Visoke cene nafte? Tu su. Manje američkog oružja za Kijev? I to. Skrenuta pažnja Vašingtona s rata u Ukrajini? I to. Evropa nervozna zbog cena energenata? I to. Tenzije na Zapadu? I to.
Skoro tri nedelje od početka žestoke kampanje američkih i izraelskih vazdušnih udara, vlada u Teheranu – najbliži partner Rusije na Bliskom istoku – priterana je uz ivicu, regionalna politika je poremećena, a Moskva je ostavljena da posmatra, uglavnom bespomoćno, sa strane.
Kremlj, međutim, nije sasvim nezadovoljan.
"Mislim da to komplikuje bezbednosnu i ekonomsku sliku za Evropu. I odvlači pažnju Trampa (predsednik SAD Donald Trump) od Ukrajine, a sve to će delovati kao da daje mnogo dodatnog prostora Moskvi", rekao je Sem Grin (Sam Green), dugogodišnji stručnjak za Rusiju i profesor ruske politike na Kings koledžu u Londonu.
Evropski kreatori politike "možda će početi da menjaju svoju spremnost da podržavaju Ukrajinu i zadrže svoj stav o Rusiji", rekao je on za RSE. "Upravo takva stvar duva vetar u jedra (ruskog predsednika Vladimira) Putina."
U računici Kremlja o posledicama rata protiv Irana, cene nafte su ključna varijabla.
Izvoz nafte i gasa podsticao je i finansirao rat Rusije protiv Ukrajine, koji je sada u petoj godini. Zapadne sankcije su smanjile te prihode, delom zbog "gornje cene" koje u suštini ograničava koliko novca Moskva može da prikupi.
Potkopavanje jedinstva
Međutim, rat protiv Irana je sada doveo do skoka cena nafte, što znači više novca za Moskvu i za rat protiv Ukrajine. To je dobrodošao razvoj događaja za Putina, s obzirom na to da ruska ekonomija posrće i da možda klizi ka recesiji.
"Visoke cene energenata možda neće samo pružiti spas kada je ruska ekonomija već pod povećanim pritiskom sankcija i visokih troškova rata, one takođe počinju da potkopavaju jedinstvo zemalja koje podržavaju Ukrajinu", rekla je Katja Bego, viša istraživačica u Evropskom programu Četam hausa (Chatam House).
"Ako energetska kriza na Bliskom istoku potraje i dodatno se produbi, verovatno ćemo videti da će sve više evropskih lidera početi da upućuje takve pozive, i više neće samo zemlje poput Mađarske i Slovačke odstupati", rekla je ona.
Pored toga, dok se Amerikanci žale na visoke cene benzina, Trampova administracija je izdala izuzeće od sankcija, omogućavajući kupcima da kupe rusku naftu koja se već nalazi u tankerima raštrkanim širom sveta.
"Idealan scenario Moskve za rat na Bliskom istoku nije brza pobeda ili katastrofalna eskalacija, već sukob umerenog trajanja i intenziteta koji održava visoke cene nafte bez značajnog poremećaja globalne ekonomije", navela je u postu na X Aleksandra Prokopenko, bivša savetnica Ruske centralne banke.
"Korist od ovog rata ima Putin, koji puni svoje kase naftnim dolarima... i smanjenjem podrške koja se daje Ukrajini", rekao je ove nedelje za CNN Ričard Širef (Richard Shirreff), bivši britanski general i bivši zamenik komandanta NATO-a. Evropa i Kanada "moraju apsolutno da pojačaju napore... povećavajući podršku Ukrajini".
Ministar finansija SAD Skot Besent (Scott Bessent) branio je odluku o odobravanju izuzeća za rusku naftu, tvrdeći da je mera "usko" definisana i da "neće pružiti značajnu finansijsku korist ruskoj vladi".
"Privremeno povećanje cena nafte je kratkoročni i privremeni poremećaj koji će rezultirati ogromnom koristi za našu naciju i ekonomiju na duži rok", naveo je Besent u saopštenju objavljenom za X.
Bela kuća je odbila da komentariše.
'Uvek postoji opasnost da na kraju iznervirate Vašington'
Glavni razlog zašto je Ukrajina bila u stanju da se brani od veće ruske vojske je zapadno oružje. Pre svega, to je Vašington, koji je, između ostalog, isporučio sisteme protivvazdušne odbrane kako bi pomogao Kijevu da obori ruske rakete i dronove.
Širom Bliskog istoka, SAD i Izrael – a da se ne pominju američki saveznici poput Kuvajta, Bahreina i Ujedinjenih Arapskih Emirata – pokušavaju da pariraju iranskoj odmazdi, koristići mnoštvo oružja protiv raketa i dronova. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je da su zemlje Persijskog zaliva ispalile više od 800 američkih raketa Patriot samo za tri dana.
Što se više iscrpljuju zalihe američkog oružja, to je manje oružja za Ukrajinu.
To je loše za Kijev i dobro za Moskvu koja nastavlja napade na Ukrajinu – položaje na prvoj liniji fronta, civilne stambene zgrade, električnu mrežu, elektrane – ostavljajući Kijev u muci da održi svoju odbranu.
"Za Putina, dug rat u Iranu je plus", rekao je Zelenski u intervjuu za BBC. "Pored cena energenata, to znači iscrpljivanje američkih rezervi i iscrpljivanje proizvođača protivvazdušne odbrane. Tako da, mi (Ukrajina) imamo iscrpljivanje resursa."
Ukrajina je takođe bila u muci da spreči da mirovni pregovori koje podržavaju SAD previše nagnu u korist Rusije. Posle više rundi, razgovori su sada zastali.
Prošle nedelje, jedan od glavnih izaslanika Kremlja, Kiril Dmitrijev, otišao je na Floridu da se sastane s američkim zvaničnicima koji nadgledaju mirovne pregovore u Ukrajini: specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom (Steve Witkoff) i Trampovim zetom Džaredom Kušnerom )Jared Kushner). Dmitrijev je kasnije opisao razgovore kao "produktivne".
Dva dana kasnije, Ministarstvo finansija SAD izdalo je izuzeća od sankcija na rusku naftu.
Ako bi pažnju Trampove administracije omeo rat u Iranu, rekao je Grin, to bi moglo otvoriti prostor za veću za Evrope, za koju se generalno smatra da više podržava Ukrajinu.
"Mislim da je Moskva nervozna zbog toga, ali istovremeno, (Rusi) su hodali po toj veoma tankoj liniji pokušavajući da ostanu angažovani u pregovaračkom procesu, a da zapravo ništa ne daju", rekao je on. "I uvek postoji opasnost da na kraju iznervirate Vašington."
'Opadanje uticaja'
Najveća negativna varijabla u računici Kremlja oko rata u Iranu je gubitak uticaja u regionu, rekli su stručnjaci. Moskva je već bila pogođena kolapsom režima Bašara al-Asada u Siriji u decembru 2024. godine, gde je Rusija decenijama ulagala resursa u uspostavljanje svog vojnog prisustva.
Zatim, ovog januara, američke snage su upale u Karakas i zarobile venecuelanskog lidera Nikolasa Madura (Nicolas) – još jednog saveznika Moskve.
"Ovo je još jedan slučaj da Kremlj ne uspeva da istinski podrži svog saveznika u času kada mu je potrebno i (koji pokazuje) da je uglavnom nemoćan", rekla je Bego. "To je takođe još jedan režim svrstam uz Kremlj koji se nalazi pod potencijalno egzistencijalnim pritiskom."
"Ruski uticaj (na [Bliskom istoku) izgleda da je u stalnom – i u doglednoj budućnosti – opadanju", rekla je Marija Engkvist (Maria Engqvist), direktorka programa za studije Rusije i Evroazije u Švedskoj Agenciji za odbrambena istraživanja. "Zasad, Moskva ima veoma ograničene mogućnosti da se nosi s tim i ne može mnogo da učini povodom toga."
Rusija nije u potpunosti napustila Teheran; navodno Moskva pruža obaveštajne podatke, a moguće i osetljive informacije o metama, što je pomoglo Iranu da pogodi objekte kao što je stanica američke Centralne obaveštajne agencije (CIA) u Rijadu.
"Oba slučaja – Venecuela i Iran – ističu praktične teškoće s kojima se rusko rukovodstvo suočava u sprovođenju sopstvenih strateških ambicija", rekla je Engkvist. "To će verovatno narušiti poverenje (partnera Moskve) u Rusiju kao dobavljača svega što bi im moglo biti korisno, kao i u njihove odnose."