Finalizacija dogovora o izlasku ruskog vlasništva iz Naftne industrije Srbije (NIS) ili još jedan produžetak pregovora.
Obe licence, za rad kompanije, koja je pod američkim sankcijama zbog ruskog vlasništva, i za pregovore o promeni vlasništva ističu 16. juna.
Srbija kao manjinski akcionar i mađarski MOL zatvorili su otvorena pitanja, ali se čeka da MOL i ruski Gaspromnjeft završe "transakcionu dokumentaciju".
Dan uoči isteka roka predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da dogovor "nije blizu kraja" jer konačnu saglasnost mora da da i Rusija.
Ruski vlasnici imaju 56,15 odsto vlasništva u NIS-u, od čega 44,85 pripada državnom Gaspromnjeftu.
Američki OFAC poslednju licencu za pregovore produžio je za 10 umesto traženih 30 dana.
Američka administracija je od oktobra više puta produžavala licence za rad NIS-a i pregovore o promeni vlasništva.
Ovog puta obe licence ističu istog datuma.
RSE navodi ključne momente i poruke tokom višemesečnih pregovora.
Šta nije poznato o dogovoru Srbije i MOL-a?
Ukoliko se postigne dogovor o prodaji ruskog udela, Vlada Srbije će prema dogovoru sa MOL-om kupiti dodatnih pet odsto akcija.
Sada država Srbija ima 29,9 odsto.
U Beogradu kažu i da će srpska strana imati "veća ovlašćenja nego do sada" u donošenju ili blokiranju eventualno nepovoljnih odluka za Srbiju.
Kao i da je dogovoreno da Rafinerija u Pančevu nastavi da radi sa najmanje istim prosečnim godišnjim kapacitetima kao i pre uvođenja američkih sankcija.
Međutim, nije poznato od koga će Srbija kupiti dodatnih 5 odsto, da li od MOL-a kao budućeg većinskog vlasnika NIS-a ili od malih akcionara.
Takođe ni šta će konkretno tih 5 odsto omogućiti Srbiji što već do sada nije imala.
Srbija, kao manjinski vlasnik, prema ugovoru o prodaji NIS-a Gaspromu, i sada ima pravo glasa o izmenama u statusu i raspolaganju imovinom.
To pravo postoji dok Srbija poseduje najmanje 10 odsto akcija u akcijskom kapitalu NIS-a.
Nije saopšteno ni da li je dogovor o nastavku rada Rafinerije u Pančevu vremenski oročen.
Na ta pitanja nisu odgovorili ni Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije, ni mađarski MOL.
Američka administracija je uvela sankcije NIS-u u oktobru, u pokušaju da Rusiji onemogući dotok sredstava od energetike za rat u Ukrajini.
Sredinom januara MOL i Gaspromnjeft potpisali su glavne odredbe okvirnog sporazuma, uz mogućnost uključivanja kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata kao manjinskog partnera.
Taj sporazum definiše ključne uslove ugovora o kupoprodaji i podnošenje zahteva za regulatorna odobrenja.
Tada je bilo saopšteno da dve strane nameravaju da potpišu ugovor o kupoprodaji do 31. marta.
I kada se potpiše taj ugovor, prodaju treba da odobri OFAC.
Šta je sa ADNOC-om?
Naftna kompanija ADNOC iz Ujedinjenih Arapskih Emirata pominjala se jedno vreme u igri za preuzimanje ruskog udela, najpre samostalno a kasnije u saradnji sa MOL-om.
Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović je početkom februara u Abu Dabiju razgovarala sa čelnicima kompanije i o NIS-u.
Tada je izjavila da se radi na tome da zajednička kompanija ADNOC-a i MOL-a bude većinski vlasnik u NIS-u.
Nije navedeno koji bi udeo imao ADNOC, osim što je ministarka navela da je reč o značajnom učešću.
Međutim, ta kompanija je ubrzo prestala da se pominje.
ADNOC nije odgovorio na upit RSE da li su i dalje zainteresovani za ulazak u NIS, niti šta bi bili razlozi eventualnog odustajanja.
Na to pitanje nisu odgovorili ni MOL ni Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije.
Šture informacije sa ruske strane
Ruska strana osim potvrđivanja pregovora sa MOL-om nije davala mnogo detalja.
Gaspromnjeft nije odgovarao na upite RSE o toku pregovora niti da li ima tačaka sporenja sa MOL-om.
Dok je ruski šef diplomatije Sergej Lavrov početkom januara ocenio da je dogovor o prodaji obostrano koristan.
"Sporazum ne bi bio postignut da je bio nepovoljan za rusku stranu, uključujući i Gasprom", rekao je Lavrov nakon preliminarnog dogovora MOL-a i Gaspromnjefta.
Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović srela se nedavno sa čelnicima Gaspromnjefta u Sankt Peterburgu.
Tada je poručila da su i ruska i mađarska strana posvećene usaglašavanju preostalih pitanja.
Predsednik i generalni direktor MOL grupe Žolt Hernadi (Zslot) je još krajem maja rekao da su "složeni pregovori" ušli u završnu fazu.
"Optimistični smo, međutim, određeni uslovi tek treba da budu finalizovani u narednim nedeljama", rekao je on.
Nije navođeno koja se pitanja i dalje usaglašavaju.
Sa čim se NIS suočavao?
Posle godina profitabilnog poslovanja, NIS je u 2025. zabeležio gubitke.
Prema finansijskim izveštajima kompanije, matično preduzeće NIS poslovalo je u 2025. sa neto gubitkom od oko 104 miliona evra.
Dok je NIS grupa, koja osim matičnog preduzeća obuhvata i druga zavisna preduzeća u zemlji i inostranstvu, imala manji gubitak, od blizu 48 miliona evra.
Među zavisnim preduzećima su Petrohemija Pančevo i kompanije preko kojih NIS posluje u Bosni i Hercegovini, Rumuniji i Bugarskoj.
Kompanija je navela da su na rezultate uticale kompleksne okolnosti, pre svega rad pod američkim sankcijama, ali i niže cene nafte.
Usled nedostatka sirove nafte zbog američkih sankcija, NIS-ova Rafinerija u Pančevu je krajem 2025. i početkom 2026. skoro dva meseca nije radila.
Tada američka administracija nije odobrila produženje licence za rad NIS-u, već samo za pregovore sa MOL-om o promeni vlasništva.
Krajem januara produžena je i licenca za rad, pa su NIS i Rafinerija nastavili sa radom.
Srbija ne želi nacionalizaciju
Vlasti u Srbiji su u više navrata poručivale da neće nacionalizovati NIS niti "otimati" tuđu imovinu.
Ali i da NIS mora da funkcioniše.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je da će, ukoliko funkcionisanje NIS-a ne bude moguće zbog američkih sankcija, Srbija platiti "onako kako pristojnim i normalnim državama priliči".
Poručivao je i da će Srbija "sve uraditi da ruski vlasnici kapitala u NIS-u budu zadovoljni".
Takođe je Skupština Srbije početkom decembra usvajajući državni budžet za 2026. usvojila i amandman kojim je oko 1,4 milijarde evra opredeljeno za obezbeđivanje "energetske sigurnosti i stabilnosti zemlje".
Najavljujući ranije taj amandman, predsednica parlamenta Ana Brnabić rekla je da će se time predvideti okolnosti u kojima bi Srbija morala da preuzme NIS.
Iako je sredinom marta rekao da ga boli što Rusi nisu ni u jednom trenutku ponudili Srbiji da kupi NIS, Srbija se nije pozvala na pravo preče kupovine.
Ugovor o prodaji i kupovini akcija NIS-a između Srbije i Gasproma propisuje da ni jedna od strana neće prodati ili preneti vlasništvo trećem licu osim ako prethodno ne ponudi drugoj strani kupovinu.
Ugovor predviđa i da, osim ako nije drugačije precizirano, bilo koja prava i obaveze ne mogu biti preneseni bez prethodne pisane saglasnosti druge strane.
Srbija nije imala ni primedbe o ulasku mađarskog MOL-a u pregovore o kupovini ruskog udela.
Pregovori sa MOL-om počeli su u vreme dok je na vlasti u Mađarskoj bio premijer Viktor Orban, koji je održavao bliske veze i sa Vučićem i sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.
Orbanova vlada je pružala diplomatsku podršku MOL-u za kupovinu ruskog udela u NIS-u.
Nova vlada Petera Mađara nije preduzimala korake u vezi sa ulaskom MOL-a u NIS, osim što je Mađar svojevremeno najavio da će preispitati sve ugovore u vezi sa ruskim energetskim sektorom.
Od januara 2025. kada je NIS stavljen na listu sankcionisanih kompanija, SAD su njihovu primenu odlagale osam puta, poslednji put do 8. oktobra.
Za to vreme Srbija i ruski partneri nisu našli rešenje za izlazak ruskog vlasništva iz NIS-a.
Pregovori sa MOL-om počeli su nakon stupanja sankcija na snagu.
U međuvremenu je došlo do sukoba na Bliskom istoku, koji su počeli krajem februara, što je dovelo do krize na svetskom tržištu nafte i naftnih derivata.