Dok iranski napadi dronovima i raketama stavljaju na test američku odbranu na Bliskom istoku, ukrajinska delegacija u poseti Vašingtonu kaže da se Sjedinjene Američke Države sada suočavaju s realnošću bojnog polja na koju se Kijev prilagođavao od prvih meseci ruske invazije.
"Masovni i obimni napad jeftinih dronova... zaista menja način na koji sistemi funkcionišu", rekla je za RSE tokom posete Vašingtonu 24. marta Marina Hricenko, izvršna direktorka Instituta Zmijsko ostrvo sa sedištem u Kijevu.
Ona je iznela to upozorenje dok ukrajinski zvaničnici pokušavaju da iskustvo s fronta pretvore u strateške lekcije za zapadne partnere, tvrdeći da je rat u Ukrajini postao test izdržljivosti moderne protivvazdušne odbrane u stvarnom svet.
U središtu te poruke je oštar ekonomski disbalans. Napredni sistemi poput sistema protivvazdušne odbrane Patriot su i dalje veoma efikasni, ali njihova upotreba protiv talasa jeftinih dronova vremenom postoje neodrživa.
"Veoma davno smo shvatili da nije isplativo koristiti rakete Patriot od 4,5 miliona dolara da bi se oborio dron Šahed vredan 500.000 dolara", rekla je Hricenko.
Rat koji Ukrajina dobro poznaje
Poseta ukrajinske delegacije SAD – nakon pojavljivanja na bezbednosnom forumu u Majamiju i kontinuiranih sastanaka u Vašingtonu – usledila je dok sukobi koji uključuju Iran ističu ranjivosti koje Ukrajina dokumentuje od 2022. godine.
U grupa nisu samo stručnjaci za politiku i analize iz Instituta Zmijsko ostrvo, već i ljudi koji su u okviru ukrajinske vojske bili direktno uključeni u operacije protivvazdušne odbrane.
Među njima su predstavnik vazdušnih snaga koji blisko sarađuje s američkim sistemima i viši oficir iz korpusa kopnenih snaga odgovoran za sprovođenje protivvazdušne odbrane duž linije fronta.
Prema rečima Hricenko, njihova uloga je da pruže uvid "proveren na bojnom polju" kako zapadni sistemi funkcionišu pod kontinuiranim, velikim napadima – nešto s čime su SAD do nedavno imale ograničeno iskustvo.
"Mislim da se Amerika prvi put suočila s masovnim napadom jeftinih dronova... što zaista menja način na koji sistemi funkcionišu", rekla je ona.
Hricenko je rekla da Bliski istok još ne doživljava ceo spektar pretnji s kojima se Ukrajina danas suočava, ali da nedavni događaji odražavaju ranije faze rata.
"Mislim da se Bliski istok ne suočava sa svim s čime se mi suočavamo upravo sada", rekla je ona, ukazujući na razlike u pomorskim kapacitetima i dinamici bojnog polja.
Ipak, ona je istakla paralele u korišćenju masovnih napada dronovima i gađanje sistema za detekciju.
"Nisu samo sistemi protivvazdušne odbrane važni, već i radari, zar ne? Mogućnost da se shvati odakle dolazi (ta pretnja", rekla je ona, podsećajući kako su se slični izazovi pojavili u Ukrajini nakon što su dronovi konstruisani u Iranu u velikom broju uvedeni u borbe.
Ukrajinski odgovor je bio izgradnja slojevitog sistema protivvazdušne odbrane – kombinujući zapadne platforme s novim tehnologijama kao što su dronovi presretači, akustični senzori, pa čak i mreže za izveštavanje građana.
Pristup je detaljno opisan u nedavnom izveštaju Instituta Zmijsko ostrvo "Holding Back the Sky", koji prati evoluciju ukrajinske protivvazdušne odbrane od sistema iz sovjetskog doba 2022. do hibridne arhitekture do početka 2026.
Partnerstvo, a ne pomoć
Na sastancima s Belom kućom, Kongresom, Pentagonom i tink-tenkovima, ukrajinska delegacija promoviše doslednu poruku: Ukrajinu treba tretirati kao bezbednosnog partnera, a ne samo kao primaoca pomoći.
"Ne verujemo u pomoć", rekla je Hricenko. "Verujemo da se dugoročna saradnja gradi kroz partnerstvo."
Ona je iznela argument da Ukrajina može pomoći SAD da se suprotstave širim strateškim izazovima – od Evrope do Indo-Pacifika – razmenom rešenja testiranih na bojnom polju i smanjenjem tereta na američke snage.
"Ukrajina zapravo može biti ta snaga... koja može pomoći Americi da ostvari svoje ciljeve i smanji svoje prisustvo ako je potrebno u Evropi", rekla je ona.
Ukrajinska delegacija takođe naglašava praktičnu saradnju, uključujući aktuelno testiranje ukrajinskih dronova i odbrambenih tehnologija u SAD, kao i potrebu da se obuka integriše uporedo s procesom nabavke.
"Ovde se već testiraju neki od ukrajinskih sistema", rekla je ona, dodajući da je ključna implementacija – a ne samo nabavka.
Podeljena pažnja, zajedničke pretnje
Širenje sukoba koji uključuje Iran imalo mešovite implikacije po Ukrajinu, rekla je Hricenko.
S jedne strane, to je pojačalo upozorenja Kijeva o sve većem pristupu ratovanju dronovima – čak i za učesnike koji nisu države.
"Prag ulaska u... vojnu borbu... se zaista, zaista spustio", rekla je ona, napominjući da se komponente sada mogu jeftino nabaviti i sklapati u velikim količinama.
S druge strane, preusmeravanje američke pažnje i resursa predstavlja rizik. Smanjene su zalihe presretača, posebno sistema poput Patriota, što potencijalno ograničava kratkoročne isporuke Ukrajini.
"Amerikanci su iskoristili veliki deo svojih zaliha", rekla je ona, dodajući da Ukrajina nastavlja da istražuje alternative, ali da se suočava s izazovima u domaćoj proizvodnji uporedivih sistema.
Ona je ukazala da istovremeno Kijev vidi kao sve koordinisanije svrstavanje među američkim protivnicima.
"Mislim da veza između tih protivnika nikada nije bila jasnija", rekla je ona, navodeći saradnju između Rusije, Irana, Kine i Severne Koreje.
Prema Hricenko, Rusija već podržava Iran na načine koji direktno utiču na interese SAD.
"Naša vlada kaže da Rusija daje obaveštajne podatke Irancima koji imaju uticaj i bukvalno pomažu Irancima da oduzimaju američke i izraelske živote", rekla je ona.
Rat i diplomatija isprepleteni
Na bojnom polju, Ukrajina nastavlja da balansira vojne operacije s diplomatskim naporima.
Hricenko je potvrdila da Kijev teži dobicima kako bi ojačao svoju pregovaračku poziciju, dok se prilagođava ratu u kojem dronovima sve više imaju centralnu ulogu.
"Trenutno se sve više sve vrti oko dronova", rekla je ona, naglašavajući porast značaja protivvazdušne odbrane na prvoj liniji fronta.
Istovremeno, Ukrajina je promenila svoj komunikacioni pristup, fokusirajući se manje na najavljivanje kontraofanziva, a više na operativno iznenađenje.
"Prešli smo s priče o preduzimanju nekih kontraofanzivnih mera na njihovo sprovođenje", rekla je ona.
Uprkos tekućim borbama, ona je ponovila da je Ukrajina i dalje otvorena za pregovore – ali pod uslovima oblikovanim snagom.
"Rusija razume samo snagu", rekla je ona.
Više od oružja: Lekcije koje treba primeniti
Za Institut Zmijsko ostrvo, cilj posete Vašingtonu nije samo razmena uvida, već i uticaj na to kako se oni primenjuju.
"To ide daleko od samog čitanja i saznavanja... do donošenja odluke", rekla je Hricenko.
Ona je naglasila da saradnja treba da ide dalje od nabavke i da uključi obuku i integraciju ukrajinskih sistema u američke vojne strukture.
"Nije dovoljno samo nabaviti ukrajinsko oružje", rekla je ona. "Ključna je… obuka, način na koji to sprovodite."
To uključuje tekuću saradnju na tehnologijama dronova, elektronskom ratovanju i pomorskim sistemima – od kojih se neki već testiraju u zajedničkim okvirima.
Dok se SAD suočavaju s evoluirajućim pretnjama u više regiona, ukrajinski zvaničnici kažu da njihovo iskustvo nudi pregled kako moderno ratovanje sve više izgleda – i argument za dublju saradnju zasnovanu na tom iskustvu.