Američki republikanski kongresmen Don Bejkon (Bacon) iz Odbora za oružane snage Predstavničkog doma u intervjuu upozorava na rizik da će neizvesnost iz Vašingtona ohrabriti protivnike, uključujući Rusiju, Iran i Kinu, usled rastućih napetosti unutar NATO saveza.
Nekadašnji general američkog ratnog vazduhoplovstva govorio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) dok je Pentagon najavljivao da će smanjiti broj američkih brigadnih borbenih timova raspoređenih u Evropi sa četiri na tri, odlažući planirano raspoređivanje u Poljsku.
Bejkon kaže da pitanje revizije trupa ukazuje na širu raspravu o tome kako se Sjedinjene Države bore sa izazovima koji istovremeno dolaze iz Rusije, Kine, Irana i ekstremističkih grupa.
Uz ocenu da je "dvosmislenost opasna", navodi da Vašington i njegovi saveznici ne mogu da priušte bilo kakav nedostatak strateške jasnoće dok te pretnje postaju sve više međusobno povezane.
'Tri problematične oblasti'
Bejkon opisuje rat Rusije u Ukrajini, pritisak Kine na Tajvan i regionalne aktivnosti Irana kao glavne strateške izazove za Vašington.
"Očigledno postoje tri problematiče oblasti", kaže on. "Imamo problem sa Kinom i Tajvanom... Jasno je da imamo problem sa ruskom invazijom na Ukrajinu... Pa, oduvek smo imali ovaj problem sa Iranom. Iran je uvek bio vodeći izvoznik terora."
Dodaje da terorizam povezan sa ekstremističkim grupama kao što su Al-Kaida i Islamska država stvara "četvrtu oblast" o kojoj treba brinuti.
Upitan za saradnju između Rusije, Irana i Kine, Bejkon kaže da "ti ljudi rade zajedno".
"Ali", dodaje, "nemaju nikoga drugog…sve tri države su parije".
Uprkos tome, on tvrdi da demokratski saveznički sistem daje Zapadu strukturalnu prednost.
"Mnogo je bolje da budemo u našoj poziciji, na strani slobode, jer imamo mnogo širi spektar saveznika", kaže Bejkon. "Ali moramo u njega da ulažemo i da ga branimo".
Rusija 'testira odlučnost' NATO-a
Bejkon upozorava da raste zabrinutost u delovima Evrope zbog ruskog vojnog pritiska oko teritorija NATO-a, te zbog straha od slabljenja posvećenosti Amerike evropskoj bezbednosti.
"[Ruski predsednik Vladimir Putin) testira odlučnost Sjedinjenih Država i pojedinačnih članica NATO-a, kao i sam NATO", kaže Bejkon.
Kongresmen upozorava da signali koji ukazuju na smanjeno američko vojno prisustvo u Evropi mogu da podstaknu Moskvu da preuzme rizičnije poteze.
"Šta čujem je: 'Vi ne radite dovoljno, tako da ćemo mi da radimo manje'. To nije dobra poruka za Rusiju", kaže on.
Bejkon umesto toga zagovara formulu po kojoj bi Evropa povećala ulaganja u odbranu, dok bi Vašington održavao svoju trenutnu poziciju.
"Pravi odgovor je: Evropa radi više, a Amerika ostaje ista, stabilna", objašnjava. "Ono što imamo sada je dobra struktura snaga."
Naglašava da je odvraćanje najbolji način da se izbegne širi sukob.
"Znate šta košta više od snažnog odvraćanja? Rat", kaže Bejkon. "Snažno odvraćanje bi nam uštedelo novac."
Bejkon oštro kritikuje način na koji je Pentagon upravljao nedavnim premeštanjem trupa u istočnoj Evropi, uključujući povlačenje američke brigade iz Rumunije.
"Povukli su brigadu iz Rumunije, a nisu to saopštili ni Kongresu ni Rumuniji dok sve nije bilo završeno", rekao je. "Tako se ne tretiraju saveznici."
NATO je veliki savez, najbolji u istoriji čovečanstva,” kaže on. “Treba da ga branimo i sačuvamo, da ga poboljšamo.
Pozivajući se na navode o zaustavljanju planiranog raspoređivanja oko 4.000 američkih vojnika u Poljsku, Bejkon upozorava da takvi potezi šalju "užasnu poruku" i Rusiji i istočnoevropskim saveznicima.
On izdvaja Poljsku i Baltičke zemlje - Letoniju, Estoniju i Litvaniju - kao zemlje čije istorijsko iskustvo pod sovjetskom dominacijom nastavlja da oblikuje njihove bezbednosne strahove.
"Ove četiri države su bile pod sovjetskom dominacijom", kaže on. "Gotovo svaka porodica zna nekoga ko je bio ubijen u šumama ili poslat u Sibir."
"Znaju kako izgleda život u totalitarnom sistemu koji predvodi Rusija", dodaje.
Bejkon je takođe pohvalio ove države zbog naglog povećanja izdvajanja za odbranu.
"Poljska je na 4,8 odsto BDP-a. Oni nas pobeđuju u ovoj oblasti", objašnjava. "To važi i za tri baltičke zemlje."
NATO: 'Najbolji savez u istoriji'
Bejkonovi komentari dolaze uoči puta američkog državnog sekretara Marka Rubija (Marco Rubio) u Švedsku, gde će se u Helsinburgu 22. maja održati sastanak spoljnih ministara članica NATO-a. Očekuje se da će fokus sastanka biti na izdvajanju sredstava za odbranu i podeli tereta.
Tokom intervjua Bejkon je više puta istakao NATO kao ključan faktor za bezbednost Zapada.
"NATO je veliki savez, najbolji u istoriji čovečanstva", kaže on. "Treba da ga branimo i sačuvamo, da ga poboljšamo."
Na pitanje da li bi saveznici trebalo da se pripreme na budućnost u kojoj Sjedinjene Države više neće predvoditi NATO, Bejkon kaže da bi takav scenario bio "užasna greška".
"Nekoliko ljudi ovde koji imaju 'idemo sami' mentalitet", rekao je. "Ali to znači da bismo bili slabiji, ili barem ranjiviji, ukoliko bismo išli sami."
Odražavajući stav Vinstona Čerčila (Winston Churchill), Bejkon dodaje: "Postoji samo jedna stvar gora od saveznika, a to je nemati saveznike."
Takođe je odbacio tvrdnje da evropske zemlje ne doprinose vojno.
"Postoji dosta zemalja koje nam dozvoljavaju da polećemo sa njihovih vazdušnih baza i koje sprovode borbene misije u Iranu", kaže on. "Tako da, pomagale su nam".
Bejkon kaže da bi Rubio trebalo da iskoristi sastanak u Švedskoj da saveznicima predstavi jasniju sliku o vojnim planovima Vašingtona.
"Možda sekretar Rubio može doći tamo sa nekom informacijom, nekim objašnjenjem i pomogne da se razbistri situacija, zato što trenutno niko ne zna šta se dešava", navodi kongresmen.
Osvrćući se na stalnu neizvesnost oko odluka o rasporedu snaga, dodao je: "Kao da slepi vode slepe u Pentagonu".
Ukrajina 'ima zamah'
Bejkon navodi da je Ukrajina i dalje sposobna da promeni tok rata, uprkos tvrdnjama da Kijev ne može vojno da pobedi.
"Ukrajina ima zamah upravo sad", kaže on, ukazujući na ukrajinske napade duboko unutar Rusije.
"Bombarduju naftna postrojenja u blizini Moskve", Kaže Bejkon. "Sada Rusi vide eksplozije koje odjekuju u Moskvi".
Ukrajinci se "bore za svoje živote", dodaje. "Kad se boriš za sopstveni život, boriš se očajnički, i boriš se inovativno i kreativno".
Bejkon takođe podržava uvođenje strožih sankcija Moskvi.
"Zato ćemo glasati za sankcije u prvoj nedelji juna", kaže on. "Uspeli smo da preuzmemo kontrolu od predsedavajućeg i predsednika, i nateraćemo da se o tome glasa u sali".
"Verujem da će Predstavnički dom u velikoj meri glasati za sankcije Rusijii, zato što je to volja naroda", dodaje on. "Ne treba da popustimo po pitanju sankcija Rusiji. Treba da ih držimo pod kontrolom".
Bejkon je takođe istakao da i dalje postoji široka podrška Ukrajini i NATO-u.
"Oko 70 procenata Amerikanaca podržavaju Ukrajinu i NATO savez", dodaje.
Podsećajući na britansku politiku popuštanja u periodu pre Drugog svetskog rata, Bejkon dodaje: "Hoću da budem na pravoj strani istorije. Hoću da budem Čerčil, a ne Čemberlen (Neville Chamberlain), kada je reč o Rusiji i Ukrajini".
Iran i rizik od eskalacije
Kada je reč o Iranu, Bejkon smatra da vojni pritisak i dalje može biti neophodan ako Teheran odbije da napravi veće ustupke u vezi sa svojim nuklearnim programom.
"Oni ne smeju da imaju nuklearno oružje", kaže Bejkon. "Smatram da je vojna sila potrebna."
Istovremeno, kaže da bilo koja produžena vojna kampanja zahteva dozvolu Kongresa. Odbacuje slanje američkih kopnenih trupa, zalažući se da operacije treba da ostanu samo vazdušne.
Bejkon takođe upororava na to da su nedavni sukobi otkrili slabosti u zalihama raketa i vazdušnoj odbrani Zapada.
"Potrošili smo mnogo raketa Patriot, mnogo različitih vrhunskih raketa", kaže on. "Treba da udvostručimo proizvodnju."
'Dugotrajan uticaj'
Uprkos neslaganjima u vezi sa slanjem trupa i sankcijama, Bejkon se vraća na ono što opisuje kao duboki problem: eroziju poverenja između SAD-a i saveznika.
"Započeli smo neke sitne sporove koji izazivaju ozbiljnu stratešku štetu", kaže.
"Plašim se onoga što sada gledamo, i šta su posledice koje nas čekaju za pet, 10, 15 godina", ističe Bejkon.
Uprko tome, dodaje da zapadna alijansa ostaje snažnija od neformalnog dogovora između Moskve, Teherana i Pekinga.
"Na kraju", kaže, "mnogo je bolje biti na strani slobode".