Spoljnotrgovinski robni deficit Bosne i Hercegovine u prvih devet mjeseci ove godine iznosio je tri milijarde evra (5,96 milijardi KM). Izvoz je bio manji a uvoz veći za dva posto u odnosu na isti period prošle godine.
Stručnjaci smatraju da su glavni razlozi povećanja spoljnotrgovinskog deficita manja privredna aktivnosti, loša politička situacija u zemlji ali i loš odnos građana prema domaćim proizvodima.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH u devet mjeseci ove godine BiH je izvezla roba u vrijednosti 4,44 milijarde evra (8,663 milijardi KM, što je manje za dva posto nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz iznosio 7,5 milijardi evra (14,623 milijarde KM), što je više za 1,9 posto u odnosu na devet mjeseci lani. Ovo je rezultiralo spoljnotrgovinskim robnim deficitom nešto većim od tri milijarde evra.
Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama CEFTA-e iznosila je 79 posto dok je pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama Evropske unije(EU) iznosila 70,5 posto.
Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, Dženan Đonlagić podsjeća da je spoljno - trgovinski deficit BiH jedan od akutnih višegodišnjih problema domaće ekonomije.
"Ključni razlog ogromnog iznosa deficita je nekonkurentnost domaće ekonomije koja uveliko zavisi od uvoznih komponenti za proizvodnju u BiH i s druge strane, slabih izvoznih kapaciteta domaće privrede. To bi se moglo riješiti jačanjem kompanija koje su izvozno orijentisane i podizanjem proizvodnje u ovdašnjim fabrikama onih komponenti koje se koriste u finalnom proizvodu", objašnjava Đonlagić.
Osim smanjenja izvoza u Tursku i Kosovo predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Nemanja Vasić povećanje robnog deficita vidi i u opštoj političkoj situaciji u zemlji.
"Mnogi sporazumi se ne ratifikuju koji su mogli da doprinesu poboljšanju izvoza. Između ostalog trebalo je da se riješi i izvoz žive stoke u Jordan. Zbog ove političke situacije (neformiranje vlasti na državnom nivou nakon opštih izbora u BiH u oktobru 2018) mnogi poslovi su u zastoju što naravno ima reperkusije na privredni zastoj", navodi Vasić.
'Deficit će još rasti u narednom periodu'
Glavni razlozi manjeg izvoza a većeg uvoza u ovoj godini su lošiji rezultati u proizvodnji aluminijuma i električne energije u prvih devet mjesec, kaže ekonomista Slaviša Raković.
"Osnovni razlozi za povećanje spoljnotrgovinskog robnog deficita je prestanak rada Aluminijuma Mostar koji je bio veliki izvoznik, nekoliko stotina miliona evra godišnje. Takođe, sve tri elektroprivrede u BiH imali su slabije rezultate u izvozu električne energije. Kod tih velikih preduzeća kad se ostvari ovakav rezultat to se odmah osjeti na rezultate privrede. I to vam je BiH" , smatra Raković.
Direktor ekonomskog instituta u Bijeljini Aleksa Milojević mišljenja je da će deficit u narednom periodu još rasti zbog nerazvijenosti bh. privrede.
"Naša privreda je zasnovana na najnemoćnijoj privatnoj svojini. Mi imamo mala preduzeća koja su ekonomski nemoćna. U BiH ima devedeset i sedam posto preduzeća koja imaju pet do deset zaposlenih, a takva preduzeća na zapadu donosi svega pet posto bogatstva. Takva privreda ne može da stvori proizvod koji je međunarodno konkurentan i koji je izvozni", ističe Milojević.
Osim što bi političari trebali stvoriti bolje uslove za privređivanje, ekonomisti ističu da bi i građani mogli dati svoj doprinos u smanjenju robnog deficita kupujući domaće proizvode.
Navode primjere da se u BiH uvoze ogromne količine vode iako je poznato da BiH ima taj resurs odnosno da zapravo leži na izvorskoj vodi.
"Tako bi i građani mogli pokazati malo više ekonomskog patriotizma", kaže Đonlagić.
Facebook Forum