Dostupni linkovi

Sastanak šefova diplomatije članica NATO zbog situacije na granici Rusije i Ukrajine


Sjedište NATO u Briselu, 21. oktobar 2021.
Sjedište NATO u Briselu, 21. oktobar 2021.

Ministri spoljnih poslova zemalja članica Sjevernoatlantskog saveza (NATO) će održati hitnu videokonferenciju u petak, 7. januara, da razgovaraju o gomilanju ruske vojske na granici sa Ukrajinom – nakon novih zahtjeva zvanične Moskve, saopšteno je iz Saveza.

Tenzije su u porastu prethodnih mjeseci, a Zapad je zabrinut da bi gomilanje oko 100.000 ruskih vojnika u blizini granice sa Ukrajinom moglo biti priprema za invaziju.

Visokorangirani zvaničnici Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i NATO će početi razgovore sa Rusijom 9. januara, nakon što je Moskva sastavila spisak zahtjeva za zvanični Vašington i zapadnu vojnu alijansu.

Kremlj insistira na tome da NATO nikada ne primi u članstvo Ukrajinu, nekadašnju sovjetsku republiku, i da smanji prisustvo svojih snaga nedaleko od ruskih granica.

Zapad odbija zahtjeve, koji su prema njima pokušaji Moskve da diktira budućnost nezavisnih aktera. Zaprijetili su sa „ozbiljnim posljedicama“ ukoliko Rusija pokuša da uđe u Ukrajinu.

Administracija predsjednika SAD, Džoa Bajdena (Joe Biden) je pokušala da primiri svoje evropske saveznike uvjeravanjem da će djelovati u saradnji sa njima, odbacivši sugestije da će tražiti sastanak u Ženevi bez evropskog učestvovanja.

Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj (Josep Borrell) posjetiće Ukrajinu ove sedmice u znak podrške bloka Kijevu.

Evropska komisija je 3. januara saopštila da će Borelj otputovati u Ukrajinu od 4. do 6. januara, obići „liniju kontakta“ gdje se separatisti koje podržava Rusija bore protiv ukrajinskih vladinih snaga u istočnoj Ukrajini prije nego što se sastane sa zvaničnicima u Kijevu.

Borelj je 4. januara razgovarao sa Jensom Stoltenbergom, prvim čovjekom NATO saveza, uoči razgovora NATO i Rusije.

On je ranije insistirao na tome da EU mora biti uključena u bilo kakve pregovore o evropskoj bezbjednosti.

Posljedni samit Savjeta NATO-Rusija je održan 2019, a odnosi između dva nekadašnja hladnoratovska rivala su bili praktično zamrznuti, zbog dubokog nepovjerenja između dvije strane.

NATO tvrdi da je otvoren za dijalog, i prethodno je optuživao Moskvu da odbacuje njihove zahtjeve za nove pregovore.

Rusija već okupira poluostrvo Krim i podržava separatiste na istoku Ukrajine koji vode skoro osmogodišnji rat.

Tokom ovog oružanog sukoba, ubijeno je više od 13 hiljada ljudi.

Izvor: AFP
XS
SM
MD
LG