Nakon što je Rusija februara 2022. godine započela invaziju na susjednu Ukrajinu pa do danas, u Evropi više ništa nije isto. Osjećaj nesigurnosti proširio se Starim kontinentom, a svoj konkretni odraz dobio je u aktuelizovanom pitanju vraćanja obaveznog vojnog roka.
Vojni budžeti u evropskim državama se uvećavaju, baš kao što je to postao slučaj i među pet država sa aspiracijama za buduće članstvo u Evropskoj uniji (EU) iz regije Zapadnog Balkana.
Srbija od marta naredne godine najavljuje ponovno uvođenje vojnog roka i 75 dana služenja.
Kosovo ima namjeru po finskom modelu uvesti koncept sveobuhvatne odbrane, a Hrvatska, najmlađa članica EU, je od marta 2026. vratila obavezni vojni rok. Dva mjeseca obuke državu koštaju oko 20 miliona eura godišnje, a regrutima donose 1.100 eura mjesečno, radni staž, hranu i prevoz. Za one s prizivom savjesti tu je civilna služba: duplo duža i slabije plaćena.
Bosna i Hercegovina (BiH) ostaje pri profesionalnoj vojsci, ali ima inicijativu o rezervnom sastavu.
Svaki model obaveznog služenja vojnog roka upada u nečije dvadesete godine života. I ne dešava se tako lako. Kako pojašnjava vojni komentator iz BiH Dean Džebić, obući nekoga u uniformu nije samo navući mu "komad tkanine sa amblemom na lijevom i desnom ramenu."
"To je jedan sociološki, kulturološki izazov za cijelo društvo, gdje vi cijelo društvo na neki način militarizirate. Pogotovo kad govorimo o 'Gen Z' generacijama, vi mlade ljude vadite od TikTok-a, od majke, od kuće, oblačite ga u uniformu."
Već sada, dodaje, moguće je u Hrvatskoj čitati komentare na društvenim mrežama gdje se mladi ljudi žale da im "nedostaju telefoni, PlayStation i igrice i sve ono što su ostavili u civilstvu."
Šta žele mladi?
Mladi par Mahmud i Nejra, koje su novinari Radija Slobodna Evropa (RSE) sreli u Sarajevu, kažu da bi vraćanje vojnog roka pomoglo mladima da imaju bolju radnu naviku, ustaju na vrijeme i imaju bolju disciplinu.
"Malo da se ljudi čeliče, da nije više stanje ovakvo kakvo jeste," kaže Mahmud.
Alternativni izvještaj o položaju i potrebama mladih u Srbiji iz 2024. pokazao je da obavezni rok za muškarce podržava 51 posto mladih žena i 47 posto muškaraca. Mladi u Beogradu bi se, kažu, ako dobiju poziv, odazvali.
"Ništa, kad dođe poziv šta ćemo, otići ćemo dva i po meseca," kaže Zoran. Istog je mišljenja i Miloš. "Nećemo ga sigurno odbiti. Odslužićemo i to je to. Nema druge."
Oni, ali i drugi koji su razgovarali sa novinarima RSE kažu da ako su mogli očevi i djedovi "zašto ne bi mogli i oni."
"Vojni rok je vrlo bitan zbog tih stvari jer jednostavno od čovjeka pravi čovjeka. Uči ga radnim navikama koji od od malih nogu pomažu da čovjek stasa u jednu samostalnu izgrađenu ličnost koja će sutra biti dobar član zajednice," objašnjava Amar iz Sarajeva.
I Eurobarometer iz 2025. pokazuje da 31 posto mladih Evropljana smatra da bi sigurnost i odbrana trebale biti jedan od glavnih prioriteta Evropske unije, dok su mir i globalna stabilnost među njihovim najvećim brigama.
Istovremeno, istraživanje među svim građanima EU pokazuje rekordnu podršku zajedničkoj evropskoj odbrani, dok je čak 78 posto zabrinuto za evropsku odbranu i sigurnost u narednih pet godina.
Zašto Evropa mijenja vojni pristup?
Govoreći o mapi puta za odbrambenu spremnost u Evropi evropski komesar za odbranu Andrius Kubilius je prošle godine rekao će Evropljani do 2035. investirati 6,8 biliona eura u odbranu.
"Želimo postići odbrambenu spremnost prije 2030. godine. Zašto? Zbog Putinovih planova. Moramo odvratiti agresiju, spriječiti rat, sačuvati mir i to je ono o čemu se radi u ovoj mapi puta."
Pojašnjavajući novi pravac evropske odbrambene politike Predrag Petrović iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku kaže da su u fokusu dva faktora.
"Jedan je faktor (Donald) Tramp dakle koji želi da Evropa konačno počne kako on ističe da se stara o svojoj bezbednosti i da izdvaja obećani iznos izdvajanja za NATO a ne da štedi na odbrani i bezbednosti," pojašnjava Petrović.
Drugi faktor je Rusija, odnosno rat u Ukrajini.
"To sve nameće na neki način obavezu Evropi da poveća izdvajanje za odbranu i za bezbednost da vrati kapacitete za odbranu i potencijalni sukob sa Rusijom jer o tome se govori od invazije Rusije na Ukrajinu."
Nakon posljednjeg NATO samita održanog u Ankari u junu saopšteno je da je su 31 član Saveza zajedno povećali izdvajanja za odbranu za 139 milijardi dolara u protekloj godini. Godinu dana ranije NATO se obvezao da će do 2035. godine povećati izdvajanja za odbranu i sigurnost na pet posto BDP-a.
Samo za narednu godinu Njemačka je recimo odobrila vojni budžet od 105 milijardi eura, dok je prošle godine ta cifra iznosila 82 milijarde, navodi Reuters.
Najveća evropska ekonomija ukinula je 2011. služenje vojnog roka, no sada, u svjetlu dešavanja u Ukrajini, vraća dobrovoljni vojni rok za sve. Svi muškarci stariji od 18 obavezni su da popune upitnik o služenju, dok je on za žene dobrovoljan. Svi koji žele dobrovoljno služiti vojsku u Njemačkoj bit će podvrgnuti ispitivanju koje počinje sredinom 2027.
Šta je sa Zapadnim Balkanom?
Nakon Hrvatske, sljedeća u redu za obavezan vojni rok je Srbija.
Povratak obaveznog vojnog roka počinje u martu 2027. godine.
Za pripreme je do sad izdvojeno oko 130 miliona eura, najvećim dijelom za obnovu napuštenih kasarni. Plan je 75 dana služenja za muškarce od 18 do 30 godina, a sve to još mora potvrditi parlament.
Ono što vlast Srbije koristi kao argument za vraćanje vojnog roka, pojašnjava Predrag Petrović, iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku jeste to je da je bezbjednosno okruženje postalo veoma nestabilno i da je to ubrzalo povratak vojnog roka.
"Međutim to ne stoji zato što se ponovno uvođenje vojnog roka najavljuje pa gotovo 10 godina," pojašnjava Petrović.
"To nije neka nova priča koja je posljedica toga što imamo rat u Ukrajini sad na Bliskom istoku, nego jednostavno Srbija se suočila sa ogromnim egzodusom vojnika svih profila."
Kada je krajem juna najavio skoro služenje vojnog roka predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da će to "dodatno da pojača naše odbrambene kapacitete."
Vojska Srbije, države koja je krajem 2007. godine proglasila vojnu neutralnost skupštinskom Rezolucijom o zaštiti suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka, je zvanično postala profesionalna početkom 2011, kada je stupila na snagu skupštinska Odluka o obustavi obaveze služenja vojnog roka.
Redovno služenje oružane obaveze je bilo zamenjeno dobrovoljnim, a vojsku su počeli da popunjavaju profesionalni vojnici i oficiri.
BiH ostaje sa profesionalnom vojskom
Susjedna Bosna i Hercegovina ne razmatra vraćanje obaveznog vojnog roka. Sadašnje Oružane snage BiH formirane su 2006. godine reformom odbrane i ujedinjenjem ranijih vojnih struktura u jedinstvenu profesionalnu vojsku.
No, ministar odbrane Zukan Helez je 2025. pokrenuo inicijativu za formiranje rezervnog sastava, koji bi uključivao bivše vojnike, ali i stručnjake poput inženjera, doktora i medicinskog osoblja. Njegova inicijativa uslijedila je nakon što su Hrvatska i Srbija uvele obaveznu obuku, a bh. entitet Republika Srpska krenuo u osnivanje rezervnih policijskih snaga.
"Kad govorimo o Bosni i Hercegovini ona tu zaista kaska uzimajući u obzir da je naš zakon o odbrani pretrpio minimalne izmjene i dopune. Sigurnosna politika je dokument iz 2006. godine, svi ti strateški dokumenti su zastarjeli," pojašnjava vojni komentator Dean Džebić.
No, u kompleksnom administrativnom sistemu Bosne i Hercegovine, sve je uslovljeno "političkim dogovorom."
"Mi u Bosni i Hercegovini zaista ne znamo šta ćemo sa oružanim snagama, to je jedan servis koji zapošljava 11.000 ljudi, najveća državna institucija," kaže Džebić.
Za sada vojska ostaje profesionalna, bez promjena koje uvode zemlje regije. Džebić naglašava da Ministarstvo odbrane jedino pokušava da uvede koncept rezervnog sastava.
"Ministarstvo odbrane, jednostavno, vojska nema arhitekata, vojska nema inženjera građevine, nema ljekara, to što plate koje nude tamo su neuporedivi sa onim u privatnom sektoru," smatra Džebić.
Pravilnik o rezervnom sastavu značio bi da recimo doktor može biti povučen u sistem vojne službe, a da se to reguliše sa njegovim poslodavcem. Za sve ovo, naglašava vojni komentator, BiH ima podršku NATO-a i EUFOR-a.
Finski model na Kosovu
Sa druge strane, Kosovo, koje ima Kosovske sigurnosne snage kao profesionalnu vojsku, razmatra uvođenje, ne klasičnog vojnog roka, nego model sveobuhvatne odbrane po uzoru na Finsku i baltičke zemlje.
Vršilac dužnosti premijera Kosova Albin Kurti rekao je krajem maja da je "pametnije" da Kosovo ima sveobuhvatnu ili totalnu odbranu, umjesto obaveznog vojnog roka kojeg odavno obećava.
"Model koji liči na onaj u Finskoj i baltičkim zemljama, gdje ne pravite vojsku kao veliku grupu ljudi, koju potom morate strukturirati i opremiti, već umjesto toga definišete konkretne funkcije i zadatke i određena mjesta za građane u slučaju različitih opasnosti, od prirodnih katastrofa do oružanog sukoba," rekao je tada Kurti.
U septembru 2024. godine, kosovska izvršna vlast usvojila je Nacionalni program sveobuhvatne odbrane, koji ima za cilj zaštitu države od prijetnji, napada i prirodnih katastrofa.
Program se fokusira na jačanje otpornosti društva kroz obuku građana, razvoj rezerve, zaštitu od hibridnih prijetnji i uvođenje novog predmeta u srednje škole.
Ministar odbrane Kosova Ejup Maqedonci u razgovoru za RSE pojašnjava da su tokom prethodne vlade uradili analizu o tome koji koncept odbrane odgovara Kosovu.
"Došli smo do zaključka da je koncept sveobuhvatne odbrane veoma prikladan, potreban, ali i takav da ne stvara velike finansijske troškove," pojašnjava Maqedonci.
Dodaje da je to koncept koji stvara široki društveni i institucionalni sistem odbrane, bez obvezivanja mladića i djevojaka da služe određeno vrijeme.
"Izbjegli smo obavezno služenje da bismo omogućili Kosovu da nastavi ekonomski razvoj, odnosno bez ometanja ekonomskog razvoja, tačnije držeći naše građane angažovane u drugim oblastima, a istovremeno jačajući sistem odbrane naše zemlje."
Ovim sistemom otvaraju se i vrata za volontere, nevladine organizacije, pojedince da se uključe u pripremi i obuci.
"Mi održavamo profesionalne snage, Kosovske snage sigurnosti, sa pet hiljada aktivnih i tri hiljade u rezervi, ali istovremeno razvijamo i dobrovoljnu rezervu koja će biti u službi i podršci Kosovskim snagama sigurnosti ako se ukaže potreba."
Finski model odbrane čeka formiranje nove vlade.
No, jednom kada bude usvojen, ovaj model će za učenike 12. razreda donijeti nastavni predmet "Edukacija za sigurnost".
"To će im omogućiti da imaju predznanje i poslužiti kao priprema ako odluče da budu dio KSF-a kao profesionalni vojnici ili dobrovoljna rezerva," kaže kosovski ministar odbrane.
Finski model je u suštini strategija za mobilizaciju cijele države u slučaju rata.
"Princip totalne odbrane Finske znači da naša odbrana zavisi od snažne podrške društva," rekao je finski ministar odbrane Antti Hakkanen, nakon usvajanja vladinog izvještaja o odbrani u decembru 2024. godine.
Više od 80 posto Finaca podržava postojeći sistem vojnog roka, podatak je finskog ministarstva odbrane.
Šta je sa ostalim zemljama Zapadnog Balkana?
Što se drugih država u regiji tiče, njihov postojeći koncept je u stanju mirovanja.
Crna Gora je obavezni rok ukinula još 2006, a od 2019. nudi dobrovoljno tromjesečno služenje koje otvara vrata profesionalnoj vojski od oko 2.400 pripadnika. Kao članica NATO-a od 2017. godine, država je prošle godine za odbranu izdvojila rekordnih 2,05 posto BDP-a.
Iako je obavezni rok ukinut, ministar odbrane Dragan Krapović i resorno ministarstvo ne isključuju njegovo vraćanje, ali naglašavaju da je za takav potez ključna detaljna analiza, široki konsenzus i, prije svega, stav javnosti. O tome je Radio Slobodna Evropa pisala 2024. kada je priča o obaveznom vojnom roku postala aktuelna najavama iz Hrvatske i Srbije.
Sjeverna Makedonija je ukinula obavezni vojni rok 2006. godine i prešla na profesionalnu vojsku. Armija danas broji oko 7.000 pripadnika profesionalnog i rezervnog sastava.
Za sada nema službenih planova za njegovo ponovno uvođenje – država ostaje pri modelu profesionalne vojske u okviru NATO-a u kojem je od 2020., uz mogućnost dobrovoljne tromjesečne vojne obuke građana.
Što se tiče Slovenije, koja je također članica NATO-a od 2004., obavezni vojni rok ukinut je 2003. godine i prešlo se na profesionalnu vojsku.
Širom Evrope raspoređeno je preko dva miliona aktivnih vojnika NATO snaga. Otkako je Rusja napala Ukrajinu u februaru 2022. godine Savezu su se priključile Finska i Švedska.
Saradnja na tekstu: Miljana Miletić i Valbona Bytyqi