Prvi put od osnivanja Međunarodnog sajma knjige u Sarajevu, koji se održava duže od tri decenije, među izlagačima se našla i Ambasada Rusije u Bosni i Hercegovini, što je u kontekstu rata u Ukrajini otvorilo pitanje simbolike i poruke takvog prisustva.
Uz slogan "Put knjige, koji povezuje prošlost i budućnost – od pisane riječi do digitalnog doba", sarajevski Sajam knjige traje do 27. aprila.
Riječ je o jednom od najvećih izdavačkih događaja u BiH, koji okuplja više od 200 izlagača iz regije i Evrope, među kojima je i Ambasada Rusije u BiH.
I dok organizatori sajma tvrde da se radi o kulturnoj razmjeni i promociji knjiga, koje treba odvojiti od politike, iz Ambasade Ukrajine u BiH upozoravaju da "država koja vodi ničim izazvan rat i sistematski krši međunarodne norme ne bi smjela imati mogućnost koristiti kulturu kao instrument legitimacije svoje politike".
Ambasada je stava da prisustvo zvanične ruske diplomatske misije na sajmu izaziva "ozbiljne moralne dileme".
Ova dilema se ne odnosi na samu književnost, već na državnu prezentaciju, jer su ruski klasici već uobičajen dio ponude domaćih i regionalnih izdavača, što se ne dovodi u pitanje.
'Ruski Panteon' na Sajmu
Na štandu ruske Ambasade dominiraju djela ruskih klasika poput Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, Aleksandra Puškina i Antona Pavloviča Čehova, kao i knjige o ruskoj istoriji i umjetničke monografije.
Među izdanjima su i publikacije o ruskoj historiji i znamenitim ličnostima, uključujući dvotomno izdanje "Ruski panteon. Korist, čast i slava". Knjiga je nastala iz istoimene rubrike magazina ruske kompanije Transnjeft, a, kako se navodi, donosi biografije ličnosti koje su dale doprinos razvoju Rusije.
U dostupnim online recenzijama navodi se i da knjiga uključuje ličnosti iz, kako se navodi "vraćenih regija Rusije" među kojima su i Donjeck, Luganjsk, Herson i Zaporižje, oblasti u Ukrajini koje je Rusija zauzela tokom invazije 2022. godine.
Specijalno izdanje ove knjige na srpskom jeziku bilo je i među poklonima koje je ruski predsjednik Vladimir Putin uručio predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, tokom susreta u Moskvi u maju 2025. godine.
Šta kažu organizatori?
Šenaj Avdić, direktor sarajevskog centra Skenderija, koji je organizator Sajma knjiga, kazao je za RSE da, uz rusku ambasadu, sudjeluju i zemlje poput Grčke, Španjolske, Irana, Turske i Saudijske Arabije.
"U kontekstu rata u Ukrajini, mi nismo politička organizacija. Njima nije zabranjeno prisustvo niti promocija. Ovdje nema promocije rata, mržnje i dok god se to ne dešava, nemamo pravo da zabranjujemo. Ne vidim nikakav razlog dok god tu zajedno izlažu, bez ikakve mržnje", kazao je Avdić.
Najavljujući sudjelovanje na sajmu, Ambasada Rusije je na društvenim mrežama objavila da posjetiteljima predstavljena djela klasične i savremene ruske književnosti, tekstove o ruskim znamenitostima i periodična izdanja o istorijskim i društvenim temama.
Osim što su potvrdili da prvi put sudjeluju, predstavnici ruske Ambasade u BiH na Sajmu za RSE nisu mogli govoriti o sudjelovanju na ovoj manifestaciji.
Ambasada Rusije u Bosni i Hercegovini godinama se ne libi da otvoreno komentira unutrašnja politička pitanja u BiH, uz istovremeno njegovanje bliskih odnosa s rukovodstvom entiteta Republika Srpska koji je više puta zagovarao secesiju entiteta i nepoštovanje državnih institucija BiH.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu, ambasada i njen šef Igor Kalabukhov javno su prenosili stavove Moskve, koja negira napade na civile, optužujući ukrajinske vlasti za nasilje.
Ukrajinska upozorenja
Za ukrajinskog ambasadora Volodymyra Bachynskog neprihvatljivo je da ruska država ima direktan prostor za predstavljanje na jednom od važnih kulturnih događaja u Sarajevu.
"Smatramo neprihvatljivim da država koja vodi agresivni rat protiv Ukrajine koristi međunarodne kulturne platforme za promoviranje svog prisustva i vlastitih propagandnih narativa", naveo je.
Bachynski je stava da "Rusija ne može zaklanjati iza kulture, dok sistematski krši međunarodno pravo i svoje obaveze u ovoj oblasti".
Ističe da je u ruskoj agresiji u Ukrajini oštećeno ili uništeno više od 1.700 objekata kulturne baštine, uključujući muzeje, historijske zgrade, biblioteke, vjerske objekte i dobra od svjetskog značaja.
Također, je podsjetio da su mnoge države, uključujući zemlje Evropske unije, značajno ograničile ili u potpunosti obustavile kulturnu saradnju s Rusijom.
"To predstavlja svjesnu poziciju u odbrani međunarodnog prava, etičkih principa i solidarnosti sa žrtvama agresije", kazao je, pozivajući vlasti BiH da preispitaju pristup učešću zvaničnih ruskih struktura u kulturnim događajima u BiH.
Zbog ruskog učešća na manifestacijama kulture, u jeku ruske invazije na Ukrajinu, slične dileme pojavile su se i na evropskoj kulturnoj sceni.
Jedna od primjera je predstojeće otvaranja ruskog paviljona na Venecijanskom bijenalu, jednom od najvećih i najstarijih kulturnih festivala na svijetu.
Nakon što je Moskva 2022. započela invaziju na Ukrajinu, ruski umjetnici i kustosi su se povukli, a ruski paviljon je zatvoren, a u maju, kada se otvara izložba, ruski paviljon će ponovo biti otvoren.
Zbog toga je Evropska unija najavila mogućnost suspenzije ili ukidanja financiranja, uključujući grant od dva miliona eura, upozoravajući da kulturne manifestacije ne mogu biti izuzete iz šireg političkog konteksta.
Rusi nisu jedini "stranci" na Sajmu
Enver Kazaz, profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu, kaže za RSE da je Rusija bez sumnje odgovorna za agresiju na Ukrajinu, ali da odgovor evropskih i zapadnih društava nije bio samo vojni nego i ideološki.
"Velika ruska kultura koja je svjetska vrijednost, zbog rata u agresije na Ukrajinu, počela je da se gleda kao kultura nekog jakog neprijatelja koji prijeti da će srušiti tzv. naš način života. Činjenica da je Ambasada Rusije prisutna na kulturnoj manifestaciji ne može biti sporna, bez obzira šta uradila Rusija u Ukrajini, a izvršila je agresiju po Putinovom naređenju", kazao je Kazaz.
Ruska diplomatska misija u BiH nije jedina koja sudjeluje na Sajmu knjiga u Sarajevu. No, jedina nastupa u tom formatu, dok se ostale zemlje, poput Irana, Saudijske Arabije i Turske, uglavnom predstavljaju kroz svoje kulturne centre, izdavače ili institucije.
Na upit RSE na koji način se provjeravaju publikacije koje će biti predstavljene, organizatori navode da je svaki izlagač odgovaran za svoj sadržaj.