Njemački kancelar Olaf Scholz kaže da vidi prostor za više diplomatije kako bi se spriječio rat između Rusije i Ukrajine. On je u Moskvi održao četiri sata duge razgovore sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, jasno stavivši do znanja da odbija situaciju posmatrati kao beznadežnu.
Njegova jednodnevna posjeta Rusiji dolazi nakon posjete Kijevu u sklopu napora Zapada da pokušaju spriječiti mogući napad dok se više od 100.000 ruskih vojnika nalazi u blizini granice sa Ukrajinom.
“Još nisu iscrpljene diplomatske mogućnosti”, rekao je Scholz na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Putinom.
On je također rekao da je dobar znak da se neke ruske trupe vraćaju u bazu nakon vježbi u blizini Ukrajine, ali je dodao da želi da ih više slijedi.
“Trebalo bi biti moguće pronaći rješenje. Koliko god da je situacija teška i ozbiljna, odbijam reći da je beznadežna”, rekao je on.
“Za moju generaciju, rat u Evropi je postao nezamisliv. Moramo osigurati da tako i ostane”, rekao je njemački kancelar koji je na dužnost stupio u decembru. “Naša je odgovornost kao državnih i vladinih čelnika da spriječimo vojnu eskalaciju u Evropi.”
Predsjednik Rusije Vladimir Putin istaknuo je nakon sastanka s njemačkim kancelarom da Sjevernoatlantski savez (NATO) nije ispunio osnovne zahtjeve te da "NATO ima obavezu ne jačati svoju sigurnost na štetu drugih zemalja".
Međutim, kazao je i kako je "spreman razgovarati" o pitanjima evropske sigurnosti i razmiještanju projektila.
Novi satelitski snimci ruskog gomilanja oružja blizu Ukrajine
Ruski predsjednik je rekao kako im je tokom zadnjih 30 godina rečeno da neće biti širenja NATO-a, a da danas “na pragu” vide infrastrukturu. Ukrajina nije još uvijke ni podnijela zahtjev za članstvom u Savezu, a stručnjaci kažu da je zemlja daleko od toga.
“Moramo riješiti ovo pitanje sada, to moramo riješiti tokom ovih pregovora”, rekao je Putin.
Putina su novinari izravno pitali može li isključiti mogućnost rata u Evropi. On se pozvao na ranije komentare kancelara Scholza da njegova generacija ne može zamisliti rat u Europi.
Međutim, istaknuo je da je kontinent doživio rat u bivšoj Jugoslaviji 1990-ih, za koji je ustvrdio da ga je "pokrenuo NATO".
Kako navodi Reuters Scholz je odgovorio na to da je to učinjeno kako bi se spriječio genocid, što se odnosi na progon Albanaca na Kosovu. Putin je uzvratio da Rusija smatra da je genocid postupanje prema etničkim Rusima u regionu Donbasa u istočnoj Ukrajini.
Nakon konferencije za novinare njemački kancelar je rekao da je Putinova upotreba riječi “genocid” da se opiše situacija u istočnoj Ukrajini bila pogrešna.
'Gomilanje vojske na granici prijetnja'
Putin je naglasio da "Rusija ne želi rat" i stoga je iznio prijedloge za početak pregovaračkog procesa, ali i kazao da "nije bilo konstruktivnog odgovora na ruske prijedloge".
Međutim, dodao je kako još uvijek postoje pitanja koja su iznijeli NATO i SAD o kojima bi se moglo razgovarati.
Njemački kancelar Scholz je kazao da se gomilanje trupa na granici s Ukrajinom smatra prijetnjom i da je neshvatljivo.
"Ne možemo dovoljno naglasiti koliko smo zabrinuti oko 100.000 vojnika duž granice. Ne vidimo nikakav razlog zašto bi oni trebali biti tamo", kazao je Scholz.
Dodao je da zahtijeva deeskalaciju u regiji i da je važno da "neće uslijediti rat". Scholz je naglasio da se o teritorijalnom integritetu "ne može pregovarati" i da je njegova želja da postoji dijalog.
"Povlačenje dijela ruskih trupa je 'dobar znak' i spremni smo razgovarati o vrlo konkretnim koracima kako bismo osigurali mir i sigurnost. Razgovori ne smiju doći u slijepu ulicu", kazao je Scholz.
Sjeverni tok 2
Putin je kazao da je energetski sektor ključno područje saradnje s Njemačkom.
Govoreći o plinovodu Sjeverni tok 2 između dviju zemalja, koji je spreman, ali još nije pušten u pogon, Putin je kazao da je riječ o "čisto komercijalnom projektu" u koji nije uključena politika.
Dodao je da je "Rusija sretna što će nastaviti isporučivati plin preko Ukrajine ako postoji potražnja za tim", dodajući da to "ima ekonomskog smisla".
Njemački kancelar kaže kako se njegova zemlja obvezala da osigura funkcioniranje transporta plina u Evropu.
On kaže da Njemačka želi da se osigura da neće biti rata zbog Ukrajine jer bi to imalo “dalekosežne posljedice.”
Putin je na početku sastanka sa Scholzom održanog u utorak, 15. februara kazao da Moskva smatra Berlin jednim od svojih glavnih partnera.
Putin je kazao i da je Rusija kao izvoznik plina pouzdan dobavljač energije.
"Nažalost, značajan dio našeg vremena posvetit ćemo pitanjima vezanim za situaciju u Evropi i sigurnosti", kazao je Putin uoči sastanka.
Razgovor Putina i Scholza najnoviji je pokušaj jednog zapadnog lidera da uvjeri Kremlj da izabere diplomatiju usred tinjajućih tenzija zbog gomilanja ruskih trupa u blizini Ukrajine.
Uoči sastanka Scholz je položio je vijenac na Grobnicu neznanog vojnika kraj Kremljskog zida.
Scholzov put u rusku prijestolnicu uslijedio je nakon sličnih putovanja na pregovore o kriznim situacijama prošle sedmice od strane francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i dvojice britanskih ministara.
Scholz, koji se sastao sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim 14. februara u Kijevu, rekao je da ne vidi "razumnog opravdanja" za vojnu aktivnost Rusije na granici Ukrajine.
Scholz je pozvao Rusiju da odmah preduzme korake ka smanjenju napetosti izazvanih, prema procjeni Sjedinjenih Država, 130.000 vojnika okupljenih u blizini granice s Ukrajinom.
"Spremni smo za ozbiljan dijalog sa Rusijom o evropskim sigurnosnim pitanjima", rekao je Scholz na konferenciji za novinare nakon sastanka sa Zelenskim.
Usred američkih upozorenja o mogućoj skoroj ruskoj invaziji, Zelenski je proglasio 16. februar danom jedinstva.
Američki obavještajci su navodno naznačili 16. februar kao mogući datum za rusku vojnu akciju.
"Rečeno nam je da će 16. februar biti dan invazije, učinićemo to danom jedinstva", rekao je Zelenski u video snimku 14. februara uveče.
Očekuje se da će Ukrajinci podići zastave širom zemlje i otpjevati himnu u 10 sati po lokalnom vremenu. "Pokažimo cijelom svijetu naše jedinstvo", poručio je Zelenski.
Upitan o spominjanju Zelenskog 16. februara, glasnogovornik Pentagona John Kirby rekao je da neće razgovarati o konkretnim obavještajnim podacima, ali: "Potpuno je moguće da bi (Putin) mogao krenuti bez ikakvog upozorenja".
Kirby je rekao i da SAD još uvijek ne vjeruju da je Moskva donijela konačnu odluku o tome hoće li izvršiti invaziju.
Američki predsjednik Joe Biden je prošle sedmice obećao da će "dovesti kraj" naftovodu ako Rusija izvrši invaziju, ali Scholz nije otišao tako daleko u svojim komentarima nakon što se sastao s Bidenom, rekavši da će samo Njemačka i Sjedinjene Države djelovati zajedno u svom odgovoru na invaziju.
Rusija je 14. februara držala otvorena vrata za dalje razgovore o rješavanju zastoja.
Tokom televizijskog sastanka s Putinom, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da "uvijek postoji šansa" da se postigne sporazum sa Zapadom oko Ukrajine.
Rusija je insistirala da nema plan za invaziju, ali je istovremeno rekla da želi garancije o evropskim sigurnosnim pitanjima, uključujući obavezu NATO-a da se neće širiti na zemlje poput Ukrajine ili druge bivše sovjetske republike, Gruzije.
Zelenski je rekao da će Ukrajina nastaviti da slijedi svoj cilj članstva u NATO-u uprkos ruskom bijesu i skepticizmu nekih zapadnih zemalja.
Zelenski je u obraćanju naciji objavljenom na Facebooku rekao da vlasti u Ukrajini i sami Ukrajinci razumiju sve izazove s kojima se suočavaju i izrazio povjerenje u vojsku.
"Jasno znamo gdje se nalazi strana vojska u blizini naše granice, njen broj, njene lokacije, opremu i planove", rekao je.
Međutim, 14. februara, portparolka Bijele kuće Karine Jean-Pierre ponovila je upozorenje da bi Rusija mogla pokrenuti napad na Ukrajinu "u bilo koje vrijeme, uključujući i ovu sedmicu". Jean-Pierre je rekla novinarima da su Sjedinjene Države "bistre oči" u vezi sa situacijom na terenu.
Sjedinjene Države su već naredile većini osoblja svoje ambasade i američkih državljana da napuste zemlju.
Dana 14. februara je najavila premještanje operacija svoje ambasade iz Kijeva u zapadni grad Lavov iz brige za sigurnost osoblja ambasade, rekao je državni sekretar Antony Blinken u saopštenju.
Uz izvještaje Reutersa, AFP-a i AP-a