Iran je posljednjih godina bio glavni dobavljač vojne opreme Rusiji, posebno otkako je Kremlj pokrenuo svoju potpunu invaziju na Ukrajinu 2022. godine, ali stručnjaci su za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekli da ta podrška više ne igra ključnu ulogu u ratnim naporima Moskve.
Prodaja iranskih projektila Rusiji, uključujući projektile protuzračne obrane i balističke projektile, iznosila je ukupno 2,7 milijardi dolara od oktobra 2021. godine, prema izvješću Bloomberga od 12. januara koji se poziva na neimenovanog zapadnog sigurnosnog dužnosnika.
Moskva javno ne objavljuje volumen trgovine, a Iran poriče da je išta isporučivao Rusiji.
"Sve dok traje sukob između strana, Iran će se suzdržati od pružanja bilo kakvog oblika vojne pomoći bilo kojoj strani", saopćila je stalna misija Irana pri Ujedinjenim narodima u maju.
Postoje dokazi koji govore suprotno, posebno široko rasprostranjena ruska upotreba iranskih dronova Šahed u ranim fazama rata. No, vrijednost te podrške sada se čini znatno smanjenom.
Dronovi
"Iako još uvijek postoje neki transferi iranskih dronova, barem do prošle godine, neki noviji dizajni dronova koji su se još uvijek transferirali iz Irana, mislim da smo odavno prošli vrhunac iranskih obrambenih transfera Rusiji", rekla je Hanna Notte, voditeljica programa za Euroaziju u Centru za studije neširenja oružja James Martin, za RSE 14. januara.
Ruslan Sulejmanov, analitičar Centra za nove euroazijske strategije, zauzeo je slično mišljenje.
"Rusija više nije toliko ovisna o iranskom oružju kao što je bila prije četiri godine. Isti dronovi Šahed proizvode se na ruskom teritoriju pod nazivom Geran i... oko 90 posto cijelog proizvodnog ciklusa tih dronova već je u potpunosti smješteno u Rusiji, bez iranske pomoći", rekao je za Current Time 13. januara.
Iran je Rusiji osigurao tehnologiju i obuku, a tvornica u Alabugi u ruskoj regiji Tatarstan proizvodi dronove Geran.
Prema Ukrajini, Rusija mjesečno proizvodi oko 5.000 dronova dugog dometa različitih tipova. To uključuje jurišni dron Geran i Gerberu, dron bez bojeve glave koji se koristi kao mamac za zasićenje ukrajinske protuzračne obrane.
Rakete
U aprilu je general Christopher Cavoli, tadašnji načelnik američkog Središnjeg zapovjedništva, rekao pred Odborom za oružane snage američkog Senata da je "Iran također nastavio pružati materijalnu podršku Rusiji, donirajući preko 400 balističkih projektila kratkog dometa i stotine hiljada topničkih granata."
U maju je Reuters izvijestio da će Iran poslati i lansere projektila Fath-360, iako je Teheran to porekao. Prethodno, u septembru 2024. godine glasnogovornik Pentagona Pat Ryder rekao je da su projektili Fath-360 isporučeni.
U oktobru 2024. godine uslijedile su američke sankcije dvjema ruskim brodarskim tvrtkama zbog isporuke opreme za dronove i municiju preko Kaspijskog jezera za upotrebu u Ukrajini.
"Državno ministarstvo danas poduzima mjere kako bi dodatno ograničilo destabilizirajuće aktivnosti Irana, uključujući transfer balističkih projektila Rusiji", navodi se u izjavi.
Europska unija slijedila je taj primjer nekoliko dana kasnije sankcijama protiv tri iranske zrakoplovne tvrtke i dvije tvrtke za nabavu "nakon iranskog transfera projektila i dronova Rusiji".
No, nije bilo izvješća o korištenju Fath-360 u Ukrajini. Notte je rekao da bi to moglo biti zato što lanseri Fath-360 nikada nisu isporučeni ili ih Rusija nije trebala koristiti jer je povećala domaću proizvodnju i preuzela isporuke iz Sjeverne Koreje.
Izvješće RUSI-ja, londonskog think tanka, iz februara prošle godine napominje da rusko Ministarstvo obrane planira proizvesti oko 750 balističkih i 560 krstarećih projektila u 2025. godini. Od tada, ukrajinska vojna obavještajna služba dala je veće procjene proizvodnje.
"Rusima možda jednostavno nije bilo potrebno koristiti ove iranske rakete", rekao je Notte.
Municija
Procjenjuje se da je Iran od 2022. godine poslao velike zalihe streljiva i granata Rusiji. Istraga Wall Street Journala iz 2023. godine procijenila je brojke na 300.000 topničkih granata i oko milion metaka.
Ukrajinski napadi dronovima 2025. godine sugerirali su da se vojne opskrbe nastavljaju. U aprilu su ruski mediji izvijestili o prvim napadima na kaspijsku luku Olju, nakon čega su u avgustu uslijedila izvješća o daljnjim napadima.
Olja je identificirana kao glavno središte za pošiljke iranske vojne opreme.
Izvješće Kijevske škole ekonomije prošle godine detaljno je opisalo količine eksploziva koji se prevoze brodovima i željeznicom iz Irana i Sjeverne Koreje. U njemu se navodi da sjevernokorejske zalihe sada čine 58 posto ruskog uvoza eksploziva.
Notte je rekao da su, slično tome, sjevernokorejske granate i meci po broju isporuka nadmašili iranske.
"Ukrajinci su prošle godine procijenili da je 50 posto sveg streljiva koje je Rusija koristila u Ukrajini bilo iz DNRK-a (Sjeverne Koreje). Dakle, moj je osjećaj da, nakon što je DNRK postala glavni obrambeni dobavljač Rusiji, vjerojatno nije bilo potrebe za nabavom iranske municije", rekao je Notte.
