Dostupni linkovi

Skupština RS o Inckovom zahtjevu da se ponište priznanja ratnim zločincima


Sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, Banja Luka (27. april)

Zahtjev visokog predstavnika Valentina Incka (Inzko) da se ponište povelje koje je Narodna skupština Republike Srpske (NSRS), jednog od dva entiteta u BiH, dodijelila osobama osuđenim za ratne zločine, jedna je od tačaka na dnevnom redu entitetskog parlamenta o kojoj bi poslanici trebalo da raspravljaju u nastavku sjednice NSRS 28. aprila.

Visoki predstavnik u BiH je zahtjev uputio 2. februara u pismu predsjedniku NSRS-a i predsjednicima svih klubova poslanika u entitetskom parlamentu, te dao rok od tri mjeseca za poništavanje povelja.

Čubrilović: Povelje neće biti vraćene

Predsjednik Narodne skupštine RS Nedeljko Čubrilović izjavio je 20. aprila, nakon sastanka vladajuće skupštinske koalicije na Mrakovici na planini Kozara (sjeverozapad BiH), da povelje neće biti vraćene.

"Visoki predstavnik mora da vidi druge načine. Ne možemo na taj način komunicirati. To je jedan potcjenivački odnos i visoki predstavnik je uputio pismo na pogrešnu adresu", naveo je Čubrilović.

U pismu Valentina Incka navodi se kako je 24. oktobra 2016. godine, organizacioni odbor koji je uspostavljen u svrhu obilježavanja manifestacije 25. godina od postojanja i rada Narodne skupštine RS, dodijelio posebne povelje i priznanja brojnim institucijama, organizacijama i pojedincima. Ističe se da ih je uručio predsjednik Narodne Skupštine Nedeljko Čubrilović.

"Među nagrađenima bili su i svi bivši predsjednici Narodne skupštine i članovi prvog Predsjedništva RS, uključujući Radovana Karadžića, Momčila Krajišnika i Biljane Plavšić, čiji su postupci tokom oružanog sukoba šokirali svijet i uzrokovali nezamislive ljudske patnje", naveo je Incko u pismu.

Podsjetio je da su Karadžić, Krajišnik i Plavšić, pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju, osuđeni za ratne zločine.

Dodao je i kako čin dodjele povelja direktno povređuje i provocira one koji su pretrpjeli posljedice rata te šteti sjećanju na žrtve.

"Time se stvara izvanredna prilika da Narodna Skupština RS sa vama na čelu nastavi tim putem kako bi pokazala političku zrelost, moralnu odgovornost i umjerenost prema budućnosti, time što ćete oduzeti povelje s odlikovanjima dodijeljene osuđenim ratnim zločincima Karadžiću, Krajišniku i Plavšićki, čime biste se Vi lično i institucija koja se nalazi pod Vašim vodstvom stavili na pravu stranu istorije. Vama i NSRS dajem rok od tri mjeseca, do kraja aprila 2021. godine", naveo je Incko u pismu Čubriloviću.

Opozicija protiv rasprave o poveljama u Skupštini RS

Kolegijum Narodne skupštine 16. aprila donio je odluku da se rasprava o Inckovom pismu uvrsti na dnevni red zasjedanja.

"Očekujem da bude usaglašen stav, pa bilo kakav da bude od svih partija koje imaju sjedište u Republici Srpskoj. Naš je stav da Narodna skupština to mora da presječe, jer je očito da bi ova vrsta ucjene i ultimatuma se samo nastavila", izjavio je, nakon sjednice Kolegijuma, Igor Žunić, predsjednik kluba poslanika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Miladin Stanić, šef kluba poslanika Srpske demokratske stranke (SDS) poručio je tada da se u toj stranci protive oduzimanju dodijeljenih priznanja, ali i da nisu podržali da na dnevni red uđe ova tačka.

"Nećemo podržati povlačenje povelja, s tim što mi smatramo da ne treba da idu u skupštinsku raspravu uopšte. Povelje nije dodijelila NSRS, već Odbor za povelje i priznanja pri Narodnoj skupštini", istakao je Stanić novinarima 16. aprila.

Na dnevnom redu i Dodikova Inicijativa za 'uravnoteženo rješenje u BiH'

Skupština RS bi trebalo da 28. aprila raspravlja i o tački pod nazivom "Pokretanje inicijative za razgovor i dijalog između strana Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine, kao i tri konstitutivna naroda Srba, Hrvata i Bošnjaka o mogućim rješenjima za Bosnu i Hercegovinu", na prijedlog Kluba poslanika SNSD.

Raspravu je najavio još 20. aprila nakon sastanka vladajuće koalicije u RS na Mrakovici, predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider SNSD Milorad Dodik.

On je izjavio da će u Narodnoj skupštini RS političke partije donijeti platformu na osnovu koje će se obratiti partnerima u Federaciji BiH da se razgovara o budućnosti BiH.

Cilj razgovora bi bio, kako je kazao, "uravnoteženo rješenje kojim bi bili zadovoljni svi i entiteti i konstitutivni narodi".

"Ako to ne može, pa naravno da je onda sasvim svrsishodno razgovarati i prihvatiti inicijative koje sve češće čujemo, sada nam kažu u kuloarima o mogućnosti da se raziđemo, ali na miran način ne opet ratom. Republika Srpska neće se razići ratom. Ali ako ne bude inicijativa koje daju Republici Srpskoj dovoljno prostora da bude uspješna, naravno, da imamo pravo da o tome razmišljamo", rekao je Dodik.

Stranka demokratske akcije (SDA) pozvala je dan kasnije, nakon Dodikove najave, 21. aprila, zemlje članice Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira(PIC) da uvedu sankcije Dodiku zbog, kako navode u saopštenju, secesionističke prijetnje kojim ugrožava Dejtonski mirovni sporazum.

"Milorad Dodik već duži period djeluje direktno protiv stabilnosti i mira u BiH i usporava i blokira reformske procese. Njegove stalno ponavljane izjave, kojima prijeti secesijom RS i rušenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, praćene blokadom bh. institucija, onemogućavaju prijeko potreban politički i društveni dijalog kojim bi trebalo da se ubrzaju integracijski procesi u korist svih građana i naroda u BiH", navode iz SDA.

Ambasada SAD: Zapaljiva retorika o ratu i secesionizmu u BiH opasna i neprihvatljiva

Predstavnici opozicionih stranaka u Republici Srpskoj nakon sastanka na Jahorini 21. aprila, komentarisali su najave mirnog razlaza, prijetnje ratnim sukobima, kao i pojavu "non papera" koji potpiruje takve ideje.

"Priča o mirnom razdruživanju je priča za malu djecu. Ova tema, o nekim novim kartama, novim podjelama i miješanju karata u BiH su priče kad nemate rješenja za ključna životna pitanja", kazao je predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Mirko Šarović.

Zapaljiva retorika koja govori o ratu, secesionizmu u Bosni i Hercegovini je opasna, neodgovorna i neprihvatljiva, navedeno je i u odgovoru ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) 21. aprila, o pozivu na razgovor, koji je Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH, uputio Federaciji BiH.

Dodikova "inicijativa za razgovor" dešava se u jeku rasprave o postojanju navodnog neslužbenog slovenskog diplomatskog dokumenta, koji govori o cijepanju BiH.

U Sloveniji, Hrvatskoj i BiH mediji posljednjih dana spekulišu o tome je li slovenski premijer Janez Janša zaista poslao u Brisel neslužbeni diplomatski dokument koji navodno govori o novom crtanju granica na području bivše Jugoslavije. Niko, međutim, nije službeno potvrdio da je predsjednik Evropskog vijeća dobio takav dokument.

XS
SM
MD
LG