Dostupni linkovi

Sarajevo bez grijanja ako ne plati četiri puta skuplji plin


"Za olimpijski grad, ove januarske temperature nisu neobične i ne znam kako je uopšte došlo do toga da nema gasa dovoljno. Mi nemamo nikakvu alternativu", kaže Sarajka Aldijana (ilustrativna fotografija).

Građane Sarajeva, glavnog grada Bosne i Hercegovine (BiH), jutro 25. januara dočekalo je 15 stepeni ispod nule. S minusima je došla i neizvjesnost hoće li zbog smanjenog dotoka plina imati obezbijeđeno grijanje.

Sarajka Aldijana, koja živi u naselju Dobrinja, grije se putem preduzeća Toplane koje je u vlasništvu Kantona Sarajevo. Ta firma je 24. Januara ostala bez gasa, nakon što je drugo kantonalno preduzeće Sarajevogas isključilo sa gasnog sistema.

Toplane su zbog toga prinuđene da koriste alternativna goriva za zagrijavanje oko 53.000 stanova i poslovnih objekata.

"Za olimpijski grad, ove januarske temperature nisu neobične i ne znam kako je uopšte došlo do toga da nema gasa dovoljno. Mi nemamo nikakvu alternativu, osim možda jedne stujne grijalice koja ne može ugrijati ni kuhinju, a kamoli cijeli stan. Samo se možemo smrznuti, jer, evo, i Toplane kažu da nemaju dovoljno lož-ulja kao alternativu", kaže Aldijana za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Alternativnog goriva ima samo za dva dana

Na području Sarajeva firma Sarajevogas snabdijeva građane i privrednike ovim energentom.

U pojedinim dijelovima grada zagrijavanje je moguće jedino plinom, a račune za to ispostavlja ovo preduzeće.

Istovremeno, u drugim dijelovima grada, zagrijavanje zgrada i privrednih objekata se odvija putem Toplana, kojima Sarajevogas isporučuje plin.

U situacijama, poput ove u januaru, kada nema dovoljno količina gasa, Toplane prelaze na alternativna rješenja, odnosno za zagrijavanje koriste lož ulje.

U Toplanama kažu da alternativnog goriva ima dovoljno za svega dva dana. To je za RSE potvrdila glasnogovornica Toplana, Irma Ašćerić. Poslije toga, slijedi gašenje sistema, jer zalihe su, kaže ona, potrošene.

"Kapaciteti su takvi da ne možemo velike količine naručiti, a kada su ovako veliki minusi brže se i troše ta alternativna goriva. Mi smo pokrenuli nabavku tih alternativnih goriva, ali to je u skladu sa zakonom o javnim nabavkama i ta čitava procedura traje od mjesec do dva, a ne možemo mimo procedure", pojašnjava Ašćerić.

Većih zaliha nema, jer je dio koji se mogao koristiti za zagrijavanje još nekoliko dana, potrošen sredinom januara.

Tada je Energoinvest, koji je glavni uvoznik plina u bh. entitetu Federacija BiH i u vlasništvu je vlade tog entiteta, ograničio isporuku prirodnog plina prema distributerskoj kompaniji Sarajevogas, što je dovelo do smanjene isporuke i prema Toplanama, kao krajnjem potrošaču.

Sjedište Energoinvesta, Sarajevo (mart 2009.)
Sjedište Energoinvesta, Sarajevo (mart 2009.)

Do problema u snabdijevanju gasom glavnog grada došlo je, kako je to saopšteno iz Energoinvesta, jer Sarajevogas, kao distributer, nije naručio dovoljnu količinu gasa.

Navode kako su 23. januara isporučili "količinu gasa od 1.013.307 m³, što čini 18,5 posto više od prosječne dnevno naručene količine gasa za mjesec januar 2022. godine, a koja iznosi 854.839 m³".

Energoinvest napominje da je poslao poruku Sarajevogasu i Toplanama, obavještavajući ih da je spreman da naruči i dodatne količine gasa ukoliko ne postoje druga alternativna rješenja zagrijavanja.

"Činjenica je da se ova dodatna količina gasa mora naručiti po trenutnim tržišnim cijenama koje daleko prevazilaze cijenu gasa kojim se redovno snabdijevamo od strane Gazproma", stoji u pisanom saopštenju Energoinvesta.

Sarajevogas tvrdi da je Energoinvest ograničio isporuku

Tržišna cijena znači da bi za narednih pet dana Sarajevogas trebao da plati četiri puta veću cijenu, odnosno oko milion eura više, za dodatnu količinu gasa.

Iz Sarajevogasa za RSE kažu kako tvrdnje Energoinvesta nisu tačne, jer su količinu nabavke plina Sarajevu ograničili upravo uvoznici, odnosno Energoinvest.

Vozilo Sarajevogasa, kantonalnog javnog komunalnog preduzeća (januar 2009.)
Vozilo Sarajevogasa, kantonalnog javnog komunalnog preduzeća (januar 2009.)

"Energoinvest d.d. Sarajevo je krajem decembra mailom obavijestio direktora Sarajevogasa da će od 1. januara 2022.godine ograničiti isporuku prirodnog gasa na 1.200.000 m³ za Federaciju BiH, odnosno 950.000 m³ za dnevne potrebe KJKP (Kantonalno javno komunalno preduzeće) Sarajevogasa. S tim u vezi, važno je naglasiti da je 22. januara 2022. godine Sarajevogasu isporučeno 50.000 m³ manje u odnosu na naručene dnevne količine, 23.1.2022. manje 44.000 m³, a jučer, 24.1.2022. godine, za čak 130.000 m³", navodi se u pisanom odgovoru Sarajevogasa za RSE.

Zbog Turskog toka BiH ima manje plina

BiH se snabdijeva plinom putem Turskog toka koji se proteže od Rusije do Turske preko Crnog mora, ima kapacitet od 31,5 milijardi kubnih metara plina godišnje.

U bh. entitetu Republika Srpska (RS) isporuka plina putem ovog toka počela je početkom januara, a u Federaciji BiH od aprila 2021. godine.

Ruski plin BiH je do tada dobijala plinovodom koji je išao preko Ukrajine i Mađarske, odakle je dalje transportovan u Srbiju, a u BiH je ulazio na jedinom ulaznom terminalu za BiH u mjestu Šepak kod Zvornika, na istočnoj granici između BiH i Srbije.

Do prelaska na snabdijevanje BiH gasom iz Turskog toka nije bilo ovakvih problema, kaže za RSE nekadašnji direktor kompanije BH-Gas, Almir Bećarević.

"Prije je bila fleksibilnija nabavka gasa što znači, vi ste mogli jedan dan da potrošite 500.000 kubika, a sutradan milion i po kubika. Sada kanton ima prosječno 850.000 kubika i ne možete preko te količine, što znači da je na ovim minusima to nedostatno. Sarajevu treba na ovim temperaturama 1,2 ili 1,3 miliona kubika gasa, a vi ukupno imate za Federaciju BiH 1.200.000", pojašnjava Bećarević.

On ističe da je dodatni gas, u stvari, isti koji stiže i redovnim putem, samo se nabavlja iz Srbije i plaća skuplje.

Bećarević je zbog ovoga uputio i pismo glavnoj tužiteljici Kantona Sarajevo, Sabini Sarajlija, zahtijevajući da se pokrenu i krivični postupci, a po osnovu ranijih prijava koje je dostavio policijskim organima.

Nije mi jasno da ako imate dokument u FUP-u i u kantonalnom tužilaštvu da neće niko da reaguje.
- Almir Bećarević, bivši direktor BH-Gasa

"Dokumenti postoje, sve napisano, svima dostavljeno i niko nije htio da reaguje. Znači, ovo nije nešto što nije najavljeno. I cijene gasa i nedostatak količina, sve ovo je bilo obrazloženo i nije mi jasno da ako imate dokument u Federalnoj upravi policije (FUP) i ako imate dokumente u kantonalnom tužilaštvu da neće niko da reaguje", kaže on.

Uprava kompanije BH-Gas, čiji je osnivač Vlada Federacije BiH, a u kojoj je Bećarević radio kao direktor, a potom i savjetnik, podnijela je 5. aprila 2021. godine krivične prijave FUP-u protiv odgovornih u Energoinvestu.

Iz BH-Gasa tada su naveli da je Energoinvest jednostrano raskinuo važeći ugovor o transportu plina sa mađarskim dobavljačem kompanijom FGSZ, koji je na snazi do 2023. godine, zbog čega će na ime ugovorne klauzule morati da se isplati odšteta u iznosu većem od 20 miliona dolara.

Vlada Kantona Sarajevo neće dozvoliti da se građani mrznu

Vlada Kantona Sarajevo saopštila je nakon sastanka sa čelnicima Sarajevogasa i Toplana kako neće dozvoliti da građani ostanu bez grijanja, te da se radi o pritisku sa federalnog nivoa.

Navedeno je i kako je manjak nastao zbog nepredviđenog povlačenja 150.000 kubika plina koji je tražila kompanija Arcerol Mittal zbog navodnog remonta.

Zgrada Vlade Kantona Sarajevo (mart 2021.)
Zgrada Vlade Kantona Sarajevo (mart 2021.)

Tvrde da, dok Energoinvest traži da građani Kantona Sarajevo plaćaju tržišnu cijenu plina za dodatne količine, Arcelor Mittal dodatne količine plaća po nižim, ranije ugovorenim cijenama.

"Vlada Kantona Sarajevo neće dozvoliti da taj udar podnesu sami građani", poručeno je iz kantonalne Vlade.

Stoga su na vanrednoj sjednici 25. januara, održanoj nakon sastanka, donijeli odluku da nabave dodatne količine gasa po tržišnoj cijeni, kako bi spriječili obustavu grijanja za više od 150.000 građana, koji su korisnici Toplana.

"Za naredni period zatražena je nabavka dodatnih 500.000 kubika gasa, koji bi po ugovorenoj cijeni koštali 372.000 maraka (oko 190.000 eura), a bit će plaćeni četiri puta više", rečeno je iz Vlade Kantona Sarajevo.

Navedeno je i kako će kompanija Sarajevogas poduzeti pravne radnje koje se tiču nepoštivanja ugovora od strane Energoinvesta, zbog neisporučenih ugovorenih količina plina i naknade štete.

BiH nema zakon o plinu i električnoj energiji na državnom nivou kojim bi se ova oblast uredila. Donošenje zakona ne dozvoljava entitet RS, ocjenjujući kako se njime nadležnosti entiteta prenose na državu.

Na ovo su upozorili i iz Energetske zajednice koja je u januaru 2021. uvela sankcije BiH zbog nepoštovanja Drugog energetskog paketa u sektoru plina, Direktive o sumporu i gorivima, kao i Trećeg energetskog paketa za električnu energiju i plin.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG