Dostupni linkovi

Uznemirujuće poruke: Skrnavljenje antifašističkih simbola u Crnoj Gori


Polomljene mermerne ploče na spomeniku na Ravnom lazu, nadomak Podgorice, na mjestu gdje je donijeta odluka o podizanju Trinaestojulskog ustanka protiv fašista u Drugom svjetskom ratu. 24. maj 2020.

Crnogorski premijer Duško Marković rekao je da u istrazi povodom skrnavljenja spomenika na Ravnom lazu još nema napretka u istrazi ali da će tragati za počiniocima dok ih privedu pravdi.

„To gledamo kao atak na Crnu Goru i njene najveće vrijednosti, a jedna od njih je antifašizam. Poruka svim neodgovornim pojedincima je da se ne igraju sa Crnom Gorom i njenim simbolima. Za počiniocima ćemo tragati dok ih ne nađemo“, poručio je Marković.

Najprije su vandali 23. maja u 3 sata poslije ponoći, na trgu Slobode u Bijelom Polju, na sjeveroistoku Crne Gore, polomili postolja i držače i oskrnavili 13 državnih zastava, koje se svake godine postavljaju u čast obilježavanja Dana nezavisnosti.

Dan kasnije, u nedjelju 24. maja mediji su objavili fotografiju polomljene mermerne ploče na spomeniku na Ravnom lazu, na mjestu gdje je donijeta odluka o podizanju Trinaestojulskog narodnog ustanka protiv fašista u Drugom svjetskom ratu.

"Riječ je o još jednom besprizornom ataku sa dobro poznatih adresa na najuzvišenije vrijednosti Crne Gore", izjavio je tim povodom ministar kulture Aleksandar Bogdanović.

On je apelovao na razuman pristup rješavanju situacije i pozvao "sve koji vandalskim ispadima rade na štetu Crne Gore, da se umjesto slušanja ‘savjeta' iz Beograda i Moskve najzad okrenu svojoj državi i njenim interesima."

Šta je prethodilo incidentima?

Oba slučaja dogodila su se nakon što je zamlju zahvatio talas nasilja i sukoba policije i pistalica Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori koji su počeli 12. maja poslije privođenja episkopa Joanikija i osam sveštenika SPC koje je policija označila kao organizatore litije u Nikšiću.

Tada je par hiljada pristalica SPC šetalo, u vrijeme zabrane javnih okupljanja zbog pandemije COVID-19.

Protesti su nastavak demonstracija započetih decembra 2019. nakon usvajanja Zakona o slobodi vjerospovjesti, za koji SPC tvrdi da se njima stvaraju uslovi za oduzimanje njene imovine u Crnoj Gori. Zakon se inače odnosi na sve religijske zajednice u toj državi.

Hapšenja zbog skrnavljenja zastava

Zbog uništavanja crnogorskih zastava bjelopoljska policija uhapsila je trojicu mladića a njima je bjelopoljski osnovni državni tužilac odredio zadržavanje do 72 sata.

Kako se navodi u optužnici, oni su 23. maja u 3 sata ujutro, polomili i bacili 13 zastava Crne Gore koje su bile istaknute na stubovima gradske rasvijete.

Da li je fašizam prošlost?

Oba događaja su posljedica aktuelnog političkog i društvenog trenutka u kojem djeluju strukture i u vlasti i u opoziciji a kojima odgovara podgrijavanje navodnih ideoloških razlika ali i istorijskog revizionizma, kaže profesorica iz Budve Božena Jelušić za Radio Slobodna Evropa (RSE).

“Oba potiču iz izvora koji znači samo golu borbu ili za vlast ili za ostanak na vlasti. Ta borba je ojačana mržnjom i neznanjem najširih slojeva građana kojima se manipuliše. Inače, ti naši jugoslovenski revizionizmi u kojima mi istinu ili prekrajamo ili je rastežemo do apsurda, kako kome odgovara.

Uostalom, i u svijetu se ozbiljno razmišlja šta će biti kada svi živi svjedoci Holokausta nestanu pa više ne bude nikoga živog ko bi mogao da posvjedoči da se Holokaust zaista i dogodio”, navodi Jelušić.

Komentarišući skrnavljenje spomenika antifašistima na Ravnom lazu u Piperima, Dragan Koprivica iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT), za RSE upozorava da to pokazuje kako fašizam u Crnoj Gori nije prošlost nego činjenica:

„Kada neko sruši ključni simbol ovoga društva , a 13. jul to jeste, onda to nije vandalizam nego fašizam. Naša država nije dovoljno afirmisala antifašizam kroz obrazovne programe. Nijesmo našli način da dopremo do mladih ljudi, dok su u tom smislu ovi koji promovišu profašističke, radikalne ideje, uradili dosta jer su osvojili internet prostor. Pogoduje im i što im se mediji nijesu otvoreno suprotstavili“, navodi Koprivica.

Zloupotreba mladih

Koprivica ocjenjuje i da je u regionu, kako navodi, stasala nova generacija fašista i da se to djelimično prelilo i na Crnu Goru:

„Prosto uvukli smo se ponovo u vrijednosti devedesetih i tu još živimo.“

Činjenicu da su mlade osobe uključene u skrnavljenje državnih simbola, Božena Jelušić komentariše kao klasičnu zloupotrebu mladih za potrebe onih političkih snaga koje baštine politiku prekrajanje istorijskih činjenica.

Razgovarajmo o Holokaustu
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:06:09 0:00

Recept da se to spriječi, smatra Jelušić je izgradnja pravednije i odgovornije države nego što je Crna Gora danas:

“Treba uraditi nešto što je tebalo da bude urađeno u proteklih 14 godina – graditi državu jednakih šansi za pristup mogućnostima, državu snažnih institucija i odgovornosti. Mi to nemamo. Odgovornost za to treba tražiti u prvom redu na adresu vlasti a potom i na adresu opozicije”, smatra Jelušić

Zašto se obilježava 13. jul?

Skrnavljenje spomenika trinaestojulskim ustanicima na Ravnom lazu osudile su parlamentarne stranke iz vlasti i opoziciona Socijaldemokratska partija ocjenjujući da je to udar na temeljne vrijednosti Crne Gore, antifašizma i privrženosti idealima slobodnog svijeta. Zatražili su od državnih organa da u najkraćem roku otkriju i sankcionišu počinioce.

Inače, na ploči spomenika su bila upisana imena učesnika sastanka Pokrajinskog komiteta Komunističke partije Jugoslavije za Crnu Goru, Boku i Sandžak koji su donijeli odluku o podizanju Trinaestojulskog ustanka naroda Crne Gore.

Ustanak, do tada najveći u porobljenoj Evropi, počeo je 13. jula 1941. godine, pod rukovodstvom Komunističke partije Jugoslavije (KPJ), a trajao je do polovine avgusta, kada je ugušen jakom italijanskom ofanzivom.

Trinaesti jul danas se obilježava kao Dan državnosti Crne Gore.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG