Dostupni linkovi

Mladi iz regije zajedno: Kako protiv fašizma ako ga ne prepoznajemo?


Fašizam i nacizam za generacije rođene devedesetih godina na Balkanu je pojam koji se uglavnom veže za velika stradanja u Drugom svjetskom ratu, te holokaust

Mladi iz Bosne i Hercegovine i regiona o istoriji 20. vijeka vrlo malo znaju, a odgovornim smatraju obrazovne sisteme. Ovo je pokazao i osmi Kamp Kozarac 2017. godine koji je u utorak završen u Prijedoru.

Kroz pet dana druženja mladi iz regiona imali su priliku da se upoznaju sa dešavanjima iz Drugog svjetskog rata, na Kozari, u logoru Jasenovac, da razgovaraju o fašizmu i antifašizmu, ali i da se upoznaju sa mjestima stradanja iz proteklog rata u Bosni i Hercegovini.

Fašizam i nacizam za generacije rođene devedesetih godina na Balkanu je pojam koji se uglavnom veže za velika stradanja u Drugom svjetskom ratu, te holokaust.

O onome što se dešavalo u Drugom svjetskom ratu na prostorima bivše socijalističke Jugoslavije (SFRJ) vrlo malo znaju.

"Fašizam i antifašizam se kod nas spominju samo kao ideologije. O tome što se u stvari dogodilo ovdje apsolutno ne znamo ništa. Stvari koje smo čuli ovdje su bukvalno za nas mlade potpuno nove", kaže studentica političkih nauka iz Podgorice Tatijana Đuranović.

Učesnici kampa Kozarac u Prijedoru
Učesnici kampa Kozarac u Prijedoru

Mladi su saglasni u jednom – da ono što uče u školama ili gledaju u medijima je sasvim drugačije od onoga što su čuli i vidjeli kroz petodnevno druženje na Kozari.

U Srbiji se vrši istorijska revizija dešavanja iz 20. vijeka, smatra studentica političkih nauka iz Beograda Aleksandra Ivanković.

"To je sad baš aktuelno pitanje. Zato što se ljudi koji su činili zločine i tokom Drugog svjetskog rata i tokom devedesetih pokušavaju predstaviti kao heroji. Jača pokret desničara koji upadaju na skupove, pjevaju te pjesme i slave se ljudi koji su činili genocide", pojašnjava Ivanković.

Protiv fašizma se teško boriti ako ga ne prepoznajemo a kroz obrazovni sistem o tome se malo može naučiti, kaže studentica političkih nauka iz Zagreba​ Tatjana Dragičević.

"Kako je istorija prilagođena vlastima i selektivna onda mislim da su mladi ljudi podosta zbunjeni i da im se na neki način zatire svijest koliko je fašizam opasan", smatra Dragičević.

Ovogodišnji kamp takođe je pokazao da o dešavanjima u Bosni i Hercegovini tokom proteklog rata mladi iz regiona vrlo malo znaju.

Studentica Tatijana Đuranović iznenađena je onim što je čula i vidjela tokom posjete prijedorskim logorima Keratermu, Omarskoj i Trnopolju.

"Stvari koje smo čuli ovdje su za nas mlade potpuna novost. Mi nismo znali za ova ratna dešavanja ovdje. Znali smo za rat kao rat, ali za to da su postojali logori na ovom području, koliko je ljudi ubijeno, ovdje je za nas jedna velika novina, nažalost", kaže Đuranović.

"O tome se kod nas ne govori. Zna se da je bio rat u Bosni, ali se ne zna uopšte šta se tamo događalo, ko je s kim ratovao, zašto se ratovalo. Na primjer, o logorima koje smo posjećivali, o tome se ne zna ništa. Ne zna se opšte da su takva zlodjela činjena i to nakon holokausta koji je bio strašan zločin", ističe Aleksandra Ivanković.

Obilježavanje godišnjice zločina u logoru Keraterm, Prijedor, 2014.
Obilježavanje godišnjice zločina u logoru Keraterm, Prijedor, 2014.

"Moram priznati o ratu u Bosni i Hercegovini sam znala samo neke osnovne činjenice. Znala sam da su postojali logori, ali nisam znala niti koliko ih je bilo ni na koji način su funkcionirali. Nisam znala da su ti logori bili jednako strašni kao oni u Drugom svjetskom ratu", naglašava Tatjana Dragičević.

Odgovornost za ovakvo stanje mladi vide u obrazovnim sistemima i na političkim liderima koji su postali glavni tumači istorije.

"Mislim da jedini način prevazilaženja toga jeste obrazovanje. Jedino kroz obrazovanje možemo kritički da razaznamo i shvatimo one stvari koje nam lideri i političke partije pokušavaju predstaviti", smatra student političkih nauka iz Sarajeva Azhar Sejarić.

Psihologinja iz Prijedora Maja Zorić ističe da bez suočavanja sa istinom na ovim prostorima neće biti napretka.

"Ne samo vezano za prošlost, sa bilo čim se trebamo suočiti kako bi se moglo krenuti naprijed, ka boljem. Sticanje nekih boljih pozitivnih stavova vrijednosti i odnosa poštovanja bez ikakvih predrasuda", ističe Zorić.

Ako je istorija učiteljica života, pitanje je kakve se to generacije danas odgajaju na Balkanu i zašto se od njih skriva istina.

  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    U periodu od 1997. do 2000. godine radio za više bosanskohercegovačkih i inostranih medija. Od 2000. godine radi u dopisnišvu RSE u Banja Luci.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG