predsednik Aleksandar Vučić poručuje da se Srbija ne odriče svog uglja.

„Moja poruka za vas je sledeća…()…da znate da Srbija neće da beži od svojih kapaciteta uglja, od svojih termo kapaciteta i da neće da ih se odriče“, rekao je Vučić na Dan rudara.

Vučić je na prijemu u Predsedništvu rudarima 6. avgusta obećao da im je posao siguran „i za deset, i za dvadeset i za trideset godina“.

Upravo do te 2050. godine Srbija se obavezala da će u potpunosti izbaciti ugalj iz upotrebe, potpisom koji je u novembru 2020. u Sofiji u Bugarskoj, u ime Vlade Srbije, na Deklaraciju o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan stavila premijerka Ana Brnabić.

Vlast u Srbiji tako se našla između čuvanja radnih mesta i obaveza koje joj stoje na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji (EU).

Kolika je zavisnost Srbije od uglja?

Gotovo sedamdeset odsto (68,8 odsto) struje koja se proizvede u Srbiji dolazi od uglja, odnosno iz termoelektrana na ugalj. Na to ukazuju podaci iz Godišnjeg izveštaja Agencije za energetiku Srbije (AERS) za 2020. godinu.

U toj godini, proizvodnja struje dobijene od uglja povećana je za oko pet odsto u odnosu na prethodnu, navodi se u izveštaju agencije, kao regulatornog tela Srbije u oblasti energetike.

Dominantna vrsta uglja koja se u Srbiji koristi je niskokalorični lignit, koji se smatra ugljem najnižeg kvaliteta.

Najveći proizvođač lignita, kako sami navode na zvaničnoj stranici, jeste javno preduzeće „Elektroprivreda Srbije“ (EPS). To javno preduzeće zaduženo je za osam termoelektrana, u okviru kojih radi 25 blokova.

U izveštaju Agencije za energetiku navodi se da upravo lignit obezbeđuje „energetsku nezavisnost“ zemlje i proizvodnju električne energije uz „relativno niže i stabilne troškove.“

Srbija, osim što lignit proizvodi, isti uvozi i izvozi.

Srpske termoelektrane najveći zagađivač u Evropi

Prema izveštaju mreže nevladinih organizacija sa sedištem u Pragu "Bankwatch" iz 2021. godine, ukupne emisije sumpor-dioksida iz termoelektrana na ugalj u Srbiji su u 2019. bile 5,6 puta više nego što je dozvoljeno u Nacionalnom planu za smanjenje emisija zagađujućih materija iz velikih postrojenja za sagorevanje.

Najveći zagađivač je termoelektrana „Kostolac B“ u istočnoj Srbiji, a na drugom mestu je „Nikola Tesla“ B1 i B2, nadomak Beograda.

Ove termoelektrane su u prošloj godini emitovale više od 300 hiljada tona sumpor-dioksida, dok je Nacionalnim planom za smanjenje emisija, čija je primena obaveza Srbije prema Energetskoj zajednici (regulatornom telu EU u oblasti energetike) dozvoljeno najviše 55 hiljada tona.

I Kostolac i Nikola Tesla su u vlasništvu EPS-a.

Kostolac i Nikola Tesla su u 2019. godini emitovale više sumpor-dioksida nego sve francuske, bugarske, poljske i češke zajedno, naveli su ranije za RSE u nevladinom Regulatornom institutu za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) iz Srbije.

Ujedno, pred Sekretarijatom Energetske zajednice (EZ) u toku je postupak protiv Srbije zbog nepoštovanja Direktive o velikim ložištima, kako je za RSE ranije saopšteno iz ovog regulatornog tela sa sedištem u Beču.

Postupak je pokrenut još u januaru 2020. jer Srbija, kao članica EZ, nije poštovala Direktivu o smanjenju emisije zagađujućih materija iz termoelektrana na ugalj.

Obaveze Srbije iz Deklaracije o zelenoj agendi

Premijerka Srbije Ana Brnabić je u novembru 2020. u ime Srbije potpisala Deklaraciju o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan na samitu u Sofiji. Deklaracija predviđa da zemlje kandidati za članstvo u Evropskoj uniji, kao i članice te zajednice, do 2050. godine smanje korišćenje fosilnih goriva i emisiju štetnih gasova (dekarbonizacija).

“Ugovorne strane obavezale su se da će zajedno sa Evropskom unijom raditi na tome da Evropa bude klimatski neutralna do 2050”, navodi se u Sofijskoj deklaraciji.

Evropski zeleni plan, koji obuhvata i Zelenu agendu, skup je mera stroge klimatske politike i reforme energetskog i transportnog sektora, posebno kroz uvođenje obnovljivih izvora energije i smanjivanje i postepeno ukidanje proizvodnje na ugalj.

Srbija se potpisivanjem deklaracije u Sofiji obavezala i da će povećati udeo energije iz obnovljivih izvora, kao i da će obezbediti neophodne uslove za investicije u tu oblast.

Takođe, obavezala se da će uložiti da smanji i postepeno ukine subvencije za ugalj, „uz striktno poštovanje pravila o državnoj pomoći“.

Međutim, prema rečima predsednika Srbije, rast rudarstva tek predstoji.

„Rudarstvo je privredna grana u Srbiji koja će tek da raste, a ne da bude ugašeno kako bi to mnogi spolja želeli. Važna je energetska bezbednost i Srbija neće da prati svetske modne trendove u toj oblasti. Pratićemo potrebe Srbije“, rekao je Aleksandar Vučić 6. avgusta u Predsedništvu Srbije u Beogradu na prijemu povodom Dana rudara.

Vučić je precizirao da bi rudarstvo u Srbiji, od sadašnjih 1,9 odsto ukupnog bruto domaćeg proizvoda, u narednim godinama trebalo da čini 3,5 do četiri odsto.

Da se u Srbiji ne radi na zatvaranju termoelektrana, izjavila je krajem maja ove godine i Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike Srbije, nakon što su radnici termoelektrana Kolubara, Kostolac i Nikola Tesla protestovali zbog bojazni da će ostati bez posla u slučaju zatvaranja termoelektrana.

Protest je usledio nakon što resorno ministarstvo energetike nije dalo odobrenje za izgradnju termoelektrane „Kolubara B“, za koju je preliminarni sporazum Srbija potpisala sa kineskom kompanijom Power China.

Radnici su tada zatražili ostavku resorne ministarke. Mihajlović je pak najavila da formiranje saveta koji će praviti plan za termokapacitete.

Šta je Srbija do sada uradila?

Srbija je krajem januara 2020. usvojila Nacionalni plan za smanjenje emisije (NERP) kojim se obavezala da svake godine smanjuje emisije zagađujućih materija iz termoelektrana.

"Primena NERP-a ima za cilj da se do 31. decembra 2027. godine emisije usaglase sa graničnim vrednostima definisanim Direktivom (Evropske unije)", navodi se u ovom dokumentu.

Iako je plan, koji predviđa blaže kriterijume od onih koje primenjuju evropske države, trebalo da bude donet još 2018. godine, Srbija ga je usvojila dve nedelje nakon što je Sekretarijat EZ protiv nje pokrenuo postupak.

NERP obuhvata 12 postrojenja za sagorevanje, od kojih je devet u vlasništvu državnog EPS-a, dok tri pripada Naftnoj industriji Srbije, u većinskom vlasništvu ruske državne kompanije Gasprom Njeft.

Sekretarijat EZ je u januaru prošle godine saopštio da devet termoelektrana u Srbiji nije uskladilo svoje emisije sa Direktivom i da su obuhvaćene postupkom.

Poslanici Skupštine Srbije u aprilu 2021. usvojili su set od četiri zakona iz oblasti energetike, među kojima i Zakon o korišćenju obnovljivih izvora energije.

Taj zakon bi trebalo da omogući nove investicije u obnovljive izvore energije i povećanje učešće obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji energije.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG