Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Slučaj 'Državni udar': Izručenje Asada malo vjerovatno?


Crnogorska policija privodi osobe osumnjičene za pokušaj državnog udara, Podgorica, oktobar 2016.

Nakon što je crnogorsko Specijalno tužilaštvo raspisalo crvenu potjernicu za američkim državljaninom Džozefom Asadom (Joseph Assad) zbog sumnje da je bio član kriminalne organizacije koja je oktobra 2016. organizovala pokušaj državnog udara, pitanje je kolike su šanse da Sjedinjene Države pozitivno odgovore na taj zahtjev Crne Gore. Pravni stručnjaci smatraju da su šanse da Asad bude izručen Crnoj Gori gotovo nikakve.

Nakon što je bivši operativac američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džozef Asad pozvao Sjedinjene Države da odbiju zahtjev Crne Gore za njegovo izručenje, iz Glasa Amerike (Voice of America, VOA) kontaktirali su Stejt department iz kojeg im je saopšteno da "Sjedinjene Države ne komentarišu da li su zahtjevi za izručenje podneseni u određenim slučajevima".

Inače, prema proceduri SAD-a, konačnu odluku o izručenju američkih državljana donosi američki državni sekretar i to na osnovu mišljenja sudije.

S obzirom na to da ima diskreciono pravo da odlučuje o zahtjevima za izručenje, državni sekretar može da uzme u obzir razne okolnosti, od materijala koji dostavi bjegunac ili druge zainteresovane strane, do spoljnopolitičkih ili humanitarnih razloga.

Uzimajući u obzir proceduru koja važi u SAD-u, kao i pravne i političke okolnosti cijelog slučaja "Državni udar" koji je u toku pred Višim sudom u Podgorici, bivši ministar pravde Crne Gore, danas poznati advokat Dragan Šoć, na pitanje - koliko je vjerovatno da bi Asad na kraju mogao da bude izručen Crnoj Gori - odgovara: "Ni malo, po mom sudu".

"Prema mom saznanju, Amerikanci to nikada nijesu uradili. Oni su isuviše velika država i jednostavno to je pitanje i njihovog dokazivanja, dokazivanja svoje snage i oni neće da dozvole da njihovim državljanima bilo ko sudi za bilo koje krivično djelo, posebno što iskreno ovdje ne vidim to što vidi crnogorsko tužilaštvo. Nije mi jasno zašto se uopšte ušlo u tu proceduru ako se unaprijed znao ishod", ocjenjuje Šoć.

Osim negativnog odgovora na zahtjev za izručenje Džozefa Asada, kome je prije raspisivanja potjernice određena i mjera pritvora, Šoć smatra da aktuelni slučaj Crnu Goru, njenu vlast i pravosuđe dovodi u komplikovanu situaciju.

"Ako oni ostanu samo na potjernici, postaviće se logično pitanje – u redu, Sjedinjene Države neće da ga izruče ali vi nemate nikakvu smetnju da mu sudite u odsustvu. Isto kao kada su tražili izručenja ona dva Rusa (Šišmakov i Popov, prim. aut.) pa ih Rusija nije izručila. Njima se sudi u odsustvu pa sada izvolite sudite i ovome (Asad, prim. aut.)", ističe Šoć.

Inače, kada su međusobna izručenja državljana u pitanju, jedini dokument na koji se Crna Gora može pozvati (kao država nasljednica) je sa Ugovorom o izručenju koji su 1901. godine Sjedinjene Države potpisale sa tadašnjom Kraljevinom Srbije. Prema članu pet tog ugovora – ni jedna strana potpisnica nije obavezna da izruči svoje državljane ili subjekte.

Iz Ministarstva pravde Crne Gore Radiju Slobodna Evropa (RSE) nije odgovoreno na upit o tome na koji pravni akt se Crna Gora poziva u procesu traženja izručenja Asada.

Ugovori postoje ali nije garancija da će doći do izručenja.
- Dragan Šoć

Bivši ministar pravde Dragan Šoć pojašnjava pravnu ali i političku prirodu ugovora koje države potpisuju o izručenju svojih državljana.

"Može američki sud, recimo, da utvrdi da ima osnova u zahtjevu da je ta i ta osoba počinila to i to krivično djelo a da državni sekretar jednostavno kaže da nema izručenja. Znači, ugovori koji postoje između mnogih država, između ostalih i ovaj koji je Kraljevina Srbija potpisala a kasnije Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, SFRJ i ostale preuzimale, omogućava da se započne ta vrsta procedure ali nije garancija da će doći do izručenja. Prosto, ta vrsta ugovora nosi tu konotaciju da je odluka o izručenju koliko pravna toliko i politička", objašnjava Šoć.

Osim člana 5. Ugovora o izručenju iz 1901, postoji i član šest prema kojem bjegunac neće biti izručen ako se utvrdi ili ako on sam dokaže da je krivično djelo, za koje je optužen, političke prirode.

Upravo na tu kartu, čini se, zaigrao je Džozef Asad kada je nedavno, u intervjuu za Fox News iznio niz političkih ocjena na račun, kako ga je nazvao, crnogorskog režima kojeg je optužio da je represivan i odgovoran za kršenje ljudskih prava uz opasku da su njegovi potezi u suprotnosti sa vrijednostima za koje se NATO zalaže.

Američki Fox News, poznat i po tome što je blizak predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trampu (Trump), ugostio je bivšeg operativca CIA-e Džozefa Asada koji je, između ostalog, ponovio da je u Crnoj Gori bio prije dvije godine da bi savjetovao političkog konsultanta (Arona Šaviva, prim. aut.) koji je radio kampanju za opozicioni Demokratski front, za izbore u oktobru 2016. godine.

Na pitanje zašto ga Crna Gora sada traži, Asad odgovara: "To je vrlo jednostavna stvar, zbog mog rada za CIA-u gdje sam bio više od godina i na šta sam veoma ponosan. Te riječi – CIA, zavjera, puč – su veoma seksi i tako se dobija medijska pažnja".

Tužilaštvo, naime, sumnja da je Asad bio član kriminalne organizacije koja je oktobra 2016. organizovala pokušaj državnog udara, odnosno da je, radeći za Šaviva, namjeravao da angažuje takođe bivšeg operativca CIA-e Brajana Skota (Brian Scott) radi pripreme evakuacije učesnika u ovoj operaciji, što je Skot odbio.

U slučaju "Državni udar" optužnica je podignuta protiv 14 osoba, među kojima su Rusi Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, čelnici Demokratskog fronta Milan Knežević i Andrija Mandić, i Mandićev vozač te devetorica srpskih državljana od kojih su dvojica nedostupni crnogorskim pravosudnim organima.

Džozef Asad, bivši operativac CIA-e, direktor je bezbjednosne agencije registrovane u Abu Dabiju, Ujedinjeni Arapski Emirati, čiji je suvlasnik njegova supruga Mišel Asad (Michelle Assad), takođe bivša agentica CIA-e.

Oboje su učestvovali u operaciji izvlačenja 149 hrišćana iz dijela Iraka pod kontrolom militantne "Islamske države" 2014. godine, o čemu su pisali američki mediji.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG