Dostupni linkovi

Šaškor: Diplomati vode Hrvatsku – kamo?


(Komentar *)

"Diplomati su korisni samo po lijepom vremenu. Čim padne kiša, utope se u svakoj kapljici". Izjavio je to Charles de Gaulle, a tu je dosjetku nedavno citirao novinarski bard Milan Gavrović, komentirajući ponašanje hrvatskih vlasti u aktualnim velikim ekonomsko-političkim nevoljama.

Diplomati sada vode Hrvatsku – predsjednica republike, premijer, predsjednik Sabora. Svijet preplavljuju vijesti, analize i komentari najnovijih dramatičnih zbivanja na relaciji SAD – Evropska unija, nakon sastanaka lidera NATO-a u Bruxellesu i skupine G 7 na Siciliji.

Izjava Angele Merkel o Evropi koja treba uzeti svoju sudbinu u vlastite ruke uzburkala je svijet i doživljena je kao vrhunac višemjesečnih nesuglasica i ozbiljno poremećenih odnosa. Svijet ulazi u novo turbulentno razdoblje.

Hrvatski lideri sve to prešućuju, nemaju što za reći. Nekako istodobno sa spomenutim zbivanjima u Zagrebu je održana konferencija o hrvatskoj vanjskoj politici do 2037. godine, dobro organizirana i posjećena, uz učešće najviših državnih dužnosnika, sadašnjih i bivših, te stručnjaka raznih profila.

"Kompleks malog naroda naša je zapreka za prepoznatljivost... Bit ćemo onoliko veliki koliko sebe doživljavamo takvima", upozorila je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Ali preskočila je vruću svjetsku temu, ona kao i drugi sudionici.

Građanima je preostalo da se sami "doživljavaju". Ili da gledaju svoju predsjednicu u Bruxellesu kako se gura da bude što bliže Donaldu Trumpu i tako pojača vlastiti doživljaj.

Vanjska politika Hrvatske definirana je općim euroatlantskim okvirom već dulje vrijeme. Ali taj je okvir također već izvjesno vrijeme podložan mnogim izazovima, promjenama na globalnoj mapi, pa i suprotstavljenim interesima.

Na spomenutom je skupu u Zagrebu hrvatska predsjednica kao okosnicu vanjske politike u skoroj budućnosti navela rebrendiranje Hrvatske "od faktora stabilnosti na jugoistoku Europe u snažnog igrača na sjevernoatlanskoj sceni". Nije pojasnila što to konkretno znači u vanjskopolitičkim prioritetima.

Kolinda Grabar-Kitarović
Kolinda Grabar-Kitarović

Ono što je vidljivo na prvom mjestu je odmak od Balkana i sustavne regionalne politike. I to upravo u vrijeme kada Balkan zapljuskuju nove nestabilnosti.

Odnosi sa Srbijom su na počeku, manje-više zamrznuti. Bosna i Hercegovina spominje se najviše u kontekstu "neravnopravnosti Hrvata" i "pojačanog djelovanja islamskog fundamentalizma". Prešutno se usvaja koncept bosanskohercegovačke Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH) i Dragana Čovića. Formalno se izjašnjava za brže uključenje Bosne i Hercegovine u evropske integracije, stvarno se ne čini mnogo da se to i ostvari.

Makedonija i Kosovo izvan su bilo kakvog ozbiljnog fokusa hrvatske politike. Sa Slovenijom je izgledno novo zahlađenje zbog skore objave odluke međunarodne arbitraži o granici u Piranskom zaljevu/Savudrijskoj vali koju Hrvatska neće prihvatiti.

Šefica države, koja je na funkciju stigla s pozicije pomoćnice glavnog tajnika NATO-a, jače akcente stavlja na sigurnosne izazove i zagovara aktivnije prisustvo Sjedinjenih Američkih Država na jugoistoku Evrope. Za sada nema većih odjeka. Nema ni kontakata na višim razinama.

Premijer Andrej Plenković koji je u Banske dvore stigao ravno iz Bruxellesa, jači naglasak stavlja na djelovanje EU. Ni tu nema nekih novih, uspješnih inicijativa. Vlada je k tome pod pritiskom nacionalističke desnice za radikalnijom politikom prema susjedima, osobito prema Srbiji i Bosni i Hercegovini.

Plenkovića ti krugovi doživljavaju kao "briselskog slugu", protagonista nedefiniranih "svjetskih centara moći", stalno tražeći dokaze "domoljublja". Takvo ozračje, uz nestabilnu parlamentarnu većinu, čini da iz Vlade nema nekih značajnijih međunarodnih iskoraka u regiji.

Događaji s krahom koncerna Agrokor iznenada su u prvi plan nametnuli odnose s Rusijom. Ruske su banke najveći kreditori Agrokora. Sljedeći euroatlantsku politiku Hrvatska je proteklih godina zahladila odnose s tom zemljom, pa i na gospodarskom planu, što nije bilo osobito razborito. Sada se čine koraci da se to ispravi.

Ministar vanjskih poslova posjetio je Moskvu, šefica države govori o Rusiji kao o "velikom igraču" s kojim treba razgovarati ne samo o gospodarskoj suradnji, već i o "rješavanju globalnih pitanja nesigurnosti, terorizma, ali i o situaciji u jugoistočnoj Europi gdje je Rusija jedan od jamaca sigurnosti i stabilnosti BiH".

Povod otapanja je Agrokor, ali je pozadina geopolitička. Energetika, mreža plinovoda i naftovoda, LNG terminal – sve to ostaje otvoreno.

Sjedište Agrokora, Zagreb
Sjedište Agrokora, Zagreb

Evropska unija i strateške rasprave o njezinoj budućnosti, potaknute izlaskom Velike Britanije, migrantskom krizom i valom terorizma ostale su u Hrvatskoj bez dubljih ili barem operativnih razrada budućih politika.

Desnica pritišće Vladu da se jače veže uz tzv. Višegradsku skupinu zemalja čije članice zagovaraju rigidniju useljeničku politiku i uopće zatvoreniju, konzervativniju politiku u mnogim oblastima.

HDZ-ova vlada ponaša se od slučaja do slučaja, pa su se tako europarlamentarci iz te stranke nedavno odbili priključiti osudi Mađarske u Evropskom parlamentu zbog zatvaranja Srednjoevropskog sveučilišta. Drugi put je službena Hrvatska, zajedno s Mađarskom i Poljskom, u Vijeću Evrope, izglasala rezoluciju koja ograničava prava seksualnih manjina.

Takvo ponašanje izaziva pozornost mnogih članica Unije. Ne treba zanemariti niti pojave neoustaškog divljanja po Hrvatskoj. Hrvatska je najprije obećala punu kooperativnost kod pregovora Srbije o ulasku u EU, pa je onda počela s blokadama pregovaračkih poglavlja, koje je pod pritiskom napustila.

Sve u svemu, nekadašnja bliska suradnja s Njemačkom se ohladila (trend je prisutan još od tzv. lex Perković i odbijanja Milanovićeve vlade da njemačkom pravosuđu isporuči bivše čelnike sigurnosnih službi).

S takvom nejasnom i nekonzistentnom politikom Hrvatska teško osigurava stvarno ravnopravno mjesto u evropskim strateškim raspravama.

Diplomati na čelu države nisu se do do sada proslavili na diplomatskom polju.

I da parafraziramo De Gaullea s početka ovog teksta – možda im krene bolje, najava je da će ljeto biti suho i s malo kiše.

* Mišljenja izrečena u ovom tekstu ne odražavaju nužno stavove Radija Slobodna Evropa
  • 16x9 Image

    Ines Šaškor

    Rođena u Splitu 1948. Politologiju diplomirala u Zagrebu 1971. godine. Od početka, 1994. godine, pa sve do zatvaranja, 31.12. 2003. godine, bila urednica Zagrebačkog dopisništva RSE.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG