Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Mala očekivanja od predstojećeg samita u Sarajevu


Izvjestan je dolazak predsjednika Crne Gore, Turske, Sjeverne Makedonije, te predsjednice Vlade Srbije i premijera Bugarske, a neizvjestan je dolazak albanskog predsjednika

Sve je spremno, barem protokolarno, za početak Samita Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi (SEECP) koji počinje u ponedjeljak (8. juli) u Sarajevu.

Predsjednici država regiona biće dočekani na crvenom tepihu ispred zgrade Predsjedništva BiH, gdje će biti postrojeni i pripadnici Oružanih snaga BiH, nakon čega će prisustvovati zajedničkoj večeri.

Dan kasnije, učesnici se "sele" na Jahorinu, gdje će biti zvanični susreti i sastanci ministara i predsjednika zemalja Jugoistočne Evrope.

U press centru Predsjedništva BiH još uvijek nemaju informaciju ko će sve učestvovati na Samitu, a kako su rekli Radiju Slobodna Evropa (RSE), izvjestan je dolazak predsjednika Crne Gore, Turske, Sjeverne Makedonije, zatim predsjednice Vlade Srbije, premijera Bugarske, a neizvjestan je dolazak albanskog predsjednika. Grčka i Rumunija šalju predstavnike, ali se još ne zna ko su. Kosovski predsjednik Hašim Tači neće doći, iako je dobio poziv na Samit.

"Bosna i Hercegovina još uvek nije priznala Kosovo i na nesreću građana obje zemlje i dalje je na snazi vizni režim za građane Kosova", stoji u saopštenju iz Tačijevog kabineta poslanog 7. maja.

Inače, glavni ciljevi SEECP-a, između ostalog, su jačanje sigurnosti, stabilnosti, dobrog političkog okruženja, te ekonomski odnosi i saradnja u oblastima demokratije i pravde, no bosanskohercegovački analitičari, sagovornici RSE, kažu kako se ništa značajno ne može očekivati od sarajevskih susreta.

'Dodik govori kao zaštitnik interesa Srbije'

Profesor na Sveučilištu u Mostaru Slavo Kukić kaže kako nije optimista u neki pozitivan ishod Samita, jer su "igrači" i njihovi stavovi poznati javnosti.

"Prije svega, jer Milorad Dodik puno više govori kao zaštitnik interesa Srbije, nego zastupnik interesa Bosne i Hercegovine. S druge strane, takav njegov stav izaziva reakcije kod prvaka drugih zemalja iz regije. Uostalom, gospodin Tači je već saopćio da u Sarajevo neće doći, a neće doći zbog politike koju svakodnevno vodi prema Kosovu Milorad Dodik. Siguran sam da na tom sastanku, ako pored Dodika budu sudjelovala i druga dva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, može doći do varnica između njih. Tako će se dodatno svijetu pokazati kakvu u Bosni i Hercegovini imamo atipičnu državu, u kojoj se ne zna ko čije interese zastupa", ističe profesor Kukić.

Samit Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi dešava se u vrijeme kada Bosna i Hercegovina i devet mjeseci od izbora nema vlast, a Predsjedništvo BiH, koje je domaćin, susreće se samo kada mora.

Sve to ne daje nadu za optimizam, ističe za RSE Žarko Papić, direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju, tim prije, jer se i u samoj Evropskoj uniji trenutno dešavaju ozbiljniji procesi.

"Međutim, mislim da bi jako važno bilo da zemlje Zapadnog Balkana na Samitu formulišu neku vrstu odgovora na sve učestalije teze da nema više proširenja u veoma dugačkom periodu dok se ne reformiše Evropska unija. Ako mi budemo čekali reformu Evropske unije, onda će odlaganje proširenja biti puno veće nego što na prvi pogled izgleda. Prema tome, jako bi važno bilo da se zemlje Zapadnog Balkana na ovom samitu politički i geopolitički odrede, prema ovome, što mislim, da je potpuno pogrešan pristup Evropske unije", navodi Papić.

Ne propustite pročitati:

'Otvara se mogućnost trećeg balkanskog rata'

Ono što u ovom trenutku predstavlja opasnost, nastavlja Papić, je vijest kako su Albanija i Kosovo u utorak, kako je objavljeno na web situ ministarstva vanjskih poslova Albanije, potpisali Sporazum o ujedinjenju diplomatskih i konzularnih misija i strateškoj kooperaciji vanjskih politika.

S obzirom na ovu vijest, ali i odlaganja završetka dijaloga između Srbije i Kosova, Papić kaže kako cijeli region 'plaća cijenu nerješavanja pitanja između ove dvije države'.

"Prvo, mi sada više ne može govoriti o kosovskom problemu, mi se sada suočavamo sa dramatičnom promenom granica na Balkanu. Promena granica između Kosova i Albanije je dramatična promena na Balkanu. Ja sam bio i ostao protiv promene razgraničenja na Kosovu u kojoj bi nekoliko opština pripalo Srbiji i protiv toga sam, jer je na etničkom principu, ali ovo je puno ozbiljnija stvar. Moram reći da sam veoma zbunjen, čak, što na to niko ne reaguje, a toga se najviše plašim. Ne reaguje ni Amerika, ne reaguje ni Rusija. Ako do te promene granica dođe, i ona bude međunarodno verifikovana, onda se ne otvara Pandorina kutija, nego se bukvalno otvara mogućnost trećeg balkankog rata", tvrdi Papić.

Na web stranici Ministarstva vanjskih poslova Albanije navedeno je kako Sporazumom Albanija "politički gledano, preuzima konkretne obaveze da izlaže, brani i potvrđuje političke stavove Republike Kosovo u svim prilikama, u kojima prisustvo ovog drugog nije moguće iz objektivnih razloga".

"Diplomatski gledano, sporazum pomaže u postavljanju osnova za formiranje zajedničkog fonda za uspostavu, upravljanje i razvoj ambasada, misija i konzulata, kako bi se stvorilo okruženje koje zajednički koristi objema državama. Profesionalno govoreći, sporazum takođe predviđa razmjenu diplomatskog osoblja Kosova i Albanije u međusobnim predstavništvima širom svijeta, a diplomatske akademije će odlučiti o uspostavljanju zajedničkog programa obuke", navedeno je na sajtu Ministarstva vanjskih poslova Albanije.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG