Pozivam vlasti Republike Srpske da preduzmu sve potrebne aktivnosti kako bi se Zakon o nepokretnostima koje se koriste za funkcionisanje javne vlasti Republike Srpske odmah stavio van snage, poručio je Kristijan Šmit (Christian Schmidt), visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini.
Kako se navodi u saopštenju Kancelarije visokog predstavnika (OHR) 7. aprila, ovo treba uraditi "da bi se izbjegla zabuna i spriječile negativne pravne posljedice".
"Rješavanje pitanja državne imovine ne može se postići nikakvim jednostranim djelovanjem, već isključivo transparentnim procesom u Parlamentarnoj skupštini BiH, koji bi za rezultat imao usvajanje relevantnog zakonodavstva na državnom nivou kojim se uređuje ovo pitanje", podsjeća Šmit.
U saopštenju se navodi da zakon koji je Narodna skupština RS usvojila 10. februara 2022. godine i koji je objavljen u Službenom glasniku RS 5. aprila "ne utiče na pravosnažnost zabrane raspolaganja državnom imovinom i samim tim ne mijenja postojeće zakonsko stanje".
"Privremena zabrana raspolaganja državnom imovinom ostaje na snazi i jasno predviđa da će svaka odluka, akt, ugovor ili drugi pravni instrument kojim se raspolaže državnom imovinom zaključen u suprotnosti sa ovim zakonima biti ništavni", upozoravaju iz OHR-a.
Šmit podsjeća na ranije odluke Ustavnog suda BiH, prema kojim je BiH titular cjelokupne državne imovine, uključujući imovinu bivše SFRJ i bivše SRBiH, ali i javnih dobara, te da nadležnost za reguliranje ovog pitanja isključivo spada u opseg Parlamentarne skupštine BiH.
"Ovakvi stavovi ponovljeni su u nekoliko drugih odluka Ustavnog suda BiH, koje se odnose na poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište, rijeke i druga javna dobra", ističe Šmit.
On dodaje da je BiH "u vršenju nadležnosti u vezi sa državnom imovinom, dužna uzeti u obzir interese i potrebe entiteta, kako bi i oni mogli efikasno vršiti javna ovlaštenja koja su povezana sa njihovim nadležnostima".
Naglašava da je već pozvao zainteresovane strane, sa državnog i entitetskog nivoa, da pripreme adekvatan zakonodavni akt u parlamentu BiH kako bi se osigurala odgovarajuća raspodjela imovine.
"Još jednom ih pozivam da se aktivno uključe u osnivanje i rad ekspertske radne grupe za državnu i vojnu imovinu...uz osnivanje i komisije za imovinu ukoliko je to potrebno da olakša proces", rečeno je u saopštenju.
Takođe upozorava potencijalne investitore da budu oprezni "kada se upuštaju u transakcije koje uključuju vlasništvo nad državnom imovinom".
Prema ovom zakonu, na RS bi trebalo da bude upisana nepokretna imovina koju koriste entitetske institucije, jedinice lokalne samouprave, javna preduzeća, javne ustanove i druge javne službe čiji su osnivači RS, odnosno jedinice lokalne samouprave.
Republika Srpska je ranije već imala zakon koji se bavio pitanjem državne imovine, ali je stavljen van snage odlukom Ustavnog suda BiH iz 2012. godine. Zahtjev za ocjenu ustavnosti tada je kao zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda parlamenta BiH podnio Sulejman Tihić.
Ustavni sud BiH je, u skladu sa ovom odlukom, kasnije osporavao i druge zakone koji državnu imovinu prepisuju na entitet.
U septembru 2021. neustavnim je proglašen entitetski Zakon o šumama, a godinu i po ranije, u februaru 2020. Zakon o poljoprivrednom zemljištu RS-a. Ova pravosudna institucija je takođe u februaru 2020. godine ocijenila neustavnim i više članova Zakona o unutrašnjoj plovidbi RS.
